Borba protiv svih oblika diskriminacije

U decembru 2015. godine Vlada RS usvojila je Godišnji operativni plan za ravnopravnost spolova u Republici Srpskoj za 2016. godinu u okviru sprovođenja Gender akcionog plana BiH 2013-2017. Prije usvajanja, Vlada Republike Srpske dala je saglasnost na Gender akcioni plan Bosne i Hercegovine za period 2013-2017. godine. Godišnji operativni plan za ravnopravnost polova u Republici Srpskoj sadrži ciljeve i mjere za unapređenje ravnopravnosti polova kao i za jačanje sistema, mehanizama i instrumenata za dostizanje ravnopravnosti polova, te jačanje saradnje i partnerstva.

Vlada RS formirala je i Koordinacioni odbora Republike Srpske za praćenje sprovođenja GAP BiH za period 2013-2017. godina. U proteklih godinu dana, Koordinacioni odbor održao je četiri sastanka. Na posljednjem održanom u novembru 2016. godine, predstavljen je Nacrt Godišnjeg operativnog plana za ravnopravnost polova u Republici Srpskoj za 2017. godinu.

Prema podacima iz Izvještaja Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine za 2016. godinu, postignut je određeni napredak u rješavanju preporuka u pogledu ljudskih prava i pitanja manjina, posebno kroz usvajanje relevantnih izmjena i dopuna zakona protiv diskriminacije. Potrebno je značajno unaprijediti strateški, pravni i institucionalni okvir kao i politike za poštivanje ljudskih prava. Još uvijek nije ukinuta odredba o smrtnoj kazni u Ustavu Republike Srpske.

U narednom periodu Bosna i Hercegovina treba uraditi sljedeće: usvojiti cjelodržavnu strategiju u oblasti ljudskih prava i borbe protiv diskriminacije; uspostaviti harmoniziran, dosljedan, djelotvoran i besplatan sistem pravne pomoći u cijeloj državi i osigurati nediskriminirajući pristup pravdi; revidirati Akcioni plan za Rome koji se odnosi na zapošljavanje, stambeno zbrinjavanje i zdravstvenu zaštitu u skladu sa operativnim zaključcima donesenim sa seminara o Romima, kao i budžet potreban za realizaciju dogovorenih aktivnosti.

Bosna i Hercegovina još uvijek nije sprovela preporuke o ustavnim promjenama kako bi se priznala jednakost svih građana, spriječila diskriminacija manjina i rodno zasnovanog nasilja, osigurala nediskriminacija, inkluzivno obrazovanje, reforma krivičnog zakona u pogledu ratnih zločina, kao i usklađivanje zakona i politika na svim nivoima vlasti.

Zakonske odredbe koje omogućavaju ravnopravnost između žena i muškaraca u velikoj mjeri postoje, ali se i dalje ne primjenjuju na efikasan način. Procjene utjecaja prilikom izrade propisa i politika se ne provode iako su predviđene u zakonodavstvu. Žene su i dalje nedovoljno zastupljene u politici i javnom životu. Još nisu uspostavljena stalna tijela za ravnopravnost polova u okviru kantonalnih vlada. U decembru su u Republici Srpskoj usvojeni godišnji operativni planovi za provedbu Gender akcionog plana.

Zakonski okvir za zaštitu manjina je u velikoj mjeri predviđen i u skladu je sa Okvirnom konvencijom za zaštitu nacionalnih manjina Vijeća Evrope. Državno Vijeće za nacionalne manjine i Vijeće za nacionalne manjine Republike Srpske su operativna a Vijeće nacionalnih manjina FBiH je ponovo krenulo s radom u martu. Međutim nije ostvaren napredak u provedbi postojećih zakona zbog trajnog nedostatka koordinacije između države i entiteta. Još nije usvojena državna strateška platforma o nacionalnim manjinama. Nacionalne manjine su i dalje nedovoljno prisutne i premalo učestvuju u političkim i javnim raspravama i u medijima.

Romi su i dalje najugroženija manjina u državi i manjina koja je u najnepovoljnijoj situaciji. Nije primijećen napredak u pogledu mjera za očuvanje i unaprjeđenje romskog jezika, kulture i istorije. Ni u jednoj školi u BiH romski jezik nije ponuđen kao izborni predmet, niti je ponuđena bilo kakva alternativa učenju ovog jezika.

Vlada Republike Srpske usvojila je na 132. sjednici (06.07.2017.) Izvještaj o napretku u primjeni normativno-pravnih standarda za ravnopravnost polova u oblasti političkog i javnog života u Republici Srpskoj za period 2015-2016. godina i zadužila Gender centar da u bliskoj saradnji sa drugim organima republičke i lokalne vlasti dalje prati primjenu standarda rodne ravnopravnosti u oblasti političkog i javnog života u Republici Srpskoj i o tome periodično informiše Vladu Republike Srpske.

Izvještaj sadrži pregled standarda, mjera i preporuka za djelovanje, sprovedene aktivnosti u izvještajnom periodu, pregled statističkih i administrativnih podataka o stanju učešća žena i muškaraca u političkom i javnom životu, te zaključke i preporuke za djelovanje.

Učešće žena u javnom i političkom životu je obavezan standard ostvarivanja ljudskih prava propisan kako brojnim međunarodnim dokumentima koji su kod nas na snazi, tako i pozitivnim domaćim zakonskim propisima.

Smatra se da države koje nisu osigurale “dovoljan” procenat učešća žena u političkom životu nisu postigle dovoljan stepen demokratije, pa se, između ostalog, kod prijema u Evropsku uniju cijeni da li je država koja pretenduje da postane članica Unije osigurala ambijent za političku participaciju žena, tj. koji je procenat učešća žena u javnom i političkom životu.

Prema Izvještaju Evropske komisije za BiH, za 2018. godinu, postignut je određeni napredak u pitanjima ljudskih prava i manjina. Međutim, strateški, pravni, institucionalni i politički okviri za poštivanje ljudskih prava trebaju značajno poboljšanje. To uključuje slobodu izražavanja u kojoj se nastavlja politički pritisak i zastrašivanje novinara, uključujući fizičke i verbalne napade. Nedostatak učinkovite provedbe zakona o sprečavanju i zaštiti od rodno uvjetovanog nasilja, posebice obiteljskog nasilja, zabrinjava. Potreban je sveobuhvatniji i integrirani pristup romskoj populaciji kako bi se potaknulo njihovo socijalno uključivanje.

Što se tiče provedbe ljudskih prava, zemlja je postigla određeni napredak, posebice usvajanjem revidiranoga Akcijskog plana za zapošljavanje, stanovanje i zdravstvenu zaštitu Roma, dok je opće poštivanje ljudskih prava i dalje trebalo značajna poboljšanja. Odredbu o smrtnoj kazni u Ustavu Republike Srpske i dalje treba ukinuti.