Revidiranje Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću

Na 9. sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, održanoj 6. septembra 2023. godine, usvojen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine, P.Z.E.I., čiji je predlagač Vijeće ministara BiH.

Među pobrojanim aktivnostima iz oblasti pravosuđa u Programu rada Vijeća ministara za 2023. godinu nalazi se i izrada i upućivanje u proceduru usvajanja propisa iz oblasti pravosuđa, uključujući Zakon o VSTV-u BiH.

Na 6. sjednici, održanoj 16.3.2023. godine, Vijeće ministara BiH donijelo je zaključak da će “naknadno razmatrati prijedloge zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine (VSTV BiH)”, a da će se “u međuvremenu obaviti političke konsultacije, kako bi se na sjednici Vijeća ministara BiH jednoglasno utvrdili ovi prijedlozi zakona i na taj način omogućilo njihovo usvajanje u Parlamentarnoj skupštini BiH”.

U skladu sa Strateškim okvirom institucija BiH do 2030. godine i zaključkom 6. sjednice Vijeća ministara BiH, Ministarstvo pravde BiH s partner-institucijama pokrenulo je 14.4.2023. godine proces javnih konsultacija na Nacrt novog strateškog okvira Strategije za reformu sektora pravde u BiH i Akcionog plana s pregledom pokazatelja za period 2023–2027. godina. U Nacrtu strategije za reformu sektora pravde propisuje se, između ostalog, hitnost revidiranja Zakona o VSTV-u.

Na sjednici Vijeća ministara BiH održanoj 11. maja 2023. godine jednoglasno je utvrđen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH.

Kako je navedeno u obrazloženju Prijedloga zakona, u osnovna pitanja koja su njim uređena spadaju sukob interesa članova VSTV-a, izvještaji o imovini sudija i tužilaca, što uključuje i same članove VSTV-a te njihovu provjeru, osnivanje jedinice za integritet unutar Sekretarijata VSTV-a, pravni lijekovi protiv odluka o imenovanju i pojedine izmjene i dopune vezano za disciplinske prekršaje i disciplinske postupke koji se vode protiv sudija i tužilaca.

Međutim, iz Balkanske istraživačke mreže BiH (BIRN) naveli su da ni tri mjeseca nakon usvajanja nije zvanično bio objavljen tekst izmjena. Ispostavilo se da su ministri, umjesto ranije dogovorenih izmjena koje je pozitivno ocijenila i Venecijanska komisija, usvojili drugačiji tekst Zakona.

Prema usvojenom prijedlogu, sudije i tužioci moraju dostaviti podatke o svojoj i imovini svojih partnera i djece, ali samo onih s kojima žive u istom domaćinstvu. Na taj bi način provjere bila izuzeta, naprimjer, njihova djeca koja žive odvojeno od njih.

Druga važna izmjena, kako navode iz BIRN-a, odnosi se na način provjere imovine. Raniji tekst izmjena Zakona predviđao je da su druge institucije dužne dostaviti VSTV-u podatke o imovini i novcu sudija i tužilaca. Prema tekstu koji su naknadno mijenjali ministri, zahtjev VSTV-a drugim institucijama mora biti u skladu sa zakonima iz poreskog i bankarskog sistema. Međutim, problem bi mogao biti što u ovim zakonima nigdje nije predviđena kontrola imovine sudija i tužilaca i što oni podliježu velikoj zaštiti ličnih podataka.

Prije razmatranja Prijedloga zakona na sjednici Predstavničkom doma PSBiH, iz Misije OSCE-a u BiH kritikovali su izmjene koje je Vijeće ministara BiH uvrstilo u ovo zakonsko rješenje, navodeći da bi usvajanje izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u “u formi koju je Venecijanska komisija pozitivno ocijenila u martu 2020. godine pokazalo temeljnu opredijeljenost nadležnih vlasti u BiH za smislene reforme koje bi očuvale odgovornost, nezavisnost, i integritet pravosuđa u BiH”.

Na sjednici Predstavničkog doma PSBiH 22.8.2023. godine Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o VSTV-u ipak je usvojen, uz uvrštena dva amandmana, uključujući i onaj zastupnika Albina Muslića koji nalaže da bi VSTV na svojoj web stranici “bio dužan objaviti informacije o rodbinskoj vezi svih sudija i tužitelja s nekim od advokata i ostalih zaposlenih u pravosuđu”.

Usvojeni tekst zakona ponovo su kritikovali iz OSCE-a 26.8.2023. godine, navodeći da amandmani usvojeni 22. augusta nisu suštinski unaprijedili zakon, odnosno da “regresivne promjene odredaba koje se odnose na sukob interesa i provjeru imovine, dva mehanizma koji predstavljaju sastavni dio očuvanja integriteta pravosuđa, slabe tekst zakona i postavljaju izazove u smislu pravilne, djelotvorne provedbe”.

S druge strane, iz Misije Evropske unije u BiH saopćili su da su “izmjene i dopune Zakona o VSTV-u dobar korak ka ispunjenju preporuke Evropske unije o provjerama integriteta pravosuđa”.

Nove kritike civilnog sektora na tekst zakonskog rješenja usvojenog u Predstavničkom domu iznijeli su dan prije sjednice Doma naroda i iz Transparency Internationala u BiH:

Zakon o VSTV-u nije obuhvatio sve preporuke EU i Venecijanske komisije i nije riješio pitanje sukoba interesa članova Vijeća, što je posebno došlo do izražaja izmjenama koje su uvrštene na sjednici Vijeća ministara. Uprkos tome što su prilikom usvajanja na Predstavničkom domu usvojena dva amandmana, nosiocima pravosudnih funkcija će biti omogućeno da ne prijavljuju imovinu bliskih srodnika (npr. djece) koji ne žive u istom domaćinstvu a ostavlja se i mogućnost da oni za koje postoji obaveza da dostave podatke o imovini to odbiju, što otvara dodatni prostor za zaobilaženje odredbi o prijavljivanju imovine. Ostavljena je i mogućnost da institucije na drugim nivoima vlasti blokiraju razmjenu podataka o imovinskim kartonima,  što može dodatno zakomplikovati i obesmisliti procedure provjere imovinskih kartona.  Nisu propisane ni adekvatne sankcije u situacijama sukoba interesa ili kada nosioci pravosudnih funkcija navode neistinite informacije u imovinskim kartonima.

Transparency International BiH, 29.8.2023.

Sutradan, delegati/kinje Doma naroda PSBiH usvojili/e su u prvom čitanju Prijedlog o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u. Delegat Šefik Džaferović (SDA) naveo je tokom sjednice da je “do Vijeća ministara BiH došao jedan prijedlog, a od njih u parlamentarnu proceduru sasvim drugi, a potom se intervencijom Vijeća ministara upropastilo sve ono što sam ja očekivao”.

Nakon rasprave, državni ministar pravde Davor Bunoza kazao je delegatima/kinjama, kako prenosi BIRN, “da se čudi njihovim prigovorima, jer su izmjene zakona koje se odnose na integritet sudija i tužilaca, te transparentnost u radu i sukob interesa, bile prioritet”.

Jedan od dijelova zakona koji je u javnosti najčešće problematiziran jeste njegov član 26, koji navodi da će “u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine donijeti Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću koji će biti usklađen sa standardima EU, kako je predviđeno u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji”.

Ministar pravde BiH Davor Bunoza obrazložio je da je ovakva zakonska odredba propisana Mišljenjem Evropske komisije:

Bilo je dosta kritika, tiču se sukoba interesa, dodatnih provjera i taj članak 26. zašto se mora u roku godinu dana usvojiti. Evropska komisija je pred BiH na putu ka EU, kada je u pitanju pravosuđe, postavila dva zahtjeva. Prvi je da se što prije donese zakon o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u kojim će se regulirati integritet nositelja pravosudnih funkcija, transparentnost, odgovornost i dvostepenost prilikom odlučivanja, a u roku godinu dana donijeti cjelokupan zakon gdje bi regulirali način izbora sudija i tužitelja.

Davor Bunoza, 6.9.2023. 

Zakonodavna procedura okončana je 6.9.2023. godine, kada je Dom naroda PSBiH u drugom čitanju usvojio Prijedlog o izmjenama i dopunama VSTV-a. Za usvajanje je glasalo deset delegata/kinja, dok je pet bilo protiv, nakon što nisu podržana dva uložena amandmana Šefika Džaferovića.

Kako su za Istinomjer u januaru 2024. godine pojasnili iz Ministarstva pravde BiH, uspostavljena je radna skupina za pripremu Nacrta zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine.