Poboljšanje uslova života na selu

Prema Strateškom planu razvoja poljoprivrede i ruralnih područja RS 2016–2020, osnovne mjere su: donošenje zakonske regulative za komasaciju zemljišta, inoviranje zakonskog i regulatornog okvira odnosi se na efikasnije rješavanje imovinsko-pravnih pitanja veznih za poljoprivredno zemljište u cilju aktiviranja tržišta poljoprivrednog zemljišta, rješavanje pitanja komasacije i ukrupnjavanja poljoprivrednih gazdinstava (Zakon o poljoprivrednom zemljištu, poreska politika i korištenje zemljišnih površina i dr.), ali i sprečavanja daljeg usitnjavanja zemljišnih parcela (Zakon o nasleđivanju).

Takođe je naglašeno da će posebna pažnja biti posvećena analizi uticaja ovih zakona na posjedovanje svojine nad zemljištem i nekretninama od strane žena, što bi trebalo da dovede do iznalaženja mogućnosti (u okviru novih zakonskih rješenja) za de fakto ravnopravnim raspolaganjem žena ovim važnim resursima.

Zakon o poljoprivrednom zemljištu, usvojen 2012. godine, nije mijenjan u ovom mandatu. Nisu usvajani ni novi propisi vezani za komasaciju. Pravilnik o postupku davanja u zakup poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike Srpske, usvojen 2012. godine, dopunjavan je i mijenjan 2015. i 2016. godine, ali izmjene se ne odnose na ovo pitanje. U julu 2018, ministarstvo je izradilo prednacrt novog Zakona o zemljištu.  

Vezano za nasljeđivanje imovine, predviđeno je da se iznos podsticaja uvećava za dodatnih 10% za poljoprivredna gazdinstva čiji je nosilac mlađi od 40 godina i 5% ako je nosilac gazdinstva žena. U podsticajima za 2016. godinu, ova mjera je implementirana za nekoliko osnova podsticaja za osobe mlađe od 40 godina, ali ne za žene posebno; u 2017. godini za žene i mlađe od 40 se uvećavao samo podsticaj za podršku samozapošljavanju agronoma; dok u 2018. godini nema ovakvih mjera ni za jednu od dvije kategorije.  

U Republici Srpskoj u aktuelnom mandatu se provode ili su završeni, sljedeći projekti koji imaju za cilj smanjenje siromaštva i povećanje zaposlenosti na selu:

Projekat razvoja poljoprivrede i ruralnih područja

U RS se u aktuelnom mandatu provodio Projekat razvoja poljoprivrede i ruralnih područja (Agriculture and Rural Development Project / ARDP) sa Svjetskom Bankom. Kroz ARDP projekt vrši se unapređenje kapaciteta Agencije za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi RS. Cilj projekta je “pomoć BiH u jačanju kapaciteta na državnom i entitetskim nivoima u pružanju efikasnijih poljoprivrednih usluga, programske podrške i davanje značajnog doprinosa ubrzanju postizanja podobnosti BiH za EU instrument za pomoć namijenjenu razvoju ruralnih sredina IPARD.” Projekat je trebao biti okončan 2012. godine, ali je produžen do 2016.  

U septembru 2015 i aprilu 2016 provođenje ovog projekta je ocijenjeno kao umjereno zadovoljavajuće. Finalni izveštaj Svjetske banke objavljen je u junu 2017. godine. U sažetku izvještaja o implementaciji projekta navodi se da su njegovi rezultati umjereno nezadovoljavajući, a ista ocjena je data kako učinku same banke, tako i učinku institucija u BiH. Kao ključna prepreka za zadovoljavajuću implementaciju projekta navedena je neusklađenost legislative i institucionalnih politika između dva entiteta, što je ocijenjeno i kao glavni razlog za kašnjenje u implementaciji projekta.

Na loše rezultate je, prema izvještaju, uticala nemogućnost ministarstava da na vrijeme ispunjavaju svoj dio finansijskih obaveza. Zbog ovih i drugih kašnjenja, izgradnja laboratorija i proces certifikacije su takođe kasnili, te su aktivnosti obustavljene i sredstva prebačena na aktivnosti oporavka od poplava.

Jedan od ciljeva projekta bio je i osposobljavanje za pristupanje i korištenje EU IPARD fondova. U okviru ovog cilja, navedeno je da je projektom pružena pomoć entitetskom i državnom nivou za uspostavljanje veza sa registrima za farmerski informacioni sistem blizak EU standardima, ali ga entitetska ministarstva nikada nisu iskoristila za pristupanje agencijskim bazama podataka. S obzirom na nedostatak koordinacijske strukture i gore navedeno, zaključeno je da projekat nije imao nikakav uticaj na približavanje EU fondovima i tržištu.

Projekat poboljšanja uslova života na selu

U RS se u aktuelnom mandatu provodio Projekat poboljšanja životnih uslova na selu (The Rural Livelihoods Development Project – RLDP) sredstvim Međunarodnpg fonda za razvoj poljoprivrede (IFAD). Cilj projekta je bio da se postignu održiva poboljšanja u životu 29 opština sa visokom stopom siromaštva i niskim nivoom razvoja, u centralnim i južnim dijelovima zemlje. Isto tako, projekat je imao za cilj je povećanje nivo prihoda i zaposlenosti među poljoprivrednicima bez vlastitog posjeda, poljoprivrednicima, ruralnim poduzetnicima i nezaposlenima i samozaposlenim ljudima na selu, s posebnim naglaskom na uključivanje žena u tim grupama. Projekat je podržavao diverzifikaciju dohotka i života u ruralnim područjima, promociju i komercijalizaciju proizvodnje na malim farmama, te komercijalizaciju ruralnog biznisa putem lanaca snabdijevanja.  

Prema izvještaju IFAD iz maja 2015, implementacija ovog projekta ocijenjena je kao umjereno zadovoljavajuća, s tim da je njegovo provođenje u RS ocijenjeno lošijim nego u FBiH (50%, nasuprot 75% kompletiranih mjera).

Projekat razvoja ruralnog poslovanja

Iako je trebao započeti još 2011. godine, Sporazum za Projekat razvoja ruralnog poslovanja (Rural Business Development Project) zvanično je potpisan tek u oktobru 2015. godine.

Projekat se implementira u u 27 općina u Federaciji Bosne i Hercegovine i 20 općina u Republici Srpskoj. Ukupna vrijednost je 30 miliona dolara, od čega IFAD finansira projekat sa 13,5 miliona dolara (12,7 kroz zajam i 0,8 koz grant sredstva). U oktobru 2016. godine ukupna implementacija je ocijenjena kao “umjereno zadovoljavajuća s obzirom na zakasneli početak projekta”, te je data preporuka da se ubrza plasiranje sredstava do provođenja narednog monitoringa, zakazanog za jesen 2017. godine.

U izvještaju iz oktobra 2017 navedeno je da je implementacija projekta u RS umjereno nezadovoljavajuća, uključujući podršku za ruralno poslovanje, za šta je iskorišteno svega 10% sredstava do septembra 2017. Druga komponenta projekta je u potpunosti zaustavljena.