Od konstituisanja saziva krajem 2022. godine do 1. septembra 2026. godine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine održala je 142 sjednice u dva doma.
Mandat je počeo uz znatno intenzivniji rad nego u prethodnom sazivu, ali su ga kasnije obilježili politički sukobi, blokade rada i teško postizanje dogovora o zakonima od državnog i evropskog značaja.
Istovremeno, komunikacija parlamentaraca i parlamentarki s građanima/kama putem platforme Javna rasprava ostala je ograničena.
Ova analiza obuhvata rad oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) od početka mandata do 1. septembra 2026. godine.
Novi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine počeo je s radom u decembru 2022. godine, kada je konstituisan Predstavnički dom, dok je Dom naroda konstituisan u februaru 2023. godine. Prva godina mandata donijela je vidljiv pomak u intenzitetu rada: oba doma održala su ukupno 40 sjednica, a Parlamentarna skupština BiH usvojila je 14 zakona. Za poređenje, tokom čitavog prethodnog mandata, od 2018. do 2022. godine, usvojeno je svega 20 zakona.
Predstavnički dom je do 1. septembra 2026. održao ukupno 80 sjednica. Dom naroda je u istom periodu održao 62 sjednice.
Oba doma PSBiH su ukupno održala 142 sjednice. Osim redovnih sjednica na kojima se odvijala planirana zakonodavna aktivnost, posebno u trećoj i četvrtoj godini mandata, održan je veći broj hitnih, odnosno vanrednih sjednica. Njihov veći broj ukazuje na to da je Parlamentarna skupština u značajnoj mjeri morala reagovati na aktuelna politička pitanja koja su zahtijevala brzo razmatranje i odlučivanje, umjesto da se rad odvija isključivo putem planiranih aktivnosti.
Poređenja radi, ovo zakonodavno tijelo je u periodu od 2018. do 2022. godine održalo ukupno 85 sjednica u oba doma PSBiH.
Predstavnički dom bi se, prema Poslovniku, u pravilu, trebao sastajati dva puta, a Dom naroda najmanje jednom mjesečno. Važno je naglasiti da formulacija „u pravilu“ ostavlja mogućnost prilagođavanja kalendara rada potrebama domova.
Kada se ova pravila uporede sa stvarnim brojem sjednica tokom mandata, vidi se da dinamika rada nije bila ujednačena. Predstavnički dom je u prvoj godini održao 25 sjednica, čime je premašio okvir od 24 sjednice godišnje, koji proizlazi iz poslovničke dinamike. U drugoj godini održao je 18 sjednica, dok je u trećoj godini bio znatno aktivniji s 30 sjednica. U četvrtoj, koja je obuhvatila prvih osam mjeseci 2026. godine, održano je sedam sjednica.
Kod Doma naroda, koji bi, prema Poslovniku, u pravilu trebao zasjedati najmanje jednom mjesečno, u prvoj godini održano je 15 sjednica, u drugoj 11, u trećoj i četvrtoj po 18 sjednica.
To znači da Predstavnički dom nije održavao sjednice tempom koji bi poslovničko pravilo od dvije sjednice mjesečno podrazumijevalo u svakoj godini, dok je Dom naroda, posmatrano kroz cijeli mandat, imao nešto ujednačeniju dinamiku. Istovremeno, veliki broj sjednica u pojedinim godinama ne znači nužno i veći zakonodavni učinak, posebno kada se sjednice održavaju kao hitne ili vanredne zbog političkih pitanja i blokada.
Šta je Parlamentarna skupština BiH usvajala tokom mandata?
Teme koje su obilježile rad Parlamentarne skupštine BiH tokom mandata mogu se grupisati u nekoliko ključnih oblasti: ekonomija i javne finansije, pravosuđe i vladavina prava, sigurnost, evropske integracije i izborno zakonodavstvo.
U prvoj godini fokus je bio na budžetu, finansiranju institucija BiH, plaćama, porezima i akcizama, ali i na zakonima iz oblasti izbora, pravosuđa i sigurnosti. Posebnu pažnju privukle su izmjene Izbornog zakona BiH, koje su se odnosile na unapređenje izbornog procesa i uvođenje izbornih tehnologija. Izmjene su uslijedile nakon odluke visokog predstavnika iz 2024. godine. Odredbe o elektronskoj identifikaciji birača/ica i elektronskom brojanju glasačkih listića testno su korištene na Lokalnim izborima 2024. godine, kao i na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske 2025. godine, dok će se u potpunosti početi primjenjivati na svim redovnim biračkim mjestima na Općim izborima 2026. godine.
U oblasti transparentnosti i borbe protiv korupcije, Prijedlog zakona o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH, koji je krajem augusta 2023. godine usvojen u oba doma PSBiH, izazvao je kritike medija i organizacija civilnog društva, kao i učesnika/ca javnih konsultacija. Upozoravali su da veliki broj izuzetaka i mogućih ograničenja pristupa informacijama ostavlja prostor za diskreciono odlučivanje javnih institucija o zahtjevima za pristup informacijama od javnog interesa.
U drugoj godini u fokusu su i dalje bili ekonomija i pravna država, uz propise iz oblasti javnih nabavki, zaštite ličnih podataka i poreza. Prijedlog zakona o zaštiti ličnih podataka predvidio je usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa standardima Evropske unije, uključujući Uredbu 2016/679 (GDPR), ali i stvaranje pravnog okvira potrebnog za stupanje na snagu sporazuma o saradnji s Eurojustom. Važniji propisi koji su razmatrani u ovoj godini bili su i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama BiH i Prijedlog zakona o dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost BiH. Izmjene Zakona o javnim nabavkama bile su usmjerene, između ostalog, na ograničavanje zloupotreba žalbenog postupka, odnosno problema tzv. profesionalnih žalitelja koji mogu usporavati ili blokirati postupke javnih nabavki. Izmjene Zakona o PDV-u odnosile su se na jedno od značajnijih ekonomskih pitanja za građane, mogućnost povrata PDV-a pri kupovini prve nekretnine, čime se nastojalo olakšati rješavanje stambenog pitanja punoljetnih osoba koje žive u BiH.
Tokom treće godine mandata PSBiH razmatran je veliki broj zakona iz različitih oblasti, ali značajan dio njih nije usvojen. Zakonodavni postupci obustavljeni su za prijedloge koji su se odnosili na plaće i naknade u institucijama BiH, Krivični zakon BiH i državnu imovinu BiH, dok su odbijeni, između ostalog, prijedlozi koji su se odnosili na finansiranje institucija BiH, Sud BiH, VSTV BiH i finansiranje političkih stranaka.
U četvrtoj godini mandata među važnijim zakonima bili su propisi iz oblasti pravosuđa, sigurnosti i evropskih integracija. Razmatrane su izmjene Zakona o VSTV-u BiH, kojima se uređuju pitanja funkcionisanja VSTV-a i odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija, uključujući mehanizme koji trebaju doprinijeti većoj transparentnosti i integritetu pravosuđa. Razmatrane su i izmjene Krivičnog zakona BiH, kojima se krivičnopravni okvir dopunjava novim krivičnim djelima i pooštravaju pojedine odredbe, te izmjene Zakona o policijskim službenicima BiH, kojima se uređuju pitanja poput uslova za prestanak službe, uključujući dobnu granicu i potrebni staž. Među zakonima povezanim s evropskim integracijama bile su i izmjene Zakona o zaštiti ličnih podataka, kojima se domaći okvir nastoji uskladiti s evropskim pravilima o obradi i zaštiti ličnih podataka.
Tokom četiri godine mandata, Predstavnički dom razmatrao je 130 prijedloga zakona i usvojio 78, dok je Dom naroda razmatrao 119 prijedloga, od kojih je usvojeno 38. Ukupno je u oba doma razmatrano 249 prijedloga zakona, a 116 ih je dobilo potrebnu podršku.
Prema podacima sa službene web stranice PSBiH, u mandatu 2022–2026. do 1.septembra 2026. godine 38 zakona stupilo je na snagu.
Poređenja radi, u mandatu 2018–2022. oba doma PSBiH razmatrala su samo 97 zakona, od kojih je na snagu stupilo 20.
Komunikacija s građanima/kama putem platforme Javna rasprava
Jedan od pokazatelja odnosa Parlamenta prema građanima i građankama može se pratiti putem platforme Javna rasprava, koja građanima/kama omogućava da direktno postavljaju pitanja zastupnicima/ama i delegatima/kinjama.
Građani/ke su poslanicima/ama Predstavničkog doma putem platforme Javna rasprava uputili/e ukupno 346 pitanja, a odgovoreno je na 35, odnosno 10,1% pitanja. S druge strane, delegatima/kinjama Doma naroda uputili/e su 150 pitanja, od kojih je odgovoreno na 44, odnosno 29,3% pitanja građana/ki.
Prijedlog zakona o dopuni Krivičnog zakona BiH imao je čak 114 pitanja građana/ki, što ga svrstava među najviše komentarisane zakone u ovoj kategoriji.
Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o službi u Oružanim snagama BiH, koji se odnosio na produženje trajanja profesionalne vojne službe do 45. godine života, na platformi Javna rasprava dobio je značajnu podršku građana/ki, s 532 glasa “za”, a u završnici mandata usvojen je u oba doma i stupio je na snagu. S druge strane, Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o policijskim službenicima BiH, kojim se mijenjaju dobna granica i potrebni staž za okončanje policijske službe, izazvao je podijeljene reakcije putem platforme – 2.888 građana/ki glasalo je za, dok je 6.534 bilo protiv prijedloga. Ovaj prijedlog ostao je u parlamentarnoj proceduri.
Mandat između rezultata i blokada
Iako je novi saziv održao znatno veći broj sjednica nego prethodni, to nije nužno za rezultat imalo veći zakonodavni učinak. Političke blokade, uskraćivanje kvoruma i višemjesečni zastoji u radu pokazali su ograničenja institucionalnog sistema koji omogućava da domovi PSBiH mjesecima ne odlučuju o zakonima, bez jasnih mehanizama odgovornosti za takvo blokiranje. Dio zakona ostajao je u proceduri, dio je odbijan ili povlačen. Tako se pokazalo da broj održanih sjednica sam po sebi nije dovoljan pokazatelj efikasnosti Parlamentarne skupštine, jer postojeći institucionalni okvir ostavlja prostor da političke blokade na kraju dovedu do neusvajanja zakona.
Posebno je izražen problem bio u Domu naroda, gdje je tokom 2025. i početkom 2026. godine održavanje sjednica više puta bilo onemogućeno zbog nedostatka kvoruma. U pismu upućenom visokom predstavniku, šest delegata Doma naroda navelo je da je u periodu od jula 2025. do februara 2026. godine osam zakazanih sjednica bilo prekinuto ili nije održano zbog nedostatka kvoruma.
Parlamentarna skupština BiH bila je zakonodavno aktivnija nego njen prethodni saziv, ali je istovremeno pokazala koliko političke podjele i blokade mogu ograničiti efikasnost njenog rada.
Na kraju mandata ostaje pitanje ne samo koliko je zakona usvojeno već i koliko je od njih bilo rezultat stvarnog političkog kompromisa, koliko ih je odgovorilo na potrebe građana/ki i koliko je Parlament uspio iskoristiti svoj mandat za ubrzanje reformi koje BiH očekuju na evropskom putu.
Rad Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine možete pratiti putem platforme Javna rasprava, gdje imate priliku čitati analize propisa u zakonodavnoj proceduri i glasati za ili protiv njihovih izmjena i dopuna te postavljati pitanja i davati prijedloge zastupnicima/ama i delegatima/kinjama u ovom zakonodavnom organu.
Piše: Javna rasprava