Ekonomski rast RS

Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, usvojenom na 8. sjednici Vlade RS, predviđeno je da poreska osnovica bude umanjena 100% za ulaganja u opremu i postrojenja. Drugim riječima, sredstva koja preduzeća reinvestiraju u opremu i postrojenja bila bi oslobođena oporezivanja. Usvajanje ovog zakona bi rasteretilo privredu i otvorilo mogućnost za značajan razvoj postojećih preduzeća, i kreiranje novih radnih mjesta. 

Nacrtom Zakona o unutrašnjem platnom prometu predlaže se formiranje Registra računa i fizičkih lica kao jedinstvene elektronske evidencije i centralne baze podataka o otvorenim novčanim računima fizičkih lica u bankama, u skladu sa direktivama Evropske unije. Uvođenje Registra olakšalo bi poslovanje preduzećima, te unaprijedilo sprovođenje postupka prinudne naplate potraživanja za novčanim sredstvima, pruživši veću zaštitu povjeriocima.

Na 21. sjednici Vlade RS, utvrđen je prijedlog novog zakona o fiskalnim kasama, koji za cilj ima povećanje kontrole nad platnim prometom u RS, u cilju suzbijanja sive ekonomije. Na 29. sjednici Vlade RS, iz jula 2019. godine, utvrđeni su prijedlozi seta zakona koji se odnose direktno na registrovanje poslovnih subjekata, te će se od sada ukidati potreba za fizičkm kopijamadokumenata o identitetu, stanju poreskih obaveza i zaštitnoj mjeri zabrane obavljanja djelatnosti koje će se obavljati elektronskim putem. Također, registrovanje firme će se moći obavljati elektronskim putem, uz značajno smanjenje troškova. 

Uz to, 28. novembra 2019, na 48. sjednici Vlade RS, utvrđen je Nacrt zakona o sporazumnom vandusdskom finansijskom restruktuiranju, što bi uveliko olakšalo stečajne procese unutar entiteta, kao i prevazilaženje poteškoća u ispunjavanju finansijskih obaveza od strane nesolventnih kompanija koje posluju na području RS. 

​U “Službenom glasniku Republike Srpske” broj 49/21 od 27. maja 2021. godine, objavljen je Zakon o dopuni Zakona o doprinosima i Zakon o izmjenama Zakona o porezu na dohodak, koji stupaju na snagu od 1. jula 2021. Godine. Ove propise usvojila je Narodna skupština Republike Srpske po hitnom postupku na 19. posebnoj sjednici održanoj 25. maja 2021. godine.

Vlada Republike Srpske utvrdila je, sredinom novembra 2021. godine na 146. sjednici, Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o koncesijama, po hitnom postupku. Razlozi za donošenje ovog zakona sadržani su u potrebi propisivanja koncesione naknade za ustupljeno pravo i koncesione naknade za korišćenje koncesije u oblasti sporta, koja do sada nije bila propisana, a javila se potreba za dodjelu koncesija u toj oblasti. Ove izmjene Zakona iskorišćene su da se propiše primjena propisa na postupak izgradnje energetskih objekata, instalisane snage manje od 250 kW, započete prije propisivanja obaveze da se za ove objekte zaključi ugovor o koncesiji, budući da u prošlosti za te objekte nije bilo takve obaveze. 

Početkom decembra 2021. godine, na 148. Sjednici, Vlade RS utvrđen je Prijedlog zakona o fiskalizaciji kojim se uređuje predmet fiskalizacije u Republici Srpskoj, obveznici fiskalizacije, postupak fiskalizacije, sadržaj fiskalnog računa, te ostale procedure neophodne za efikasnu kontrolu ostvarenog prometa robe, odnosno usluga posredstvom elektronskih fiskalnih uređaja.Razlozi za donošenje ovog zakona sadržani su u potrebi daljeg razvijanja i unapređenja sistema fiskalizacije s ciljem suzbijanja „sive ekonomije“ u Republici Srpskoj. Razlike između Nacrta i Prijedloga zakona, koje su rezultat skupštinske i javne rasprave, ogledaju se u tome da je  uveden operater fiskalnog sistema čije su osnovne obeaveze omogućavanje obvezniku fiskalizacije usklađivanje poslovanja sa odredbama ovog zakona i održavanje i podrška elektronskih fiskalnih uređaja. Ključno pitanje na koje je ovakvim rješenjem dat odgovor, bilo je kako da se rastereti Poreska uprava Republike Srpske od svih onih operativno-tehničkih pitanja koja su veoma zahtjevna i podrazumjevaju kadrovske kapacitete koje je u državnoj upravi gotovo nemoguće obezbjediti u današnje vrijeme s obzirom na nemogućnosti da se spriječi odliv informatičkog i inženjerskog kadra. Ovakvo rješenje postoji u nekim zemljama (Austrija, Rusija, Hrvatska), a sve više zemalja se i odlučuje na uspostavljanje operatera fiskalnog sistema koji se brine o svim aspektima fiskalizacije na strani poreskog obveznika. To podrazumijeva horizontalno upravljanje i nadgledanje čime se rasterećuje Poreska uprava i omogućava se da izvršava svoje primarne obaveze (utvrđivanje, kontrola i naplata poreskih obaveza) bez zastoja. Ostale razlike Prijedloga u odnosu na Nacrt zakona odnose se na usklađivanje pojedinih odredaba Zakona, njihovo potpunije uređivanje, kao i tehničko poboljšanje teksta Zakona koji će biti upućen u proceduru razmatranja i usvajanja u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Vlada RS utvrdila je početkom decembra 2021. godine Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, po hitnom postupku kojim se  smanjuje zbirna stopa doprinosa, čime se postiže poresko rasterećenje rada. Zbog promjene modela obračuna plata, promjene osnovice poreza na dohodak, smanjenja stope poreza na dohodak i izmjena Zakona o radu koje se odnose na obavezno ugovaranje bruto plate i zadržavanje postojeće bruto plate, kao i definiciju bruto plate, smanjenje doprinosa se usmjerava direktno u povećanje pojedinačnih plata zaposlenih u ovom entitetu. Predloženo smanjenje zbirne stope doprinosa je sa dosadašnje stope od 32,8% na 31%, s tim da se smanjuje samo stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje sa dosadašnjih 12% na 10,2%.

Prema izvještaju Republičkog zavoda za statistiku o investicijama u 2019. godini, RS je zabilježila pad ukupno ostvarenih investicija za 5% u odnosu na 2018. godinu.

Prema statističkom godišnjaku za 2020. godinu, zabilježen je rast investicione aktivnosti od 9,5%. Najznačajniji doprinos rastu investicija dala su velika ulaganja u puteve i bolničke kapacitete.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku RS-a prosječna neto plata u ovom entitetu se kretala od 857 KM 2018. do 956 KM koja je iznosila 2020. godine. Također, prema istim podacima broj zaposlenih na kraju 2018. Godine iznosio je 266309 osoba, pa je navedeni broj zaposlenih dvije godine kasnije iznosio 274227 osoba. U periodu od 2018. do 2020. godine došlo je do pada nezaposlenih pa je u decembru 2018. godine broj nezaposlenih iznosio 96005 osoba a u istom periodu 2020. godine smanjen je na 83164 osobe.

Kada je riječ o pokrivenosti uvoza izvozom u RS-u  on je 2018. godine iznosio 71,7 posto, godinu poslije porastao je na 75,5% da bi 2020. godina bila završena sa nešto malo većim postotkom koji je iznosio 75,9%.

Proizvodnja električne energije koja se u statisitičkim biltenima Republičkog zavoda za statistiku RS-a koji se odnosi na industriju nalazi u kategoriji  proizvodnja i snabdijevanje eelktričnom energijom, gasom, parom i klimatizacija 2018. godine imala je index industrijske proizvodnje od 138,8 dok je navedeni index godinu poslije spao na 121,1.

Vlada Republike Srpske utvrdila je krajem aprila 2021. godine, na 118. sjednici, Nacrt zakona o društvenom preduzetništvu Republike Srpske.

Ovim zakonom se uređuju pojam, ciljevi i načela društvenog preduzetništva, uslovi i postupak za sticanje statusa društvenog preduzeća, vođenje registra društvenih preduzeća, zadaci i način rada Savjeta za razvoj društvenog preduzetništva, kao i druga pitanja od značaja za društveno preduzetništvo, a njegov cilj je korišćenje potencijala društvenog preduzetništva radi održivog ekonomskog i društvenog rasta i razvoja RS. Zakonom je predviđeno uspostavljanje savjeta, definisanje strateškog okvira, uspostavljanje olakšica i fondova kada se za to steknu uslovi. Nacrt je usvojen u NSRS krajem juna 2021. godine.

Krajem maja 2021. godine, a kao mjera Vlade RS koje doprinose privrednom rastu i povećanju plata radnika, Vlada RS utvrdila je na 122. sjednici Prijedlog zakona o platama zaposlenih lica u javnim ustanovama u oblasti zdravstva, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u oblasti visokog obrazovanja i studentskog standarda, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima u RS, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o platama zaposlenih u oblasti kulture, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova, te Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u institucijama pravosuđa RS.

Na istoj sjednici utvrđen je i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o porezu na dohodak,  kojim se predlaže povećanje osnovnog ličnog odbitka sa dosadašnjih 6.000 KM na 8.400 KM na godišnjem nivou te povećanje ličnog odbitka za izdržavane članove porodice sa dosadašnjih 900 KM na 1.800 KM na godišnjem nivou. Takođe je utvrđen i Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o doprinosima kojim se predviđa da osnovica doprinosa na lična primanja ne može biti niža od najniže bruto plate u RS utvrđenoj u skladu sa propisima kojima se uređuje rad, koja je važeća u momentu isplate ličnog primanja. 

Na istoj sjednici donesena je i Odluka o izmjeni odluke o najnižoj plati u RS, a kojom se najniža plata povećala sa 520 na 540 KM. 

Iz Vlade RS je navedeno da su navedene stavke donesene u skladu sa opredjeljenjem Vlade za donošenjem seta zakona kojima se uređuje povećanje plata i poboljšanje materijalnog položaja svih radnika u ovom entitetu, a nakon  konsultacija sa predstavnicima radnika i poslodavaca.

Navedene stavke usvojene su u NSRS 25.5.2021. godine.

Prijedlog zakona o društvenom preduzetništvu RS utvrđen je na 145. sjednici Vlade RS u novembru 2021. godine. 

Prijedlogom zakona je predviđeno uspostavljanje savjeta, definisanje strateškog okvira, uspostavljanje olakšica i fondova kada se za to steknu uslovi, a predviđeno je i donošenje dva pravilnika o sadržaju i obliku zahtjeva za sticanje statusa društvenog preduzeća, te o vođenju registra ovih subjekata. Na tekst Prijedloga zakona o društvenom preduzetništvu su prikupljena potrebna mišljenja koja su u određenoj mjeri ugrađena u zakon, a isti je u NSRS usvojen krajem novembra 2021. godine.

Prijedlog zakona o fiskalizaciji RS Vlada ovog entiteta usvojila je početkom decembra 2021. godine, sa ciljem modernizacije sistema fiskalizacija u RS, suzbijanja sive ekonomije i efikasnijeg i detaljnijeg evidentiranja prometa robe i usluga u RS. Preliminarno je procjenjeno da će za izmjenu ovog sistema biti potrebno izdvojiti 50 miliona KM iz budžeta RS. 

Fiskalne kase koje su u upotrebi su tehnički prevaziđene i u određenom dijelu zbog tehničkih mana otežavaju i poslovanje. Novi sistem koji je predložen u tehničkom smislu neće otežavati poslovanje privrednih subjekata, a fiskalni račun iz novog sistema sadržaće `kju ar` kod čijim skeniranjem će svaki potrošač posredstvom aplikacije moći da provjeri da li je promet za koji je potrošio novac evidentiran u sistemu Republike Srpske.

Slobodanka Popović, 7.12.2021.

Popović je navela i da poreski obveznici više neće morati da podnose pisani zahtjev Poreskoj upravi da bi se fiskalizovali, čekati poreskog inspektora da bi se fiskalizovali, pečaćenje fiskalne kase, jer je to sada u tehničkom smislu nepotrebno.

Nacrt ovog zakona usvojen je u NSRS u oktobru 2021. godine, a Prijedlog u februaru 2022. godine.

Početkom decembra 2021. godine, Vlada RS održala je 30. posebnu sjednicu na kojoj je utvrđen Prijedlog budžeta za 2022. godinu i Prijedlog programa ekonomskih reformi za period 2022-2024. godina. 

Prijedlog budžeta RS za 2022. godinu iznosio je 4,024 milijarde KM i veći je za osam miliona KM od Rebalansa budžeta RS za 2021. godinu.

Ukupni budžetski prihodi i primici za nefinansijsku imovinu u 2022. godini iznose 3.303,8 miliona KM, što predstavlja povećanje od 1,1% u odnosu na 2021. godinu.

Na poziciji rashoda najznačajnija su povećanja za isplatu penzija za 61,2 miliona KM, grant za podršku razvoja privredi i poboljšanju efikasnosti poslovanja i uvođenja novih tehnologija za 8 miliona KM, zatim za izdvajanja za boračke kategorije za 13,1 miliona kao i za Fond dječije zaštite za 7 miliona KM.

Izdaci za otplatu dugova u 2022. godini planirani su u iznosu 454,6 miliona KM, što predstavlja umanjenje od 112,5 miliona KM, u odnosu na 2021. godinu.

Uz Prijedlog budžeta utvrđeni su i Prijedlog zakona o izvršenju Budžeta Republike Srpske za 2022. godinu kojim se utvrđuju prava i obaveze organa u izvršenju Budžeta te Prijedlog Programa ekonomskih reformi za period 2022-2024. godina, koji sadrži makroekonomsku analizu i perspektive, te niz ključnih oblasti i mjera koje treba da se realizuju u RS u predstojećem dvogodišnjem periodu.

Po hitnom postupku utvđren je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, kojim se  smanjuje zbirna stopa doprinosa, čime se postiže poresko rasterećenje rada. Predloženo smanjenje zbirne stope doprinosa je sa dosadašnje stope od 32,8% na 31%, s tim da se smanjuje samo stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje sa dosadašnjih 12% na 10,2%.

Istovremenom izmjenom Zakona o porezu na dohodak doći će do povećanja ukupnog iznosa prihoda od poreza na dohodak u iznosu od oko 34,5 miliona KM na godišnjem nivou.

Navedene promjene, zajedno sa povećanjem osnovnog ličnog odbitka, kao poreske olakšice, dovešće do povećanja ličnog primanja svakog zaposlenog u Republici Srpskoj, uz zadržavanje iznosa bruto plata. Ukupan iznos koji se iz budžeta Republike Srpske usmjerava u rast plata je oko 54 miliona KM na godišnjem nivou.

Vlada Republike Srpske je utvrdila i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, po hitnom postupku. Razlozi za donošenje ovog zakona sadržani su u potrebi podsticanja rasta plata u privredi Republike Srpske, na koje Vlada može uticati putem pojedinih mjera u okviru poreske politike.

U skladu sa predloženim rješenjima, porez na dohodak od ličnih primanja plaća se po stopi od 8%, porez na prihod od samostalne djelatnosti po stopi od 10%, porez na dohodak od autorskih prava, prava srodnih autorskom pravu i pravu industrijske svojine, kapitala, kapitalnih dobitaka i ostalog dohotka po stopi od 13%. Takođe, poreskom obvezniku poreza na lična primanja povećan je iznos odbitka od poreske osnovice, po osnovu ličnog odbitaka sa 8.400 KM na 12.000 KM na godišnjem nivou.

Navedene izmjene Zakona iskorištene su da se precizira obaveza podnošenja poreske prijave i obračunati porez na dohodak malog preduzetnika, kao i akontativno plaćanje poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, na osnovu podataka iz godišnje poreske prijave za prethodnu godinu.

Vlada Republike Srpske na istoj sjednici je razmatrala i utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o komunalnim taksama, po hitnom postupku, koje se donose s ciljem rasterećenja privrede, u pogledu davanja i administriranja procedura naplate i kontrole.

Primjena ovog zakona će uticati na smanjenje prihoda jedinica lokalne samouprave u Republici Srpskoj, a sredstva će biti kompenzovana rastom drugih poreskih prihoda, a najvećim dijelom rastom prihoda od poreza na dohodak.

Vlada RS utvrdila je i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o radu u poglavlju koje definiše plate, naknade i druga primanja. Predloženim izmjenama precizno se definiše pojam bruto plate, na način da se plata definiše kao bruto plata koja uključuje porez na dohodak i doprinose.

Na istoj sjednici usvojen je niz zakona o povećanju plata budžetskim korisnicima sa ciljem uvođenja seta mjera za povećanje plata zaposlenih u RS, budući da se predloženim izmjenama drugih zakona Republika Srpska odriče dijela doprinosa, čime će se plate zaposlenih uvećati za određeni iznos.

1. Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o platama zaposlenih lica u javnim ustanovama u oblasti zdravstva
2. Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u javnim službama 
3. Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u oblasti kulture
4. Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o platama zaposlenih u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima u RS
5. Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u oblasti visokog obrazovanja i studentskog standarda 
6. Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u organima uprave RS
7. Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o platama i naknadama sudija i javnih tužilaca u RS
8. Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u Ministartsvu unutrašnjih poslova RS te 
9. Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u institucijama pravosuđa RS

Platni koeficijenti za zaposlene koji su imali neto platu do 1.000 KM uvećavaju se za 5%, a platni koeficijenti za zaposlene koji su imali neto platu preko 1.000 KM uvećavaju se za 3%.

Svi navedeni zakoni usvojeni su u NSRS 15.12.2021. godine, na 26. posebnoj sjednici.