U situaciji nedostatka i nedovoljnog iskorištavanja akumulacije kapitala iz domaćih izvora te očevidne potrebe bržega razvoja i rasta gospodarstva i veće zaposlenosti u Bosni i Hercegovini, neophodne su strane investicije. Za kapitalna ulaganja potrebna je politička stabilnost, ekonomska konkurentnost i pravna sigurnost. Politička stabilnost u BiH ključna je za nova gospodarska ulaganja, ali i stvaranje povoljnoga makroekonomskoga i poduzetničkog ambijenta, oslobođenoga administrativnih i svih drugih prepreka koje usporavaju procese investiranja i poslovanja.
Potrebno je izraditi analizu ključnih čimbenika konkurentnosti i stvarnih rizika, analizu koja može poslužiti kao polazište za stvaranje strategije koja će doprinijeti dolasku stranih, posebno izravnih investicija.
Na trećoj sjednici Vijeća ministara BiH održanoj 30. 1. 2020. godine usvojen je dokument „Socioekonomske reforme u Bosni i Hercegovini za period 2020 – 2022. godina“, koji su prethodno usvojile vlade Republike Srpske, Federacije BiH.
Politike definisane u ovom dokumentu u potpunosti su usaglašene sa Programom ekonomskih reformi za period 2019 – 2021. godina i bile su osnova za izradu Programa ekonomskih reformi za period 2020 – 2022. godina. Ključne mjere dokumenta „Socioekonomske reforme u Bosni i Hercegovini za period 2020 – 2022. godina“ usmjerene su na održiv i ubrzan ekonomski rast, veću konkurentnost privatnog sektora i bolje poslovno okruženje, depolitizaciju i povećanu efikasnost preduzeća u javnom vlasništvu, reformu zdravstvenog sistema, zaustavljanje odlaska mladih ljudi iz zemlje i omogućavanje mladim i ženama da dostignu svoj puni potencijal.
Na istoj sjednici usvojen je Program ekonomskih reformi za 2020 – 2022. godinu (PER BiH 2020 – 2022). Program ekonomskih reformi za 2020 – 2022. godinu izrađen je prema smjernicama Evropske komisije i sadrži srednjoročni makroekonomski okvir i okvir fiskalne politike, uključujući i fiskalne mjere te sveobuhvatan program strukturalnih reformi s ciljem poboljšanja rasta i konkurentnosti zemlje.
Vijeće ministara je na 6. redovnoj sjednici, održanoj 28.5.2020. godine, primilo k znanju Analizu održivosti javnog duga Bosne i Hercegovine za period 2019 – 2023. godine, koju je pripremilo Ministarstvo finansija i trezora s ciljem ocjene trenutnog stanja javne zaduženosti BiH i procjene njenog kretanja u srednjoročnom periodu, kao i definiranja osnovnih rizika koji mogu utjecati na održivost javnog duga.
Na 8. redovnoj sjednici, Vijeće ministara primilo je k znanju Informaciju o konkurentnosti ekonomije u Bosni i Hercegovini, koju je pripremila Direkcija za ekonomsko planiranje.
Informacija se na godišnjem nivou prvenstveno fokusira na analizu nivoa konkurentnosti u Bosni i Hercegovini o pitanjima industrije, vanjske trgovine i investicija kao ključnih elemenata za jačanje životnog standarda i vanjske održivosti zemlje.
Vijeće ministara BiH, 11.6.2020.
Vijeće ministara BiH usvojilo je Srednjoročnu strategiju upravljanja dugom Bosne i Hercegovine za period 2019 – 2022, na sjednici održanoj 23.7.2020. godine. Strategija upravljanja dugom BiH se zasniva na entitetskim i Brčko distrikt strategijama upravljanja dugom, uključujući dug institucija BiH. Sadrži pregled strukture duga, procjenu stanja zaduženosti te definira srednjoročne ciljeve upravljanja dugom i daje smjernice za dostizanje postavljenih ciljeva.
Na sjednici održanoj 3.12.2020. godine, Vijeće ministara primilo je na znanje Analizu održivosti javnog duga Bosne i Hercegovine za period 2020. – 2023. godine, koju je sačinilo Ministarstvo finansija i trezora BiH, s ciljem efikasnog upravljanja javnim finansijama i održavanja makroekonomske stabilnosti. Kako se navodi u saopćenju, analiza daje preglede ocjena trenutnog stanja javne zaduženosti BiH i osnovnih rizika koji mogu uticati na održivost javnog duga u srednjoročnom periodu.
Na 25. sjednici Vijeća ministara BiH usvojen je Program ekonomskih reformi Bosne i Hercegovine za period 2021. – 2023. godine (PER BiH 2021. – 2023.), uz sugestije predsjedavajućeg Vijeća ministara i Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Program ekonomskih reformi do 2023. godine izrađen je prema smjernicama Evropske komisije i sadrži srednjoročni makroekonomski okvir i okvir fiskalne politike, te sveobuhvatan program strukturalnih reformi u cilju poboljšanja rasta i konkurentnosti zemlje.
U februaru 2021. godine, na 27. sjednici Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, usvojena je Strategija unapređenja upravljanja javnim finansijama u institucijama Bosne i Hercegovine 2021 – 2025. godina, a u cilju povećanja transparentnosti i usklađivanja s međunarodnim i standardima Evropske unije.
Vijeće ministara je na sjednici održanoj 11.6.2021. godine usvojilo Informaciju Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) o perspektivama za Bosnu i Hercegovinu 2021. – 2023. godine, u kojoj se navodi da će ključno uporište za ekonomska kretanja u BiH zavisiti od eksternog okruženja i razvoja situacije u vezi s pandemijom COVID -19. Kako se navodi u saopćenju Vijeća ministara, pomenuta Informacija daje preliminarni pregled predviđanja najznačajnijih ekonomskih kretanja, na osnovu analize trendova u BiH i uzimajući u obzir međunarodne faktore koji utječu na razvoj zemlje.
Projekcije DEP-a govore da se u BiH očekuje postepeni oporavak ekonomskog rasta sa prosječnom stopom rasta BDP-a od oko 3% na godišnjem nivou. Pretpostavlja se da bi ključni oslonac ekonomskog rasta tokom ovog perioda trebala predstavljati domaća tražnja, odnosno povećanje privatne potrošnje i investicija uz stabilno eksterno okruženje i podizanje konkurentnosti u zemlji, što bi pozitivno utjecalo na vanjskotrgovinsku razmjenu sa svijetom.
Vijeće ministara, 11.6.2021.
Vijeće ministara je na sjednici održanoj 16.6.2021. godine usvojilo Srednjoročnu strategiju upravljanja dugom BiH za period 2020. – 2023. godine i zadužilo Ministarstvo finansija i trezora da prilikom budućeg vanjskog zaduživanja primjenjuje smjernice definirane ovom strategijom, koja će biti objavljena na internet stranici Ministarstva.
Osnovni cilj Strategije je osiguravanje finansijskih sredstava za finansiranje potreba države, entiteta i Brčko distrikta BiH, uz prihvatljivi nivo troškova finansiranja i rizika. Dodatni cilj predstavlja razvoj domaćeg tržišta papira od vrijednosti, budući da razvijeno tržište predstavlja osnovni preduvjet za efikasno upravljanje dugom.
Vijeće ministara, 16.6.2021.
Ukoliko imate dodatne informacije o ispunjenju ovog obećanja,
pošaljite ih timu Istinomjera i mi ćemo ih, nakon provjere,
uključiti u konačnu ocjenu ovog obećanja. Putem ove forme
možete nam poslati i dokumente, fotografije ili video-snimke
koji se odnose na ispunjenje ovog obećanja.
