Promicanje ravnopravnosti spolova

Na 43. sjednici Vlade FBiH, održanoj 04.03.2016. godine, Vlada Federacije BiH usvojila je Završni izvještaj o postignutim rezultatima provedbe Strateškog plana za uvođenje gender odgovornog budžetiranja u Budžet Federacije BiH 2013.-2015. godina, s preporukama.

Federalno ministarstvo finansija je zaduženo da, u skladu s nadležnostima, osigura primjenu metodologije gender odgovornog budžetiranja unutar propisane metodologije programskog budžeta zasnovanog na rezultatima, da kontinuirano unaprjeđuje budžetske propise i dokumentaciju u procesima izrade i izvršenja Budžeta, te nadzora nad njegovim izvršenjem.

Gender Centar FBiH zadužen je da pruža stručnu podršku i obuku, učestvuje u koordinaciji Federalnog ministarstva finansija i korisnika Budžeta Federacije BiH u procesu primjene metodologije gender odgovornog budžetiranja, i o postignutim rezultatima redovno izvještava Vladu.

Federalno ministarstvo finansija će, u saradnji sa Gender Centrom, kontinuirano proširivati broj relevantnih budžetskih programa i projekata na kojima se prati uticaj na ravnopravnost spolova.

Vlada je zadužila rukovodioce odabranih budžetskih programa, na kojima se prati uticaj na ravnopravnost spolova, da osiguraju potrebnu podršku i preuzmu odgovornost za namjensko i svrsishodno planiranje i korištenje budžetskih sredstava, u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u BiH i Gender akcionim planom BiH 2013.-2017. godina.

Na današnjoj sjednici je usvojen i Objedinjeni operativni plan ministarstava i institucija Federacije BiH za 2016. godinu za implementaciju Gender akcionog plana BiH za period 2013. – 2017. godina. Vlada je zadužila institucije čiji su predstavnici/ce članovi/ce Koordinacionog odbora za koordinaciju i praćenje provedbe Gender akcionog plana 2015.-2017. u Federaciji BiH da osiguraju dosljednu provedbu aktivnosti iz operativnih planova i sačinjavanje redovnih izvještaja u skladu s rokovima.

Istinomjer je pokušao od Gender Centra FBiH dobiti informacije koje bi pokazale do koje faze je Vlada FBiH stigla sa uvođenjem gender odgovornog budžetiranja, te kratki komentar o stanju rodne ravnopravnosti u BiH, međutim isti nismo dobili.

Prema podacima iz Godišnjeg izvještaja o stanju ljudskih prava žena u bosni i hercegovini za 2016. godinu (koje priprema Sarajevski otvoreni centar) potrebno je sistematski raditi na poboljšanju položaja žena u društvu, a posebno se posvetiti pitanjima marginal izovanih grupa žena kao što su povratnice, žene žrtve rata, Romkinje, žene s invaliditetom, samohrane majke, žene žrtve nasilja, lezbejke, biseksualne i trans* žene, koje su u velikoj mjeri diskriminisane, marginalizovane, a u određenom broju i u potpunosti društveno isključene.

Prema Izvještaju Vijeća Evrope, koji prati napredak 46 članica prema ciljevima koje je Ministarsko vijeće Vijeća Europe postavio još 2003. godine po kojima najmanje 40 posto žena ili muškaraca mora biti uključeno u sve sfere političkog i javnog života, BiH je ispod europskog prosjeka kada je u pitanju ravnopravnost spolova u procesu donošenja odluka.

Prosječno, parlamenti u europskim državama imaju 25,6 posto žena. Bosna i Hercegovina je u tom pogledu ispod prosjeka sa 21,4 posto žena u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine. U BiH samo je 13 posto žena u Domu naroda BiH i daleko smo ispod europskog prosjeka u pogledu članova koji se delegiraju u te domove.