Smanjenje siromaštva

Krajem 2020. godine Vijeće ministara BiH usvojilo je Dokument okvirnog budžeta institucija Bosne i Hercegovine za period od 2021. do 2023. godine, koji prati ranije usvojeni Globalni okvir fiskalog bilansa i politika u BiH za ovaj period.

DOB institucija BiH za ovaj period iskazuje ukupni nivo rashoda institucija BiH (isključujući servisiranje vanjskog duga) u iznosu od milijardu i 27,1 milion KM za svaku godinu, uz izdvajanje sa Jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje po 780 miliona KM na godišnjem nivou.

DOB prati i podržava reforme u BiH i provođenje ranije definiranih 14 strateških ciljeva, uključujući makroekonomsku stabilnost, razvoj ekonomije, ravnomjeran regionalni razvoj, brži i efikasniji razvoj poljoprivrede i ruralnog sektora, razvoj energetskih potencijala, povećanje mogućnosti za zapošljavanje, promoviranje inkluzivnosti u obrazovanju te smanjenje siromaštva u BiH.

Kao jedan od najvjerodostojnijih pokazatelja razvoja jedne države koristi se bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika (gross domestic product – GDP per capita). BDP jedne zemlje izračunava tako što se uzima u obzir novčana vrijednost roba i usluga države nakon određenog perioda, obično nakon godinu, te se zatim ova količina bogatstva dijeli između stanovništva date zemlje.

Podaci sa stranice Trading Economics govore da se, prema ovom parametru, iza BiH, čiji je BDP po glavi stanovnika u decembru 2020. godine iznosio 6.077 američkih dolara, nalaze Sjeverna Makedonija sa 5.371, Albanija sa 5.064, Kosovo sa 4.230, Moldavija sa 3.514 i Ukrajina sa 3.116 američkih dolara.

Iste zemlje nalaze se iza Bosne i Hercegovine prema GDP-u po glavi stanovnika i prema statistici Svjetske banke, što govori da su tri zemlje zapadnog Balkana (Sjeverna Makedonija, Albanija i Kosovo) siromašnije od BiH.

Prema podacima Business magazina iz 2021. godine širenje pandemije korona virusa, koju su pratila i povremena “zaključavanja“ ekonomija, u 2020. godine rezultiralo je padom globalnog bruto društvenog proizvoda (BDP) za oko 3,5 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je ekonomski pad na nivou Evropske unije iznosio oko 6,5 posto. S obzirom na njenu ovisnost o vanjskim ekonomskim kretanjima, takav trend nije mogao zaobići ni Bosnu i Hercegovinu, koja je, uprkos mnogo gorim scenarijima, lani doživjela ekonomski pad od oko četiri posto. Prema procjeni Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) BiH, ekonomski rast BiH počet će se oporavljati već ove godine, po stopi od 2,5 posto, da bi u se naredne dvije godine vratio na pretpandemijski tempo (2022. – 3,1 posto, 2023. – 3,4 posto).

Također, cijene osnovnih životnih namirnica u Bosni i Hercegovini posljednjih mjeseci su značajno porasle, pa je tako u augustu 2021. godine, 250 grama maslaca u FBiH koštalo 5,42 KM, a u RS-u 5,38, što je rast u odnosu na august 2017. kada su građani za ovu namirnicu u FBiH izdvajali 5,00 KM, a u RS-u 4,20.

Lejla Čaušević Sućeska iz Saveza samostalnih sindikata BiH kazala je za Anadolu Agency da statistički podaci jasno pokazuju da je u BiH zabilježen kontinuiran rast cijena prehrambenih artikala od 12 do 15 posto.

Iz Agencije za statistiku BiH krajem maja 2022. godine naveli su da je na godišnjoj razini u prosjeku zabilježen rast cijena od 13,2 posto. Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 20,6 posto, zatim alkoholna pića i duhan za 0,6 posto, stanovanje i režijski izdaci za 9,9 posto, a namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 6,8 posto.

U anketnom istraživanju UNICEF-a i UNDP-a o procjenama posljedica COVID-19 na društvo u Bosni i Hercegovini, objavljenom u junu 2022. godine, prikazana su zapažanja da je “usljed krize smanjen dohodak i ograničen pristup osnovnim uslugama, što je dovelo do povećanja multidimenzionalnog siromaštva i nejednakosti”. Naprimjer, 11,7% ispitanika ističe neispunjene osnovne potrebe za zdravstvenom zaštitom, neovisno o bolesti COVID-19. Pogoršanu financijsku situaciju je navelo 52% domaćinstava, od čega se 15% suočava sa znatnim teškoćama. Najteže su pogođene kategorije stanovništva koje su i ranije bile ranjive, pri čemu 24,4% navodi da je njihova financijska situacija mnogo gora.