Obnovljivi izvori energije i energetska efikasnost

Učešće obnovljive energije u ukupnom bilansu

U pogledu učešća obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji, došlo je do pogoršanja odnosa obnovljivih i neobnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije u RS. Tome je najviše doprinio početak rada termoelektrane “Stanari”, kada je učešće termoelektrana u ukupnoj proizvodnji električne energije poraslo na 65%, dok se učešće hidroelektrana smanjilo na 35%. Isti trend se nastavio i do kraja mandata, te je u 2018. godini učešće hidroelektrana u proizvodnji bilo 70%, a hidroelektrana 30%. Vjetroelektrane i solarne elektrane u proizvodnji ne učestvuju u dovoljnoj mjeri da bi se prikazale u ovim procentima, te se ne može govoriti ni o uključivanju savremenih energetskih tehnologija u proizvodnju. Pregled kretanja trendova učešća TE i HE u proizvodnji električne energije dostupan je ovdje.

U pogledu razvijanja savremenih tehnologija za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, u Energetskom bilansu za 2016. godinu navedeno je da se u ovoj godini očekuje nastavak aktivnosti na realizaciji projekta vjetro-parka “Hrgud” nakon izrade studije izvodljivosti za mjerene lokacije za iskorišćenje energije vjetra. Ugovor o koncesiji za vjetroelektranu “Hrgud” potpisan je u septembru 2015. godine. Ministar industrije, energetike i rudarstva RS, Petar Đokić, tada je najavio da će projekat biti finansiran kreditom Njemačke razvojne banke (KfW) u iznosu od 60 miliona eura, dok će Elektroprivreda Republike Srpske za ovaj projekat obezbijediti 8.380.732 KM. U martu 2016. godine, Vijeće ministara BiH je odredilo delegaciju za vođenje pregovora radi zaključivanja sporazuma između KfW i BiH za vjetropark “Hrgud”. Prijedlog sporazuma o zajmu s rokom otplate 15 godina i grejs periodom od četiri godine, usvojen je na 71. sjednici Vijeća ministara BiH, 31.8.2016. Sporazum o zajmu potpisan je u novembru 2017. godine.

Krajem 2017. godine, tadašnji direktor EPS, Željko Kovačević, rekao je da su aktivnosti na izgradnji vjetroelektrane Hrgud u toku, te da je planirano da se u nju investira oko 125 miliona KM, a nakon puštanja u rad nove vjetroelektrane očekuje se proizvodnja novih 125 GWh električne energije godišnje. U martu 2018. godine, Elektroprivreda RS raspisala je tender za konsultantske usluge za studiju uticaja na okoliš i pripremu drugih pratećih dokumenata za VE “Hrgud”. U julu 2018. godine, iz EPRS je saopšteno da su u toku aktivnosti na izboru stručnih konsultanata za ovaj projekat.

Korišćenje domaćih resursa

Cjelokupna električna energija se i prije početka aktuelnog mandata proizvodila iz domaćih resursa. Što se tiče ostalih energetskih potreba, energenti koji se uvoze su prirodni gas, čiji uvoz raste; te sirova nafta, čiji se uvoz smanjuje (pregled trendova rasta dostupan je ovdje).

Potrošnja prirodnog gasa a (energent koji se uvozi) u 2015. godini porasla je sa 30,14 miliona m3 ( 2014), na 35,32 miliona m3. U dokumentu Energetski bilans – plan za 2016. godinu navodi se da je krajem 2015. godine potrošnja prirodnog gasa procijenjena na 37,13 miliona m3. U dokumentu Energetski bilans – plan za 2017. godinu navedeno je da je planom za 2016. godinu predviđena potrošnja od 53,1 milion m3 prirodnog gasa, dok je krajem 2016. godine evidentan porast potrošnje, koji je procijenjen na 55 miliona m3. Potrošnja prirodnog gasa za 2017. godinu planirana je u iznosu od oko 60 miliona m3.

Planom za 2014. godinu bio je predviđen uvoz oko 1,1 miliona tona sirove nafte, što je za oko 7,2% više u odnosu na procjenjene količine uvezene u 2013. godini, odnosno 15,6 % više u odnosu na uvezene količine sirove nafte u 2012. godini. Planom za 2015. godinu predviđen je uvoz oko 924.000 tona sirove nafte, što je za oko 1% manje u odnosu na procjenjene količine uvezene u 2014. godini, odnosno oko 9,1% manje u odnosu na uvezene količine sirove nafte u 2013. godini. Planom za 2016. godinu predviđen je uvoz oko 961.000 tona sirove nafte, što je za oko 2,8% manje u odnosu na procjenjene količine uvezene u 2015. godini. Planom za 2017. godinu predviđen je uvoz oko 873.000 tona sirove nafte, što je za oko 3,7% manje u odnosu na procjenjene količine uvezene u 2016. godini.

Sveukupno, osim pripremnih aktivnosti na izgradnji nove vjetroelektrane, u aktuelnom mandatu nije bilo značajnih aktivnosti na poticanju i intenzivnijem korištenju obnovljivih izvora energije.