Uz promjene Ustava, nužna je bila i reforma Izbornoga zakona za koju smo se zalagali na istim načelima, a i zbog potrebe provedbe Odluke Ustavnog suda BiH za Grad Mostar. Prijedlozi naših rješenja bili su ista pozicija za predstavnike svih konstitutivnih naroda i svih građana u procesu kandidiranja i izbora. Mostar ne može biti iznimka nego princip kojega mogu koristiti i drugi. Ovim i ovakvim pristupom otvorio bi se put za osiguravanje političke i institucionalne stabilnosti BiH.
Nažalost, neki su politički lideri htjeli zadržati ustavne i zakonske norme po kojima hrvatski narod opet ne bi mogao birati svoje legitimne predstavnike u institucije vlasti. Ostajemo spremni za suštinsku provedbu Odluke i očekujemo realističan pristup svih u duhu Bosne i Hercegovine kao višenacionalne demokratske države.
Ustavni sud BiH je Odlukom broj U 9/09 od 26.11.2010. godine djelimično usvojio zahtjev Kluba poslanika hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH za ocjenu ustavnosti odredaba člana 19.4. Izbornog zakona BiH i člana 17. Statuta Grada Mostara. Tako je Ustavni sud predmetnom odlukom pored ostalog utvrdio da članovi Izbornog zakona BiH i Statuta Grada Mostara koji kažu da “u svakom gradskom području se biraju po tri vijećnika” nisu u skladu sa članom 25. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima koji je sastavni dio Ustava BiH.
Odluka je objavljena u Službenom glasniku BiH 16.11.2011. godine od kada je Parlamentarnoj skupštini BiH “počeo da teče rok od šest mjeseci za izmjenu i dopunu neustavnih odredaba Izbornog zakona BiH u skladu sa tom odlukom”.
Slijedom razvoja događaja, Ustavni sud BiH je na sjednici održanoj 18.01.2012. godine donio Rješenje kojim je utvrdio da Parlamentarna skupština BiH nije izvršila Odluku Ustavnog suda BiH broj U 9/09 u ostavljenom roku od šest mjeseci od dana njenog objavljivanja u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, te utvrdio da pomenute odredbe prestaju da važe.
Nakon toga, od strane Ureda visokog predstavnika (OHR) 2012. godine, uslijedilo je raspuštanje Gradskog vijeća Grada Mostara. Od tog momenta do danas, jedini organ vlasti u Gradu Mostaru je gradonačelnik Ljubo Bešlić.
Javnost u BiH svjedočila je u međuvremenu mnogim propalim pokušajima da relevantne političke partije u BiH i njihovi lideri, kako to sami najčešće kažu, “iznađu rješenje za Grad Mostar”, te provodeći odluku najviše sudske instance u BiH, obezbijede uslove za održavanje lokalnih izbora u Mostaru.
Rješenje nije nađeno, ali je 29.10.2019. godine u Bosnu i Hercegovinu stigla vijest da je Europski sud za ljudska prava u Strasburu donio presudu u korist Irme Baralije, odlučivši jednoglasno “da je došlo do povrede člana 1. Protokola broj 12. (opšta zabrana diskriminacije) uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima”.
Izrazivši nadu da će Parlamentarna skupština BiH “u roku od šest mjeseci izmijeniti Izborni zakon i omogućiti građanima Mostara pristupanje lokalnim izborima”, predsjednik Ustavnog suda BiH, Zlatko M. Knežević nije ostavio sumnju da će u protivnom reagovati Ustavni sud BiH:
Nadam se da će zakonodavac to prije nas uraditi. Šest mjeseci je kratko. Središnje izborno povjerenstvo mora najkasnije početkom svibnja raspisati lokalne izbore. Postoji pravilo da se šest mjeseci prije izbora ne mijenjaju izborna pravila, niti donose nova. Prije tih šest mjeseci, ako se bude moralo reagirati – reagirat će se. Kako će Ustavni sud odlučiti ne znam jer o tome odlučuje najmanje pet sudaca.
Sporazumom pod nazivom Politički sporazum za Grad Mostar, Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH-Grad Mostar-MODEL B i Statut Grada Mostara stranke potpisnice usaglasile su model Izbornog zakona BiH, odnosno način izbora vijećnika i broj vijećnika koji se bira po Gradskim područjima, kao i izmjene Statuta Grada Mostara. S tim u vezi, stranke potpisnice ovog Sporazuma obvezale su se da će u skladu s parlamentarnim procedurama uputiti prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH “iz točke 1. ovog Sporazuma, najkasnije u roku od 15 dana od dana potpisivanja ovog Sporazuma”. Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH – Grad Mostar – MODEL B ključni je dio je Sporazuma kojim se provodi presuda Ustavnog suda BiH od 26. 11. 2010. godine a kojom je djelimično usvojen zahtjev Kluba poslanika hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH za ocjenu ustavnosti odredaba člana 19.4. Izbornog zakona BiH i člana 17. Statuta Grada Mostara.
U julu 2020. godine usvojene su izmjene Izbornog zakona BiH čime su stvoreni uvjeti za održavanje izbora u Mostaru. Najprije je 7. 7. 2020. godine Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH izglasao Prijedlog zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH po hitnom postupku koji se odnosi na izbore u Mostaru. Od 35 prisutnih zastupnika 20 je bilo “za”, 9 protiv i 6 suzdržanih. Zahtjev za izmjene Izbornog zakona su podnijeli zastupnici SDA i HDZ-a BiH. Predlagači zakona bili su poslanici Nikola Lovrinović, Predrag Kožul, Borjana Krišto, Darijana Filipović, Mijo Matanović, Adil Osmanović, Safet Softić, Alma Čolo, Šemsudin Dedić, Halid Genjac, Nermin Mandra, Šemsudin Mehmedović, Edin Mušić i Denis Zvizdić.
Lokalni izbori u Mostaru održani su 20.12.2020. godine.
Ukoliko imate dodatne informacije o ispunjenju ovog obećanja,
pošaljite ih timu Istinomjera i mi ćemo ih, nakon provjere,
uključiti u konačnu ocjenu ovog obećanja. Putem ove forme
možete nam poslati i dokumente, fotografije ili video-snimke
koji se odnose na ispunjenje ovog obećanja.
