Suprotno Dodikovim tvrdnjama, dokumenti UN-a pokazuju da je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osnovan odlukom Savjeta bezbjednosti u skladu s članom VII Povelje Ujedinjenih nacija.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ustvrdio je na pres-konferenciji održanoj 30. juna 2026. godine da Haški sud nije imao pravno utemeljenje za postojanje.
Pojavile su se tvrdnje da samo postojanje Haškog tribunala, a pogotovo rezidentalnog mehanizma, nije u skladu sa Poveljom Ujedinjenih nacija. To treba da znači da je sve što su oni presudili bilo pogrešno ili ništavno (…). Sada ćemo vidjeti da li je napisana istorija i kako je mogao neko ko je nepravno formiran, a očigledno da je Haški tribunal nepravno formiran i da nije imao pravni osnov da postoji, kako je mogao da presuđuje, a iz njega kako da proizađe ovaj mehanizam.
Milorad Dodik, 30.6.2026.
Sud, koji se kolokvijalno nazivao Haški sud, osnovan je kao privremeni sud za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije. Savjet bezbjednosti UN-a donio je na sjednici održanoj 22. februara 1993. godine Rezoluciju 808 o osnivanju Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju te naložio generalnom sekretaru UN-a da podnese izvještaj o ovom pitanju.
Na početku izvještaja koji je podnio Savjetu bezbjednosti, tadašnji generalni sekretar UN-a Boutros Boutros-Ghali razmotrio je pravne osnove za osnivanje ovakvog suda. Kao pravni temelj za njegovo osnivanje naveo je član VII Povelje Ujedinjenih nacija, prema kojem je Savjet bezbjednosti zadužen za čuvanje mira u svijetu i prema kojem može donositi odluke za očuvanje mira, poput odluke o formiranju sudova za ratne zločine.
Također je navedeno da su sve sukobljene strane u bivšoj Jugoslaviji obavezne poštovati međunarodno pravo i Ženevsku konvenciju iz 1949. godine te da su svi koji prekrše konvenciju pravno odgovorni. Osnivanjem suda nisu doneseni novi zakoni, nego su primijenjene postojeće međunarodne konvencije. Prema mišljenju generalnog sekretara, kažnjavanje odgovornih za zločine doprinijelo bi obnovi i očuvanju mira.
Savjet bezbjednosti je 25. maja 1993. godine prihvatio izvještaj generalnog sekretara te je, u skladu s članom VII Povelje Ujedinjenih nacija, Rezolucijom 827 osnovao Haški sud. Na kraju, poseban sud za zločine na području Jugoslavije nije jedinstven slučaj, te je UN osnovao i druge slične sudove, naprimjer, sudove za zločine počinjene u Sierra Leoneu ili u Ruandi.
Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove koji spominje Dodik proistekao je iz osnivanja sudova za Jugoslaviji i Ruandu. Riječ je o instituciji koju je osnovao UN i koja je nakon zatvaranja sudova preuzela dio njihove nadležnosti, poput završetka žalbenih postupaka i vođenja sudske arhive.
Zbog činjenice da je, prema izvještaju generalnog sekretara UN-a, koji je usvojio Savjet bezbjednosti, osnivanje Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju utemeljeno na članu VII Povelje Ujedinjenih nacija, tvrdnju Milorada Dodika da ovaj sud nije imao pravno utemeljenje ocjenjujemo kao neutemeljenu.
(Istinomjer.ba)