Prekršeno

Podsticajne mjere za korištenje obnovljivih izvora energije

Partije: SP RS | Oblasti: Ekonomija

Za proizvodnju električne energije potrebno je koristiti u prioritetu obnovljive izvore energije, ali i druge izvore za proizvodnju električne energije za šta je neophodno donijeti nova ili dograditi postojeća zakonska rješenja sa podsticajnim mjerama.

Obrazloženje

U aktuelnom mandatu, učešće obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji smanjilo se sa 45% na 30%.

U aktuelnom mandatu usvojene su izmjene i dopune Zakona o obnovljivim izvorima energije i efikasnoj kogeneraciji iz  2013. godine. Izmjenama koje su usvojene 2015. godine, predviđeno je da se Fondu za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost umjesto dosadašnjih 5% uplaćuje 10% od prikupljenih sredstava za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i u efikasnoj kogeneraciji. Izmjene se ne odnose na podsticajne mjere za korištenje obnovljivih izvora energije.

 

Koncesione naknade za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i dalje su veće nego za proizvodnju baziranu na uglju. U februaru 2016. godine, usvojen je Zakon o izmjenama Zakona o naknadama za korišćenje prirоdnih resursa u svrhu proizvodnje električne energije, kojim su koncesione naknade propisane Zakonom iz 2014. godine, izmjenjene na sljedeći način:

  • naknada za korišćеnjе hidroakumulacionih objеkata za proizvodnju еlеktričnе еnеrgijе smanjena je sa 0,010 KM/kWh na 0,005 KM po proizvеdеnom kWh еlеktričnе еnеrgijе
  • naknada za korišćеnjе prirodnih nеobnovljivih rеsursa (ugalj) smanjena je sa 0,006 KM/kWh na 0,003 KM/kWh

 

Ovaj zakon je stavljen van snage u martu 2018. godine, kada je usvojen Zakon o prestanku važenja Zakona o naknadama za korišćenje prirodnih resursa u svrhu proizvodnje električne energije (13.03.2018).

Zakon je ukinut po hitnom postupku, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama (1.3.2018.), takođe po hitnom postupku. Prema obrazloženju resornog ministra Petra Đokića, Zakon o koncesijama je dopunjen sa ciljem uređivanja koncesione naknade u oblasti energetike na jedinstven način za sve subjekte, dok je Zakon o naknadama za korišćenje prirodnih resursa ukinut da ne bi došlo do dvostrukog opterećenja za privredne subjekte u ovoj oblasti.  

 

Izmjenama zakona o koncesijama, naknade za korištenje prirodnih resursa su izmijenjene na sljedeći način:

 

  • naknada za hidroelektrane, vjetroelektrane i solarne elektrane iznosi 0,0055 KM/kWh
  • naknada za termoelektrane iznosi 0,0033 KM/kWh

 

Izmjenama je u Zakon dodata i odredba koja je prethodno uvrštena u Pravilnik o dopunama Pravilnika o visini koncesione naknade i bankarskim garancijama u oblasti elektroenergetike, energenata,  rudarstva i geologije, a koja propisuje da koncesionar koji u svom sastavu ima rudnik i termoelektranu, ne obračunava i ne plaća posebno koncesionu naknadu za količine uglja koje koristi za proizvodnju električne energije u termoelektrani, već plaća jedinstvenu koncesionu naknadu za “korišćenje predmeta koncesije u oblasti rudarstva  za metalične mineralne sirovine, ugljikovodonike, prirodne gasove, radioaktivne mineralne sirovine, arhitektonsko-građevinski kamen i geotermalne resurse” u iznosu od 3,6-5% od godišnjeg prihoda ostvarenog obavljanjem koncesione djelatnosti. Ova je odredba predložena na 51. sjednici Vlade RS 02.12.2015. i usvojena 2016. godine, te je kritikovana kao potez koji je povučen kako bi se u privilegovan položaj stavila EFT grupa, to jest TE “Stanari” koja je počela sa radom u septembru 2016. godine.

 

Ukupni rezultati u proizvodnji električne energije iz hidroenergetskih objekata su skromni. Od planiranih i najavljenih projekata postignut je značajniji napredak samo u izgradnji HE “Bočac II”, a konkretni pripremni radovi se obavljaju i za HE “Dabar”. Administrativne aktivnosti su zabilježene i za HE “Buk Bijela”, dok na ostalim predviđenim projektima nije bilo napretka do kraja ovog monitoringa. Hidroenergetski potencijal se koristi u nešto većoj mjeri zahvaljujući uključivanju novih malih hidroelektrana, ali je njegov ukupni porast značajno manji (oko 9%) od porasta učešća termoelektrana (preko 60%) u ukupnoj proizvodnji. Sveukupno, ne može se reći da su postignuti značajni rezultati u podsticanju i boljem iskorištavanju vodnih resursa. Obnovljivi izvori energije ni u kom slučaju nisu prioritetni, s obzirom da je njihovo ukupno učešće u proizvodnji u aktuelnom mandatu bilo u padu u odnosu na proizvodnju iz termoelektrana(detaljan pregled aktivnosti i rezultata u ovoj oblasti dostupan je na ovom linku).

 

Ukoliko imate dodatne informacije o ispunjenju ovog obećanja, pošaljite ih timu Istinomjera i mi ćemo ih, nakon provjere, uključiti u konačnu ocjenu ovog obećanja. Putem ove forme možete nam poslati i dokumente, fotografije ili video-snimke koji se odnose na ispunjenje ovog obećanja.


    Pitajte Istinomjer!