Izmjene sistemskih zakona iz oblasti ekonomije

 Vlada Republike Srpske utvrdila je na svojoj 96. sjednici i uputila u zakonodavnu proceduru tri zakona kojima se ukidaju i smanjuju neporeska davanja. To su: Prijedlog zakona o dopuni Zakona o posebnim republičkim taksama, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnim taksama i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama.

Prijedlogom zakona o dopuni Zakona o posebnim republičkim taksama je predloženo da se posebna republička taksa za 2021. i 2022. godinu umanjuje za 30%, odnosno 60% u odnosu na iznos koji je propisan Zakonom o posebnim republičkim taksama, dok se u 2023. godini u potpunosti ukida. Sprovođenjem reforme poreskog sistema, Vlada Republike Srpske je iskazala opredjeljenje za postepeno smanjivanje i ukidanje pomenute takse čime bi se rasteretila privreda i olakšao položaj privrednih subjekata.

Na 122. sjednici Vlada RS  je utvrdila i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o porezu na dohodak.

Ovim zaknom je povećan osnovni lični odbitak sa 6.000 KM na 8.400 KM na godišnjem nivou, odnosno, 700 KM na mjesečnom nivou, te je povećan lični odbitak za izdržavane članova porodice sa 900 KM na 1.800 KM na godišnjem, odnosno sa 75 KM na 150 KM na mjesečnom nivou po svakom izdržavanom članu porodice.

Na 30. posebnoj sjednici Vlada Republike Srpske utvrdila je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, po hitnom postupku kojim se  smanjuje zbirna stopa doprinosa, čime se postiže poresko rasterećenje rada. Predloženo smanjenje zbirne stope doprinosa je sa dosadašnje stope od 32,8% na 31%, s tim da se smanjuje samo stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje sa dosadašnjih 12% na 10,2%.

Primjena predloženog zakona dovest će do gubitka prihoda od doprinosa u iznosu od oko 80 miliona KM. Istovremenom izmjenom Zakona o porezu na dohodak doći će do povećanja ukupnog iznosa prihoda od poreza na dohodak u iznosu od oko 34,5 miliona KM na godišnjem nivou.

Navedene promjene, zajedno sa povećanjem osnovnog ličnog odbitka, kao poreske olakšice, dovest će do povećanja ličnog primanja svakog zaposlenog u Republici Srpskoj, uz zadržavanje iznosa bruto plata. Zbog promjene modela ugovaranja plata i obračuna plata, umanjenje doprinosa usmjerava se u rast pojedinačnih plata u Republici Srpskoj. Ukupan iznos koji se iz budžeta Republike Srpske usmjerava u rast plata je oko 54 miliona KM na godišnjem nivou.

Na istoj sjednici, Vlada Republike Srpske je utvrdila i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, po hitnom postupku. Ovim zakonom mijenja se odredba kojom se uređuje visina stope po kojoj se plaća porez na dohodak. U skladu sa predloženim rješenjima, porez na dohodak od ličnih primanja plaća se po stopi od 8%, porez na prihod od samostalne djelatnosti po stopi od 10%, porez na dohodak od autorskih prava, prava srodnih autorskom pravu i pravu industrijske svojine, kapitala, kapitalnih dobitaka i ostalog dohotka po stopi od 13%.

Odredba kojom se uređuje dohodak od ličnih primanja dopunjena je na način da je definisano šta se ne smatra koristima iz radnog odnosa, a koja se ne ubrajaju u poresku osnovicu poreza na dohodak od ličnih primanja.

Imajući u vidu da se izmjenama Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak uvodi novi način obračuna plate, tj. prelazak na bruto platu, bilo je neophodno pristupiti izmjenama Zakona o radu u poglavlju koje definiše plate, naknade i druga primanja. Predloženim izmjenama precizno se definiše pojam bruto plate, na način da se plata definiše kao bruto plata koja uključuje porez na dohodak i doprinose, te je Vlada Republike Srpske na održanoj sjednici utvrdila i Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu.

Predloženi zakoni su dio seta mjera za povećanje plata zaposlenih u Republici Srpskoj, budući da se predloženim izmjenama drugih zakona Republika Srpska odriče dijela doprinosa, čime će se plate zaposlenih uvećati za određeni iznos.

Takođe, još jedan razlog za donošenje ovih zakona je uvećanje platnih koeficijenata kako bi se dodatno povećale plate zaposlenih u navedenim oblastima.

Na održanoj 161. sjednici Vlade Republike Srpske razmantrana je i Analiza primjene Zakona o podsticajima u privredi Republike Srpske.

Predmet Analize bili su podsticaji za povećanje plate radnika koji su dodijeljeni u četiri obračunska perioda i obuhvataju vremenski period od 01.07.2019. godine do 30.06.2021. godine i podsticaji za direktna ulaganja koji su dodijeljeni u 2019. i u 2021. godini.

Najznačajniji efekti primjene Zakona su podržano povećanje plate za oko 32 hiljade radnika, te je na ime podsticaja isplaćen iznos od oko 22 miliona KM.

U 2019. i 2021. godini podsticajima za direktna ulaganja podržane su investicije privrednih subjekata za nabavku i uvođenje savremene opreme i tehnologije u vrijednosti od oko 80 miliona KM, te su po tom osnovu odobreni podsticaji u iznosu od 8,4 miliona KM.

Na osnovu Analize primjene Zakona o podsticajima u privredi Republike Srpske može se zaključiti da su dodijeljena sredstva podsticaja imala efekta i opravdala očekivane rezultate, te je Ministarstvo privrede i preduzetništva mišljenja da je podsticajne mjere u privredu potrebno zadržati uz preporuke za poboljšanje postojećih zakonskih rješenja.

Vlada je zadužila Ministarstvo privrede i preduzetništva, da u skladu sa preporukama iz Analize o primjeni Zakona o podsticajima u privredi Republike Srpske – pripremi Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o podsticajima u privredi Republike Srpske po hitnom postupku i isti dostavi Vladi na razmatranje.

Na održanoj 164. sjednici Vlada Republike Srpske utvrdila je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o podsticajima u privredi, po hitnom postupku. Razlog za donošenje prijedloga ovog Zakona po hitnom postupku leži u tome da je potrebno usaglasiti odredbe ovog zakona sa posljednjim izmjenama Zakona o radu, Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima, a koje se primjenjuju od  01. januara 2022. godine.

Na istoj sjednici, Vlada Republike Srpske prihvatila je Informaciju o potrebi finansiranja uvođenja novog sistema fiskalizacije u Republici Srpskoj.

Novim Zakonom o fiskalizaciji stvoren je pravni osnov za cjelokupnu izmjenu u tehničkom smislu dosadašnjeg sistema kontrole prometa putem fiskalnih kasa, na osnovu čega postojeći fiskalni sistemi moraju biti zamijenjeni novim sistemima. Ovo podrazumijeva kako zamjenu postojećih fiskalnih kasa sa novim elektronskim fiskalnim uređajima, tako i zamjenu postojećeg sistema u Poreskoj upravi, sa novim sistemom za upravljanje fiskalizacijom, što sve ima za cilj nastavak razvijanja i unapređenja sistema fiskalizacije s ciljem suzbijanja „sive ekonomije“ u Republici Srpskoj, kao i stvaranja uslova Poreskoj upravi za jedan značajno viši nivo kvaliteta u obavljanju kontrole nad poreskim obveznicima.