Podržavajući ulazak Bošnjačke stranke Crne Gore u Vladu u ovoj zemlji, lider SDA Bakir Izetbegović neutemeljeno je crnogorske Bošnjake nazvao konstitutivnim narodom.
Skupština Crne Gore je 23. jula 2024. godine izglasala rekonstrukciju 44. Vlade Crne Gore na čelu s Milojkom Spajićem. U novu rekonstruisanu vladu ušla je Bošnjačka stranka, koja je na zvaničnoj stranici objavila i podršku predsjednika SDA Bakira Izetbegovića.
Crna Gora je zemlja u kojoj su Bošnjaci konstitutivan i ravnopravan narod, to je i njihova zemlja, a time i njihova država, njena vlada i institucije. Bošnjaci imaju pravo, ali i obavezu da participiraju u radu crnogorske vlade bez obzira na političke stranke koje se u njoj nalaze, njihovu retoriku i političke stavove. I mi u Bosni i Hercegovini redovito ulazimo u vlade sa strankama sa kojima imamo suprotstavljena gledanja na mnoga bitna politička pitanja.
Bakir Izetbegović, 23.7.2024.
Ipak, Ustav Crne Gore s pripadajućim amandmanima ne poznaje pojam konstitutivnih naroda, a kroz njegov tekst ističe se da je Crna Gora građanska država.
U preambuli Ustava navodi se da su “slobodni i ravnopravni građani, pripadnici naroda i nacionalnih manjina koji žive u Crnoj Gori: Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, Albanci, Muslimani, Hrvati i drugi, privrženi demokratskoj i građanskoj Crnoj Gori”.
U normativnom dijelu, Ustav u prva dva člana navodi da je Crna Gora građanska, demokratska, ekološka i država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava, a nosilac suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo.
Pojam naroda posebno se spominje u članu 79. Ovim se članom taksativno nabrajaju prava manjinskih naroda, a posebno treba istaći da im se garantuje autentična zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama lokalne samouprave u kojima manjine čine značajan dio stanovništva, te srazmjerna zastupljenost u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne samouprave. Ustav ne nabraja koji su narodi manjinski, a kao što smo već rekli, pojam konstitutivnih ne poznaje.
Konstitutivnost naroda u Crnoj Gori problematizovao je još 2017. godine sadašnji predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, tada u svojstvu člana Predsjedništva Demokratske fronte (DF), koji je izjavio da su Srbi u toj zemlji “građani drugog reda” te da je “uspostavljanje nacionalne ravnopravnosti u Crnoj Gori moguće samo kroz izmjenu Ustava, tako što bi se Srbima dao status konstitutivnog naroda”.
Izjavu Bakira Izetbegovića kritikovao je Rifat Fejzić, reis-ul-ulema Islamske zajednice u Crnoj Gori, koji je na svom profilu na društvenoj mreži X objavio da Izetbegovićevu izjavu smatra “neodgovornom, nepromišljenom i nepotrebnom”.
S obzirom na to da pojam “konstitutivni narodi” ne postoji u Ustavu Crne Gore, ali crnogorski Bošnjaci imaju Ustavom zagrantovana ljudska prava kao pojedinci i ravnopravni građani, izjavu Bakira Izetbegovića ocjenjujemo neutemeljenom.
(Istinomjer.ba)