Neispunjeno

Poboljšanje uslova života na selu

Partije: DNS | Oblasti: Ekonomija

Naravno, ostaje još dosta toga da se uradi na razvoju ruralne infrastrukture, međutim, fokusstanovništva sela se polako prebacuje sa razvoja infrastrukture na polje ekonomije i zapošljavanja. Stoga je neophodno stvarati uslove da se zaustavi proces odlaska stanovništva sa sela, čemu je razlog sve manja mogućnost pronalaženja zaposlenja ili nemogućnost ostvarivanja pristojnih prihoda ineodgovarajućih uslova života. Proces napuštanja sela je posebno izražen kod mladih i žena, na što je potrebno obratiti posebnu pažnju.

Obrazloženje

U aktuelnom mandatu zabilježene su aktivnosti vezane za ovo obećanje, ali bez najavljenih rezultata.

Prema Strateškom planu razvoja poljoprivrede i ruralnih područja RS 2016–2020, osnovne mjere su: donošenje zakonske regulative za komasaciju zemljišta, inoviranje zakonskog i regulatornog okvira odnosi se na efikasnije rješavanje imovinsko-pravnih pitanja veznih za poljoprivredno zemljište u cilju aktiviranja tržišta poljoprivrednog zemljišta, rješavanje pitanja komasacije i ukrupnjavanja poljoprivrednih gazdinstava (Zakon o poljoprivrednom zemljištu, poreska politika i korištenje zemljišnih površina i dr.), ali i sprečavanja daljeg usitnjavanja zemljišnih parcela (Zakon o nasleđivanju).

Takođe je naglašeno da će posebna pažnja biti posvećena analizi uticaja ovih zakona na posjedovanje svojine nad zemljištem i nekretninama od strane žena, što bi trebalo da dovede do iznalaženja mogućnosti (u okviru novih zakonskih rješenja) za de fakto ravnopravnim raspolaganjem žena ovim važnim resursima.

Zakon o poljoprivrednom zemljištu, usvojen 2012. godine, nije mijenjan u ovom mandatu. Nisu usvajani ni novi propisi vezani za komasaciju. Pravilnik o postupku davanja u zakup poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike Srpske, usvojen 2012. godine, dopunjavan je i mijenjan 2015. i 2016. godine, ali izmjene se ne odnose na ovo pitanje. U julu 2018, ministarstvo je izradilo prednacrt novog Zakona o zemljištu.  

Vezano za nasljeđivanje imovine, predviđeno je da se iznos podsticaja uvećava za dodatnih 10% za poljoprivredna gazdinstva čiji je nosilac mlađi od 40 godina i 5% ako je nosilac gazdinstva žena. U podsticajima za 2016. godinu, ova mjera je implementirana za nekoliko osnova podsticaja za osobe mlađe od 40 godina, ali ne za žene posebno; u 2017. godini za žene i mlađe od 40 se uvećavao samo podsticaj za podršku samozapošljavanju agronoma; dok u 2018. godini nema ovakvih mjera ni za jednu od dvije kategorije.  

 

U Republici Srpskoj u aktuelnom mandatu se provode ili su završeni, sljedeći projekti koji imaju za cilj smanjenje siromaštva i povećanje zaposlenosti na selu:

Projekat razvoja poljoprivrede i ruralnih područja

U RS se u aktuelnom mandatu provodio Projekat razvoja poljoprivrede i ruralnih područja (Agriculture and Rural Development Project / ARDP) sa Svjetskom Bankom. Kroz ARDP projekt vrši se unapređenje kapaciteta Agencije za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi RS. Cilj projekta je “pomoć BiH u jačanju kapaciteta na državnom i entitetskim nivoima u pružanju efikasnijih poljoprivrednih usluga, programske podrške i davanje značajnog doprinosa ubrzanju postizanja podobnosti BiH za EU instrument za pomoć namijenjenu razvoju ruralnih sredina IPARD.” Projekat je trebao biti okončan 2012. godine, ali je produžen do 2016.  

U septembru 2015 i aprilu 2016 provođenje ovog projekta je ocijenjeno kao umjereno zadovoljavajuće. Finalni izveštaj Svjetske banke objavljen je u junu 2017. godine. U sažetku izvještaja o implementaciji projekta navodi se da su njegovi rezultati umjereno nezadovoljavajući, a ista ocjena je data kako učinku same banke, tako i učinku institucija u BiH. Kao ključna prepreka za zadovoljavajuću implementaciju projekta navedena je neusklađenost legislative i institucionalnih politika između dva entiteta, što je ocijenjeno i kao glavni razlog za kašnjenje u implementaciji projekta.

Na loše rezultate je, prema izvještaju, uticala nemogućnost ministarstava da na vrijeme ispunjavaju svoj dio finansijskih obaveza. Zbog ovih i drugih kašnjenja, izgradnja laboratorija i proces certifikacije su takođe kasnili, te su aktivnosti obustavljene i sredstva prebačena na aktivnosti oporavka od poplava.

Jedan od ciljeva projekta bio je i osposobljavanje za pristupanje i korištenje EU IPARD fondova. U okviru ovog cilja, navedeno je da je projektom pružena pomoć entitetskom i državnom nivou za uspostavljanje veza sa registrima za farmerski informacioni sistem blizak EU standardima, ali ga entitetska ministarstva nikada nisu iskoristila za pristupanje agencijskim bazama podataka. S obzirom na nedostatak koordinacijske strukture i gore navedeno, zaključeno je da projekat nije imao nikakav uticaj na približavanje EU fondovima i tržištu.

 

Projekat poboljšanja uslova života na selu

U RS se u aktuelnom mandatu provodio Projekat poboljšanja životnih uslova na selu (The Rural Livelihoods Development Project – RLDP) sredstvim Međunarodnpg fonda za razvoj poljoprivrede (IFAD). Cilj projekta je bio da se postignu održiva poboljšanja u životu 29 opština sa visokom stopom siromaštva i niskim nivoom razvoja, u centralnim i južnim dijelovima zemlje. Isto tako, projekat je imao za cilj je povećanje nivo prihoda i zaposlenosti među poljoprivrednicima bez vlastitog posjeda, poljoprivrednicima, ruralnim poduzetnicima i nezaposlenima i samozaposlenim ljudima na selu, s posebnim naglaskom na uključivanje žena u tim grupama. Projekat je podržavao diverzifikaciju dohotka i života u ruralnim područjima, promociju i komercijalizaciju proizvodnje na malim farmama, te komercijalizaciju ruralnog biznisa putem lanaca snabdijevanja.  

Prema izvještaju IFAD iz maja 2015, implementacija ovog projekta ocijenjena je kao umjereno zadovoljavajuća, s tim da je njegovo provođenje u RS ocijenjeno lošijim nego u FBiH (50%, nasuprot 75% kompletiranih mjera).

 

Projekat razvoja ruralnog poslovanja

 

Iako je trebao započeti još 2011. godine, Sporazum za Projekat razvoja ruralnog poslovanja (Rural Business Development Project) zvanično je potpisan tek u oktobru 2015. godine.

Projekat se implementira u u 27 općina u Federaciji Bosne i Hercegovine i 20 općina u Republici Srpskoj. Ukupna vrijednost je 30 miliona dolara, od čega IFAD finansira projekat sa 13,5 miliona dolara (12,7 kroz zajam i 0,8 koz grant sredstva). U oktobru 2016. godine ukupna implementacija je ocijenjena kao “umjereno zadovoljavajuća s obzirom na zakasneli početak projekta”, te je data preporuka da se ubrza plasiranje sredstava do provođenja narednog monitoringa, zakazanog za jesen 2017. godine.

U izvještaju iz oktobra 2017 navedeno je da je implementacija projekta u RS umjereno nezadovoljavajuća, uključujući podršku za ruralno poslovanje, za šta je iskorišteno svega 10% sredstava do septembra 2017. Druga komponenta projekta je u potpunosti zaustavljena.

Ukoliko imate dodatne informacije o ispunjenju ovog obećanja, pošaljite ih timu Istinomjera i mi ćemo ih, nakon provjere, uključiti u konačnu ocjenu ovog obećanja. Putem ove forme možete nam poslati i dokumente, fotografije ili video-snimke koji se odnose na ispunjenje ovog obećanja.


    Pitajte Istinomjer!