U prvoj sedmici izborne kampanje Istinomjer je, pored ostalog, zabilježio pet neistinitih izjava kandidata na Opštim izborima 2022. godine te se i analitički osvrnuo na praksu da se aktuelni načelnici i gradonačelnici na pola svog mandata na lokalnom nivou kandiduju i na Opštim izborima za neku od zakonodavnih funkcija.
Tokom predizborne debate održane 6.9.2022. godine na televiziji N1, u kojoj su gostovali kandidati za Predstavnički dom Parlamentarne Skupštine BiH ( PD PSBiH) iz entiteta Republika Srpska (RS), kandidat vladajuće koalicije iz Ujedinjene Srpske (US) Milan Novitović iznio je četiri neistine.
Govoreći na temu izmjene Ustava i Izbornog zakona, Novitović je izjavio da “nigdje, u nijednoj zemlji svijeta, ne postoji da u Ustavnom sudu jedne zemlje imate strane državljane”, kao i da odluke Ustavnog suda BiH nisu primjenjive na prostoru Republike Srpske.
U vezi s tim, Istinomjer je podsjetio da u više od 30 zemalja širom svijeta strane sudije djeluju u najvišim sudovima i odlučuju o ustavnim pitanjima, kao i na obavezu svih nivoa vlasti da, u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine, provode odluke Ustavnog suda BiH.
Pored toga, na pitanja voditeljice da li Bošnjaci u Republici Srpskoj imaju pravo na bosanski jezik, Novitović je odgovorio:
Jezik naroda kom pripadaju, i to je bošnjački.
Milan Novitović, 6.9.2022.
Da ni ova Novitovićeva tvrdnja nije tačna, govori i odluka Ustavnog suda BiH iz 2016. godine, u kojoj je ocijenjeno da vlasti u RS nemaju pravo određivati ime jezika kojim pripadnici/e bošnjačkog naroda govore te je konstatovano da “Ustav Bosne i Hercegovine nigdje ne propisuje da se imena jezika kojim govore konstitutivni narodi moraju vezati za ime konstitutivnog naroda”.
Na kraju, Novitović je tokom svog izlaganja ustvrdio i da je Centralna izborna komisija BiH (CIKBiH) izabrana na nelegalan način. Da ni ta tvrdnja nije tačna, svjedoči odluka Suda BiH kojom je 24. augusta 2022. godine odbačena kao nedopuštena tužba Branka Petrića, Novaka Božikovića i Sanje Stanimirović-Ostojić protiv odluke Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine o imenovanju članova Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.
Kako je u konkretnom slučaju, u skladu sa članom 2.5. stav 6 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, imenovanje članova Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine iz nadležnosti Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, to je Apelaciono vijeće za upravne sporove mišljenja da je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u postupku imenovanja članova Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine postupao neposredno i u skladu sa ustavnim ovlaštenjima Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i prema relevantnim propisima Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
Odluka Suda BiH, 24.8.2022.
Tokom iste predizborne debate, i kandidat opozicionog SDS-a Darko Babalj također je iznio dvije neistine.
Babalj je prvo ustvrdio da njegova politička partija nije bila u vlasti duže od dvije godine, što demantuju službeni podaci na zvaničnim stranicama Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Srpske od 1996. godine do danas, a u koje je Istinomjer izvršio uvid.
Pored navedenog, a govoreći u kontekstu borbe protiv rastuće inflacije, Babalj je izjavio da su jedine nadležnosti koje BiH ima u tom smislu one u domenu uticaja na PDV i akcize:
Jedina ovlaštenja koja ima Bosna i Hercegovina, to je uticaj na PDV i na akcize, sva ostala ovlaštenja imaju entiteti, u ovom slučaju Republika Srpska i Federacija.
Darko Babalj, 6.9.2022.
Ovu Babaljevu tvrdnju demantuje Ustav Bosne i Hercegovine, tačnije njegov član III (Nadležnosti i odnosi između institucija Bosne i Hercegovine i entiteta), te je ona također ocjenjena neistinitom.
Minule sedmice neistinite tvrdnje iznio je i zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) i predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić, izjavivši da je SDP BiH jedina stranka koja je pred ovogodišnje Opšte izbore predstavila izborni program, kao i da je SDP BiH jedina stranka koja u svom sastavu ima sva tri konstitutivna naroda, a koja je ponudila kandidata za Predsjedništvo BiH.
U kontekstu prve Nikšićeve tvrdnje, Istinomjer je predočio izborne programe niza političkih subjekata do kojih smo do dana objavljivanja teksta uspjeli doći, a kada se radi o drugoj tvrdnji, podsjetili smo da Demokratska fronta, čiji je predsjednik Željko Komšić jedan od kandidata za člana Predsjedništva BiH, također u svojim izvršnim organima sadrži bošnjačke, hrvatske i srpske članove.
Neistinitu tvrdnju iznio je i predsjednik Naroda i Pravde (NiP) Elmedin Konaković. Osvrćući se na koalicije koje je Stranka demokratske akcije (SDA) uspostavljala s Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ BiH) u općinskim vijećima u Srednjobosanskom kantonu (SBK) nakon Lokalnih izbora 2020. godine, Konaković je ustvrdio da u Općinskom vijeću Travnik HDZ BiH ima “jednog ili dva vijećnika”.
Uvidom u zvaničnu stranicu Općine Travnik na kojoj je objavljen sastav OV-a ustanovili smo, pored ostalog, da HDZ BiH, koji je na izborima nastupio u koaliciji sa HSS – Stjepan Radić, ima osam mandata, a ne “jednog ili dva vijećnika”, kako je to ustvrdio Konaković.
Također, tokom debate u emisiji “Novi dan” u programu N1 televizije 5. septembra, u kojoj su gostovali ministrica za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo (KS) Naida Hota-Muminović (NiP), zastupnica u Skupštini KS Jasmina Biščević-Tokić (SDA) i Ivan Križanović iz stranke HDZ 1990, neistinitom smo ocijenili i tvrdnju zastupnice SDA koja se odnosila na osnivanje Instituta za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja (IRPO) u KS.
Naime, tokom razgovora na ovu temu, Biščević-Tokić ustvrdila je da je rukovodstvo ovog instituta imenovano bez javnog poziva, odnosno da nije raspisan konkurs za direktora.
U vezi s tim, podsjetili smo da je konkurs za direktora Instituta raspisan u novembru 2021. godine i objavljen na zvaničnoj stranici Ministarstva za odgoj i obrazovanje, kao i da je u augustu 2022. godine u dnevnim novinama Oslobođenje objavljen i konkurs za prijem radnika/ca u ovaj institut.
Na kraju, u kontekstu istinitosti, pažnju Istinomjera privukla je i tvrdnja predsjednika SDA Bakira Izetbegovića iznesena na predizbornom skupu u Živinicama.
Tom prilikom, govoreći o robnoj razmjeni s inostranstvom za vrijeme mandata vlade premijera Fadila Novalića, Izetbegović je izjavio da je ostvaren pozitivan vanjskotrgovinski bilans s Njemačkom, Austrijom, Švicarskom, Slovenijom i Hrvatskom.
Međutim, nakon uvida u godišnji izvještaj za 2021. godinu o robnom prometu Federacije BiH s inozemstvom Federalnog zavoda za statistiku, Istinomjer je utvrdio da je Federacija BiH u 2021. godini imala negativan vanjskotrgovinski bilans s Hrvatskom i Njemačkom, a pozitivan sa Slovenijom, Austrijom i Švicarskom, te izjavu Bakira Izetbegovića ocijenio poluistinitom.
Početkom prošle sedmice, putem zvanične stranice Vlade KS, javnost je obaviještena da su u Srednjoj medicinskoj školi Jezero u Sarajevu premijer KS Edin Forto, ministrica za odgoj i obrazovanje KS Naida Hota-Muminović i predstavnik UNFPA-e u BiH John Kennedy Mosoti prisustvovali početku podjele higijenskih uložaka svim učenicama srednjih škola KS. Ovim je ispunjeno obećanje premijera Forte dato početkom marta 2022. godine, kada je najavljeno da će početkom školske 2022/2023. godine u svakoj srednjoj školi u KS biti osigurani besplatni higijenski ulošci.
“Kome ide glas kada se glasa za aktuelne načelnike na Opštim izborima?” analiza je Istinomjera u kojoj smo se prošle sedmice osvrnuli na praksu da se aktuelni načelnici i gradonačelnici na pola svog mandata na lokalnom nivou kandiduju i na Opštim izborima za neku od zakonodavnih funkcija. Tom prilikom utvrdili smo da se od 146 načelnika i gradonačelnika koji su nakon Lokalnih izbora 2020. godine osvojili četverogodišnje mandate u svojim lokalnim zajednicama njih 30 nalazi listama za sve nivoe zakonodavne vlasti na Opštim izborima 2022. godine.
U analizi smo također predočili i stanje s kandidaturama na svim nivoima zakonodavne vlasti na nadolazećim Opštim izborima, podsjetili na neke od stavova načelnika i gradonačelnika po tom pitanju, ali i na mišljenja stručnjaka iz te oblasti kada se radi o navedenoj praksi.
U okviru naše rubrike “Nevjerovatno ali Istinomjer” prethodne sedmice našli su se kandidatkinja za zastupnicu u Skupštini Kantona Sarajevo i direktorica KCUS-a Sebija Izetbegović, predsjednik SNSD-a i kandidat za predsjednika Republike Srpske Milorad Dodik, kao i šef Kluba SDA u Skupštini KS i nosilac liste SDA za taj zakonodavni nivo vlasti Mahir Dević.
“Ako ja uđem u Skupštinu KS, to će biti jako zanimljivo”, izjavila je tako Sebija Izetbegović, dodavši, pored ostalog, da će građani “morati gledati svaku skupštinu” te da će to “biti spektakl sigurno”.
S druge strane, njen stranački kolega Dević je na tribini SDA svojim političkim oponentima poručio da će ih “udušiti” u svom bazenu:
Tačno je, ja imam onaj bazen Intexov, dva sa tri metra, otprilike, od svojih djevojčica, i tu ćemo ih, ako Bog da, udušiti 2. oktobra na izborima.
Mahir Dević, 1.9.2022.
Kada se radi o Miloradu Dodiku, on je na skupu pod imenom “Jer volimo Srpsku”, između ostalog, ustvrdio:
Ponosan sam na vas. Dajete mi snagu. Vi ste moj podsticaj, vi ste ono što svaki čovjek bi želio, ja sam samo zbir svih vas i nikad neću odustati od vas.
Milorad Dodik, 2.9.2022.
Istinomjer je početkom septembra ove godine objavio finalne rezultate monitoringa ispunjenosti predizbornih obećanja partija koje su formirale vlast na nivou Vijeća ministara BiH, Vlade RS, kao i monitoringa realizacije mjera iz dokumenta pod nazivom “Principi i mjere djelovanja Vlade Kantona Sarajevo 2021 – 2022”, koji su usaglasile članice vladajuće koalicije u KS u januaru 2021. godine. Detaljne analize ispunjenosti predizbornih obećanja na nivou Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Srpske već su dostupne na našoj stranici, kao i izvještaj za Vladu KS.
Minule sedmice podsjetili smo na stepen ispunjenosti nekih od obećanja na nivou Vijeća ministara BiH, a radilo se o donošenju strategije održivog razvoja na nivou BiH, koje je ocijenjeno kao ispunjeno, dok su obećanja o jačanju kupovne moći građana za cca 25%, koje je dala SDA, te Dodikovo da neće dozvoliti da NATO održava vojne vježbe na prostoru RS”, ostala neispunjena.
Naime, iako je u oba entiteta u periodu od 2018. do 2022. godine zabilježen rast prosječnih plata, kupovna moć građana/ki nije porasla za 25%, a u istom periodu NATO je održavao vojne vježbe u BiH, između ostalog i na teritoriji Republike Srpske.
U kontekstu državnog nivoa, obećanje u vezi s izgradnjom autoputa Sarajevo – Beograd tek je manjim dijelom ispunjeno, pri čemu su u martu 2022. godine započeli radovi na dionici budućeg autoputa Beograd – Sarajevo od Sremske Rače do Kuzmina u Srbiji, dok se na bh. strani to još uvijek nije desilo.
Tokom trajanja predizborne kampanje za Opšte izbore u BiH i ovom prilikom podsjećamo da će timovi Raskrinkavanja i Istinomjera svakodnevno pratiti i provjeravati istinitost i utemeljenost tvrdnji kandidata/kinja za sve nivoe vlasti koji se biraju na ovim izborima. Istovremeno, pratit ćemo i kako mediji tretiraju kandidate/kinje, evidentirati političke pristrasnosti, provjeravati tačnost medijskih informacija o izbornom procesu, ali i ukazivati na nepravilnosti u vođenju političkih kampanja kandidata/kinja.
(Istinomjer.ba)