Politika ruralnog razvoja

Projekti za ruralni razvoj

U RS se u aktuelnom mandatu provodio Projekat razvoja poljoprivrede i ruralnih područja (Agriculture and Rural Development Project / ARDP) sa Svjetskom Bankom. Kroz ARDP projekt vrši se unapređenje kapaciteta Agencije za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi RS. Cilj projekta je “pomoć BiH u jačanju kapaciteta na državnom i entitetskim nivoima u pružanju efikasnijih poljoprivrednih usluga, programske podrške i davanje značajnog doprinosa ubrzanju postizanja podobnosti BiH za EU instrument za pomoć namijenjenu razvoju ruralnih sredina IPARD.” Projekat je trebao biti okončan 2012. godine, ali je produžen do 2016.  

U septembru 2015 i aprilu 2016 provođenje ovog projekta je ocijenjeno kao umjereno zadovoljavajuće. Finalni izveštaj Svjetske banke objavljen je u junu 2017. godine. U sažetku izvještaja o implementaciji projekta navodi se da su njegovi rezultati umjereno nezadovoljavajući, a ista ocjena je data kako učinku same banke, tako i učinku institucija u BiH. Kao ključna prepreka za zadovoljavajuću implementaciju projekta navedena je neusklađenost legislative i institucionalnih politika između dva entiteta, što je ocijenjeno i kao glavni razlog za kašnjenje u implementaciji projekta.

Na loše rezultate je, prema izvještaju, uticala nemogućnost ministarstava da na vrijeme ispunjavaju svoj dio finansijskih obaveza. Zbog ovih i drugih kašnjenja, izgradnja laboratorija i proces certifikacije su takođe kasnili, te su aktivnosti obustavljene i sredstva prebačena na aktivnosti oporavka od poplava.

Jedan od ciljeva projekta bio je i osposobljavanje za pristupanje i korištenje EU IPARD fondova. U okviru ovog cilja, navedeno je da je projektom pružena pomoć entitetskom i državnom nivou za uspostavljanje veza sa registrima za farmerski informacioni sistem blizak EU standardima, ali ga entitetska ministarstva nikada nisu iskoristila za pristupanje agencijskim bazama podataka. S obzirom na nedostatak koordinacijske strukture i gore navedeno, zaključeno je da projekat nije imao nikakav uticaj na približavanje EU fondovima i tržištu.

U RS se u aktuelnom mandatu provodio Projekat poboljšanja životnih uslova na selu (The Rural Livelihoods Development Project – RLDP) sredstvim Međunarodnpg fonda za razvoj poljoprivrede (IFAD). Cilj projekta je bio da se postignu održiva poboljšanja u životu 29 opština sa visokom stopom siromaštva i niskim nivoom razvoja, u centralnim i južnim dijelovima zemlje. Isto tako, projekat je imao za cilj je povećanje nivo prihoda i zaposlenosti među poljoprivrednicima bez vlastitog posjeda, poljoprivrednicima, ruralnim poduzetnicima i nezaposlenima i samozaposlenim ljudima na selu, s posebnim naglaskom na uključivanje žena u tim grupama. Projekat je podržavao diverzifikaciju dohotka i života u ruralnim područjima, promociju i komercijalizaciju proizvodnje na malim farmama, te komercijalizaciju ruralnog biznisa putem lanaca snabdijevanja.  

Prema izvještaju IFAD iz maja 2015, implementacija ovog projekta ocijenjena je kao umjereno zadovoljavajuća, s tim da je njegovo provođenje u RS ocijenjeno lošijim nego u FBiH (50%, nasuprot 75% kompletiranih mjera).

Iako je trebao započeti još 2011. godine, Sporazum za Projekat razvoja ruralnog poslovanja (Rural Business Development Project) zvanično je potpisan tek u oktobru 2015. godine, te je upitno koliko se može govoriti o “započetim ulaganjima”, kako je navedeno u ovom obećanju.

Projekat se implementira u u 27 općina u Federaciji Bosne i Hercegovine i 20 općina u Republici Srpskoj. Ukupna vrijednost je 30 miliona dolara, od čega IFAD finansira projekat sa 13,5 miliona dolara (12,7 kroz zajam i 0,8 koz grant sredstva). U oktobru 2016. godine ukupna implementacija je ocijenjena kao “umjereno zadovoljavajuća s obzirom na zakasneli početak projekta”, te je data preporuka da se ubrza plasiranje sredstava do provođenja narednog monitoringa, zakazanog za jesen 2017. godine.

U izvještaju iz oktobra 2017 navedeno je da je implementacija projekta u RS umjereno nezadovoljavajuća, uključujući podršku za ruralno poslovanje, za šta je iskorišteno svega 10% sredstava do septembra 2017. Druga komponenta projekta je u potpunosti zaustavljena.  

Podsticaji za poljoprivredu

Vlada Republike Srpske usvojila je prijedlog za Strateški plan razvoja poljoprivrede i ruralnih područja Republike Srpske 2016-2020 u maju 2015. godine. Prema ovom planu, budžetska izdvajanja za poljoprivredu u ovom periodu trebala bi iznositi 6% budžeta, to jest porasti sa 94.584.000 KM u 2016. godini na 114.584.000 KM u 2020. godini. Nijedna od projekcija datih u strateškom planu do sada nije ostvarena. Nominalni iznos subvencija za poljoprivredu ostao je 60.000.000 KM godišnje, dok se njegov procentualni udio u budžetu smanjio sa 3,7% u 2015. godini na 2,2% u 2018. godini.

Budžetska sredstva planirana za subvencije razvoja poljoprivrede i sela u 2015. godini iznose 60.000.000 KM i čine 3,7% Budžeta RS za 2015. godinu, koji iznosi 1.588.613.000 KM.Na 20. sjednici (06.05.2015.) U Budžetu RS za 2016. godinu, za ovu stavku planiran je isti iznos, dok je ukupan Budžet porastao na 1.653.127.000 KM, te se procentualno učešće sredstava za subvencije u poljoprivredi smanjilo na 3,6%.

U prijedlogu Budžeta za 2017. godinu takođe je predviđen iznos od 60.000.000 KM za razvoj poljoprivrede i sela, što iznosi 2,3% od 2.591.065.300 KM, koliko je iznos planiranih budžetskih prihoda. Udruženja poljoprivrednika su, tokom pregovora sa Vladom RS o prijedlogu budžeta za 2017. godinu, iznijela stav da ovaj iznos podsticaja nije dovoljan da bi proizvodnja bila konkurentna, naročito kada se uzme u obzir stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, za koji smatraju da će se dodatno oslabiti njihovu poziciju na tržištu; Poljoprivrednici su tražili da se podsticaji planiraju u visini od 6% budžeta.

U prijedlogu Budžeta za 2018. godinu, takođe je predviđen iznos od 60.000.000 KM za razvoj poljoprivrede i sela, što iznosi 2,2% od 2.683.598.900 KM, koliko je iznos planiranih budžetskih prihoda.