Projekat zaštite od poplava rijeke Drine (Svjetska Banka)

Projekat zaštite od poplave rijeke Drine provodi se sredstvima iz kredita Svjetske banke. U izvještaju Svjetske Banke o implementaciji projekta iz aprila 2015, dinamika njegove implementacije ocijenjena je kao zadovoljavajuća.

Na Sedmoj sjednici NSRS,  održanoj u oktobru 2015, poslanica Neda Petrić (Klub poslanika DNS-SRS) postavila je  pitanje Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede kada se može očekivati početak izgradnje drinskog nasipa. Resorni ministar  je u odgovoru naveo da je u toku izrada idejnog i glavnog projekta lijevog drinskog nasipa, te da će se izgradnja raditi u tri faze, od kojih je druga prioritetna (od magistralnog puta “Bijeljina – Badovinci” Pavlovića most do objekta Vodozahvata na rijeci Drini, kanal “Drina –Dašnica”, u dužini od 16,05 km).

Ministar je naveo korake koje je neophodno poduzeti da bi radovi na drugoj fazi otpočeli u maju 2016. godine, uključujući plan parcelacije i eksproprijacije, izradu plana preseljenja i izradu glavnih projektnih planova. U aprilu 2016. godine SB je ponovo ocijenila implementaciju projekta kao zadovoljavajuću.  

Vlada Republike Srpske usvojila je na ​​112. sjednici (16.02.2017.) Informaciju o napretku projekta zaštite od poplavnih voda rijeke Drine na području grada Bijeljine i potrebnim sredstvima za rješavanje imovinsko pravnih odnosa, sa prijedlogom mjera. U saopštenju sa sjednice navedeno je da se za početak izgradnje drinskog nasipa u okviru projekta sa Svjetskom bankom, moraju obezbijediti sredstva za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa u iznosu od 4.200.00,00 KM. Takođe je naglašeno da je potrebno obezbijediti 1.500.000 KM. da bi se sa radovima izgradnje nasipa započelo u 2017 godini.

Tokom 2017. godine, izrađeni su planovi preseljenja za drinski nasip. U aprilu i decembru 2017. godine, progres u ostvarivanju ciljeva ocijenjen je kao umjereno zadovoljavajući. U izvještaju iz aprila, navedeno je da su određeni podaci pogrešno prijavljeni i da će tačna ocjena u progresu ispunjavanja ciljeva biti data u narednom izvještaju.

U decembru 2017. objavljeno je da su pripremni radovi za izgradnju nasipa u toku, ali da imovinsko-pravna pitanja još nisu u potpunosti riješena. Projekat je u međuvremenu revidiran, te je najavljeno da će radovi na izgradnji početi sredinom 2018. godine, što se nije desilo.

U aprilu 2018, mještani Janje, Popova i Amajlija pokrenuli peticiju za izmjenu trase drinskog nasipa. Vlasnici zemljišta odbili su da da potpišu eksproprijaciju, zbog nesaglasnosti sa trasom drinskog nasipa, smatrajući da će značajan broj kuća ostati u plavnom području između nasipa i rijeke, ali i uništavanja poljoprivrednog zemljišta. U junu 2018, ocjena implementacije projekta od strane Svjetske banke umanjena je na umjereno nezadovoljavajuću. U izvještaju se navodi da je proces raspisivanja tendera odložen dok se ne riješe problemi sa vlasnicima zemljišta koji su pokrenuli peticiju. Takođe je konstatovano da završetak projekta neće biti moguć u predviđenom roku, ali sam rok nije promijenjen.

Ministar poljoprivrede RS Stevo Mirjanić je u aprilu rekao da će izgradnja početi u junu, što se nije desilo. U julu 2018. je objavljeno da su dogovorena tehnička rješenja za izgradnju drinskog nasipa. Početkom jula, 5.7.2018., ministar je održao sastanak u Janji, nakon čega je pomoćnik za vodoprivredu Republike Srpske Čedomir Stojanović rekao da je SB spremna je da produži rok za izgradnju nasipa, za koji je evidentno da neće biti završen na vrijeme (kraj 2019. godine). Stojanović je takođe rekao da postoji rok do kraja septembra da se “dobrim dijelom završi eksproprijacvija parcela za izgradnju drinskog nasipa”, da se mogu izvršiti manje prilagodbe, ali da je nemoguće pomjeranje trase nasipa. Ministarstvo je 10.7.2018. saopštilo da su postigli dogovor sa mjesnom zajednicom Janja i da će time otvorena mogućnost za početak radova, ali je iz zbora građana u Janji, održanom krajem jula, očigledno da je lokalno stanovništvo ostalo skeptično prema dogovoru.