Smanjenje poreza

Kandidati SNSD-a nisu precizirali na koje se poreze obećanje odnosi.

Vlada RS je na 8. sjednici 14. februara, utvrdila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit kojim se predviđa smanjenje poreske osnovice za 100% za ulaganja u opremu i postrojenja. Drugim riječima, sredstva koja preduzeća reinvestiraju u opremu i postrojenja bila bi oslobođena oporezivanja. Usvajanje ovog zakona bi rasteretilo privredu i otvorilo mogućnost za značajan razvoj postojećih preduzeća, i kreiranje novih radnih mjesta.

Smanjenje direktnih poreza kojim bi se povećale zarade i stimulisali poslodavci da prijave radnike na puni iznos plate, odnosi se na doprinose i porez na dohodak. Trenutni doprinosi u Republici Srpskoj iznose 33% od bruto plate. Ovaj iznos se i ne može smatrati visokim kada se poredi sa Federacijom BiH u kojoj iznosi 41,5%. U svakom slučaju, manje oporezovanje rada direktno bi uticalo na obračunsko povećanje plata, te oslobađanje sredstava za razvojno reinvestiranje. 

Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, usvojenom na 8. sjednici Vlade RS, predviđeno je da poreska osnovica bude umanjena 100% za ulaganja u opremu i postrojenja. Drugim riječima, sredstva koja preduzeća reinvestiraju u opremu i postrojenja bila bi oslobođena oporezivanja. Usvajanje ovog zakona bi rasteretilo privredu i otvorilo mogućnost za značajan razvoj postojećih preduzeća, i kreiranje novih radnih mjesta. 

Od jula 2019. godine, djelovanjem kroz novoformirano Ministarstvo privrede i poduzetništva, Unija poslodavaca RS je uspjela postiću dogovor sa Vladom RS vezan uz smanjenje direktnih poreza. Iako retroaktivno, Vlada RS se obavezala vraćati poslodavcima povrad 70% poreza na plate radnika.

Vlada RS se također, u novembru 2019. godine, obavezala na smanjenje stope doprinosa za nezaposlenost sa 0,8% na 0,3%. Iako mukotrpan proces usljed kompleksne sfere interesa, Vlada RS načelno nije protiv sprovođenja ovakvih rješenja.

Republika Srpska je 2018. godine usvojila Zakon o poreskom sistemu kojim je, pored ostalog, regulisano postojanje i funkcionisanje Registra poreskih i neporeskih davanja. Uspostavom registra utemeljeno je jedno od osnovnih načela poreskog sistema, odnosno načelo zakonitosti. Ono znači da se svi oblici poreskog i neporeskog opterećenja obveznika mogu uvoditi, mijenjati i ukidati isključivo zakonom. U novoimenovanoj Vladi RS još uvijek nije bilo konkretnih prijedloga za izmjenu, odnosno smanjenje neporeskih nameta.

Sa druge strane, pri 48. sjednici Vlade RS, oformljena je Radna grupa u cilju donošenja formalnog proglašenja utjecaja i opravdanosti neporeskih davanja, te da na osnovu analize opravdanosti procijeni osnovanost svakog pojedinačnog nameta. Na koncu, radna grupa bi se bavila i procedurama uplate neporeskih davanja, u smislu ukidanja procedura koje se neopravdane.

Vlada RS donijela je na 105. Sjednici održanoj 21.1.2021. Odluku o usvajanju Akcionog plana zapošljavanja u Republici Srpskoj za 2021. godinu. Za realizaciju aktivnih mjera iz Akcionog plana zapošljavanja u Republici Srpskoj za 2021. godinu Vlada Republike Srpske je obezbijedila sredstva u ukupnom iznosu od 12.188.000,00 KM za zapošljavanje 2.882 lica, a dio sredstava će biti usmjeren i na realizaciju Programa podrške privredi putem povrata uplaćenih poreza i doprinosa za novo zapošljavanje radnika.

Vlada Republike Srpske je na sjednici održanoj 28.1.2021. prihvatila Informaciju o korištenju električnih automobila sa prijedlogom mjera u cilju povećanja broja električnih automobila.

Vlada je utvrdila da postojeći regulatorni okvir u oblasti direktnih i indirektnih poreza, naknada za nabavku, korištenje i registraciju vozila, prostornog planiranja i infrastrukture, ne omogućava značajnije povećanje broja električnih automobila u upotrebi, te da je izmjenom istih potrebno stvoriti olakšice i podsticaje za povećanje broja električnih automobila u upotrebi. Tom prilikom, Vlada je zadužila pojedina ministarstva da svako u okviru svojih nadležnosti predloži izmjenu regulative u cilju stvaranja olakšica za nabavku i korištenje električnih automobila.

Vlada RS prihvatila je na 116. sjednici održanoj 8.4.2021. Informaciju o inicijativi za izmjenu Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost. Vlada je predložila Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa da kod Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH pokrene inicijativu za izmjenu Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost s ciljem stvaranja uslova za oslobađanje od plaćanja poreza na dodatnu vrijednost komunalnih djelatnosti (električna energija, voda, gas i zbrinjavanje otpada) neophodnih za finalnu proizvodnju roba privrednih subjekata koji se bave proizvodnim djelatnostima u slobodnim zonama.

Vlada Republike Srpske utvrdila je na 122. sjednici održanoj 20.5.2021. godine Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o porezu na dohodak s ciljem povećanja plata radnika u RS. Ovim zaknom predlaže se povećanje osnovnog ličnog odbitka sa dosadašnjih 6.000 KM na 8.400 KM na godišnjem nivou, odnosno, 700 KM na mjesečnom nivou, te povećanje ličnog odbitka za izdržavane članove porodice sa dosadašnjih 900 KM na 1.800 KM na godišnjem, odnosno sa 75 KM na 150 KM na mjesečnom nivou po svakom izdržavanom članu porodice. Narodna skupština RS usvojila je 25.5.2021. Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o porezu na dohodak.

Izmjenama Zakona o komunalnim taksama („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 4/12, 123/20 i 119/21) ukinuta je obaveza poslovnih subjekata, pravnih lica i preduzetnika da plaćaju na godišnjem nivou taksu za isticanje poslovnog imena. Ova mjera ima za cilj dodatno rasterećenje privrede smanjenjem neporeskih davanja, što će donijeti značajne uštede poslovnim subjektima.

Takođe, u cilju olakšavanja investiranja u izgradnju proizvodnih objekata, izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 93/06, 86/07, 14/10, 5/12, 58/19 i 119/21), omogućeno je da se izgradnja objekata u oblasti prerađivačke industrije, oslobađa od obaveze plaćanja naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe, nezavisno od toga da li se gradnja planira u gradskoj zoni ili u seoskom području.

Iz Fonda penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske ističu da je primjenom Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranje Republike Srpske u poslednjih devet godina Vlada Srpske donijela odluku o ukupno osamnaest povećanja penzija od čega se na redovno godišnje usklađivanje odnosi šest, a dvanaest na vanredno povećanje povećanje.

Drugo vanredno povećanje penzija od 10 odsto, počev od 1. maja 2022. godine, je najveće pojedinačno povećanje ne samo u Republici Srpskoj, već i u zemljama regiona, pa i šire, navode iz Fonda PIO.