U Republici Hrvatskoj su nedavno objavljeni prvi rezultati popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2021, koji ukazuju na veliko smanjenje broja stanovnika/ca, na što su u značajnoj mjeri uticale emigracije. S druge strane, i Bosna i Hercegovina bilježi sve manji broj stanovnika/ca u proteklim godinama. U vezi s tim, Istinomjer je analizirao pojedine demografske pokazatelje u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji.
Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) i lider partije Ujedinjena Srpska Nenad Stevandić, gostujući u emisiji “Telering” na RTRS-u 19.1.2022. godine, komentirao je aktuelne probleme u Bosni i Hercegovini, a tom prilikom se osvrnuo i na problem odlaska mladih. Stevandić je istakao kako mladi ne odlaze samo iz Republike Srpske već i iz drugih zemalja regiona. Ustvrdio je, tako, kako “Hrvatska ima tri puta veći bruto društveni proizvod, dva i pol puta veće plate, a više mladih odlazi iz Hrvatske”.
Baš sam se sinoć igrao na Twitteru, napisao da u Hrvatskoj samo tri grada imaju preko 100.000 stanovnika. Samo Zagreb, Split i Rijeka. U Republici Srpskoj, četiri grada imaju preko 100.000 stanovnika. U Srbiji osam, u Federaciji također tri. Najviše se sele iz Hrvatske.
Nenad Stevandić, 19.1.2022.
Bosnu i Hercegovinu je od 2013. godine napustilo više od 484.000 građana/ki, prema istraživanju koje je sprovela Unija za održivi povratak i integracije BiH. Također, prema istim podacima, zabilježen je trend povećanja broja emigracija, pa je tako tokom 2019. godine Bosnu i Hercegovinu napustilo 56.987 osoba, naredne godine 85.000, a tokom 2021, ta cifra je dostigla oko 170.000 ljudi. Prema procjenama Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine iz 2021. godine, od 2013. godine broj stanovnika/ca Bosne i Hercegovine je u stalnom padu. Tako je u periodu od 2013. do 2020. broj stanovnika/ca naše zemlje manji za 56.000. Kada je riječ o samom državljanstvu, bosanskohercegovačkog se u proteklih 20 godina odreklo 93.210 osoba.
Iz Ministarstva civilnih poslova BiH pojasnili su za Nezavisne novine da stranke prilikom odricanja državljanstva nisu dužne navesti razloge zbog čega se državljanstva odriču, osim da im je zagarantovano državljanstvo druge države ili ga već posjeduju. U neformalnim razgovorima, kako poručuju iz Ministarstva, kao razlozi se navode “povoljniji radno-pravni status, pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje i studiranje u inostranstvu”.
U “Anketi o emigraciji mladih iz Bosne i Hercegovine”, objavljenoj u augustu 2021. godine, skoro jedna polovina ispitanika/ca (46,8%) razmišljala je o trajnom ili privremenom iseljavanju iz Bosne i Hercegovine. U rezultatima istraživanja se također navodi da “procjene sugeriraju da je između 22.300 i 23.700 mladih (u dobi od 18 do 29 godina) vjerovatno već poduzelo određene radnje/inicijalne korake ka realizaciji migracije i može se očekivati da će emigrirati iz Bosne i Hercegovine, privremeno ili trajno, u narednih dvanaest mjeseci”. Mladi u Bosni i Hercegovini smatraju da su neki od problema s kojima se suočavaju niska kvaliteta života i životni standard te nezaposlenost, a veliki broj njih mišljenja je i da je bh. društvo sistemski korumpirano.
Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović boravila je u oktobru 2021. godine u dvodnevnoj posjeti Mađarskoj. Između ostalog, Cvijanović je tom prilikom razmijenila iskustva sa mađarskom ministricom za porodicu Katalin Novak o “sistemskim mjerama za unapređenje demografske slike”. Cvijanović je nakon sastanaka s članovima Vlade izjavila da su vođeni razgovori o “demografskim pitanjima, formiranju fonda za podršku malim i srednjim preduzećima te o reformi pravosuđa”.
Razgovarano je o demografskim pitanjima na kojima već radimo neko vrijeme i na kojima ćemo nastaviti i u narednom periodu. Mnogo dobrih primjera uzimamo iz programa razvoja i demografske strategije Mađarske i tu imamo apsolutnu podršku mađarskih institucija.
Željka Cvijanović, 4.10.2021.
Željka Cvijanović i Katalin Novak održale su sastanak i u februaru 2020. godine, a i ovom prilikom, važna tema razgovora bila je demografska politika.
Podsjećamo, u septembru 2019. godine, u okviru realizacije projekta nacionalne demografske obnove RS, predstavljena je naučno-istraživačka studija o demografskom razvoju u Republici Srpskoj. Tom prilikom, predsjednica Cvijanović je istakla da je “naučno-istraživačka studija Demografski razvoj i populaciona politika Republike Srpske – analiza stanja i prijedlog mjera tek prvi korak ka novim mjerama demografske politike”.
Komparacija sa zemljama u regionu
Tragom tvrdnje zastupnika Stevandića o gradovima koji broje preko 100 hiljada stanovnika, provjerili smo zvanične podatke entitetskih zavoda za statistiku. Potrebno je naglasiti da Bosna i Hercegovina ima više gradova koji broje preko 100 hiljada stanovnika/ca od Hrvatske. Šesnaest jedinica lokalne samouprave u Federaciji BiH ima status grada. Kako se navodi u Demografskoj statistici 2020, koju je objavio Federalni zavod za statistiku, procijenjeno je da su četiri grada u Federaciji brojala preko 100 hiljada stanovnika/ca u 2020. godini. Riječ je o Sarajevu, koje je sastavljeno od četiri gradske općine – Stari Grad, Centar, Novi Grad i Novo Sarajevo – sa 274.970 stanovnika/ca; Tuzli sa 109.527 stanovnika/ca; Zenici sa 109.093 stanovnika/ce i Mostaru sa 105.074 stanovnika/ce. S druge strane, dvije jedinice lokalne samouprave u Republici Srpskoj imale su više od 100 hiljada stanovnika/ca u 2020. godini, kako se navodi u Demografskoj statistici 2021, koju je objavio Republički zavod za statistiku. U ovom slučaju, radi se o Banjoj Luci (185.094 stanovnika/ce) i Bijeljini (103.783 stanovnika/ce).
Prvi rezultati popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2021, kojeg je prošle godine sproveo Državni zavod za statistiku (DZS) Hrvatske, zabilježili su znatan pad broja stanovnika/ca u Hrvatskoj. Naime, u proteklih deset godina, Hrvatska je izgubila 396.360 stanovnika/ca, odnosno 9,25% stanovništva. Takvo stanje u Hrvatskoj rezultat je negativnog prirodnog priraštaja i migracijskog salda u proteklih deset godina. Podaci DZS-a o vanjskim migracijama stanovništva RH govore da je migracijski saldo u razdoblju od 2011. do 2020. iznosio -111.922. Prema prvim rezultatima, tek tri grada u Hrvatskoj broje preko 100 hiljada stanovnika/ca, a riječ je o Zagrebu, Splitu i Rijeci. Govoreći o iseljavanju stanovništva iz Republike Hrvatske, potrebno je u obzir uzeti činjenicu da je Hrvatska od 2013. članica Evropske unije, čime su migracije stanovništva značajno olakšane.
Vlada Republike Hrvatske donijela je u aprilu 2021. godine Odluku o pokretanju postupka izrade strategije demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2031. godine. Vlada je Odlukom zadužila Središnji državni ured za demografiju i mlade da izradi “strategiju demografske revitalizacije, strateške ciljeve, ključne pokazatelje učinka i ciljane vrijednosti pokazatelja”. Kako se navodi na zvaničnoj web stranici Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade RH, strategija treba obuhvatiti i javne politike ostalih sektora koji su u “uskoj interakciji i međuovisnosti s demografskom revitalizacijom te predstavljati uporište za obuhvat i daljnju konkretizaciju pitanja i mjera koje se dotiču demografske revitalizacije u izradi njihovih nacionalnih planova”.
Kada je riječ o Srbiji, prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) iz 2019. godine, ovu zemlju je za 12 godina napustilo oko pola miliona ljudi. Početkom 2020. godine, Vlada Srbije usvojila je Strategiju o ekonomskim migracijama za period 2021 – 2027. godina, kojom je prvi put u Srbiji oblast ekonomskih migracija uređena strateškim dokumentom. Tadašnji ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Zoran Đorđević tom prilikom istakao je da će pristupanjem Srbije EU i otvaranjem granica problem iseljavanja stanovništva postati veći, te je, stoga, Vlada Srbije formirala koordinaciono tijelo koje je donijelo ovu strategiju.
U odnosu na Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku, u Republici Srbiji znatno veći broj jedinica lokalne samouprave ima status grada (28), a prema posljednjim procjenama Republičkog zavoda za statistiku Srbije, njih 14 broji preko 100 hiljada stanovnika/ca. To su: Beograd (1.694.480), Novi Sad (362.675), Niš (254.723), Kragujevac (175.716), Subotica (135.678), Leskovac (132.764), Kruševac (119.035), Pančevo (118.971), Kraljevo (115.921), Zrenjanin (114.679), Šabac (109.340), Čačak (108.737), Novi Pazar (107.822) i Smederevo (101.332).
Iako u Bosni i Hercegovini ima duplo više gradova koji broje preko 100 hiljada stanovnika/ca nego što to ima Hrvatska, potrebno je naglasiti da se ove dvije zemlje ne mogu komparirati, budući da je građanima/kama Hrvatske znatno olakšan proces iseljavanja i zapošljavanja u zemljama EU.
U skladu s dosadašnjim istraživanjima, jasno je da Bosni i Hercegovini nedostaje adekvatna politika za zadržavanje i sprečavanje egzodusa mladih. Iako je trend iseljavanja iz Bosne i Hercegovine u proteklim godinama izrazito zabrinjavajući, još uvijek se ne naziru adekvatne politike kojima bi se mladima u BiH osigurala sigurna i perspektivna budućnost.
Vlasti na državnom nivou u BiH, kako sada stvari stoje, još uvijek ne razmišljaju o donošenju strategije demografske obnove, iako su pojedine partije koje participiraju u radu Vijeća ministara davale obećanja o sistemskom rješavanju demografskog razvoja, ali i uspostavi posebnog ministarstva za demografiju, porodicu, mlade i socijalnu politiku na državnom nivou.
(Istinomjer.ba)