Nakon sastanka s evropskim komesarom za proširenje Oliverom Varhelyijem, koji je održan 6.7.2022. godine u Briselu, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik komentarisao je i odluku Ustavnog suda BiH da privremeno stavi van snage Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske i Zakon o dopunama Zakona o republičkoj upravi.
Izjavivši pritom da Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske “ne mogu suspendovati ni Ustavni sud ni visoki predstavnik” te da će Zakon ići dalje u realizaciju, Dodik je, između ostalog, ustvrdio da nema ustavnog osnova da Ustavni sud odlučuje o navedenim zakonima:
U 14 prioriteta stoji da se treba riješiti sudija Ustavnog suda stranaca, a oni danas, eto vidiš, odlučuju kako oni hoće. Nikakvog ustavnog osnova za takvo nešto nema.
Milorad Dodik, 6.7.2022.
Obrazlažući svoju tvrdnju time da su, kako je rekao, zdravstvo i promet lijekova u nadležnosti entiteta, Dodik je dodao:
Mi smo ranije pod pritiskom iz ove zgrade ovde prihvatili da se formira jedinstvena agencija na nivou BiH. Ona nije dala nikakve rezultate i zato je Narodna skupština odlučila da ide s tim i zato Ustavni sud nije mogao drugačije ništa da odluči nego da kaže da je to u nadležnosti entiteta. Ali to nije ustavni sud, to je inkvizicijski sud. Dakle, tako imate tri sudije stranca i dva muslimana koji će uvijek glasati samo na štetu Republike Srpske, a mi bi trebali zbog nekih dalekih vrijednosti ili nekih dalekih ciljeva da aplaudiramo tome. Naravno da nećemo. Nismo ni mi više oni koji bi olako pristali ili napravili neku glupost. Imamo mi vremena, samo Schmidt nema vremena i nemaju sudije Ustavnog suda vremena, ovi stranci. Znate, pošalju ti Schmidta za lažnog predstavnika, pošalju sudije Ustavnog suda Nijemca, pošalje ti Albanca u Ustavnom sudu i onda kažu kako Milorad Dodik opominje, onda ja nisam politički korektan jel pominjem pripadnost.
Milorad Dodik, 6.7.2022.
Podsjećamo, nakon što je 28.6.2022. godine na snagu stupio Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS, aktuelni predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović uputio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti ovog zakona, kao i Zakona o dopunama Zakona o republičkoj upravi Republike Srpske.
Kako je tim povodom u saopštenju objavljenom na zvaničnoj stranici Predsjedništva BiH navedeno, predsjedavajući Džaferović zatražio je od Ustavnog suda da ukine ove neustavne akte, ali i da Ustavni sud donese privremenu mjeru kojom će ih staviti van snage do donošenja svoje konačne odluke, kako njihovom primjenom, za vrijeme trajanja postupka, ne bi bila napravljena nepopravljiva šteta.
Zahtjevom je ukazano na neusklađenosti odredbi osporavanih zakona sa odredbama Ustava BiH koje se odnose na načelo vladavine prava, nediskriminaciju, uspostavu jedinstvenog tržišta na cijeloj državnoj teritoriji, međunarodne standarde i obavezu entiteta da se u potpunosti pridržavaju odluka institucija Bosne i Hercegovine.
U ovom zahtjevu se, između ostalog, naglašava da su osporeni zakoni u suprotnosti sa državnim zakonima iz te oblasti, te da se njima uspostavlja neustavni, paralelni sistem infrastrukture, kontrole i pravila u prometu lijekova i medicinskih sredstava.
Saopštenje, 28.6.2022.
Nekoliko dana kasnije, Ustavni sud BiH je na svojoj 127. plenarnoj sjednici usvojio zahtjev Šefika Džaferovića za donošenje privremene mjere u predmetu broj U 17/22.
Odlukom o privremenoj mjeri Ustavni sud je privremeno stavio van pravne snage Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske („Službeni glasnik RS“ broj 118/21) i Zakon o dopunama Zakona o republičkoj upravi („Službeni glasnik RS“ broj 15/22). Određeno je da odluka stupa na snagu odmah i da proizvodi pravno djelovanje do donošenja konačne odluke Ustavnog suda BiH o podnesenim zahtjevima. Ustavni sud podsjeća da odluka o privremenoj mjeri ni u kojem slučaju ne prejudicira konačnu odluku Ustavnog suda BiH u ovom predmetu.
Ustavni sud BiH, 6.7.2022.
Kakva će biti konačna odluka Ustavnog suda BiH, ostaje da se vidi, ali da, kada se radi o Dodikovoj tvrdnji da nema ustavnog osnova da Ustavni sud odlučuje o navedenim zakonima, nju demantuju kako sam Ustav BiH, tako i stav visokog predstavnika u BiH po ovom pitanju kao vrhovnog tumača Dejtonskog sporazuma.
Tako se u članu VI Ustava BiH, Ustavni sud, pored ostalog navodi da je Ustavni sud jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom ustavu između dva entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između institucija Bosne i Hercegovine, uključujući, ali ne ograničavajući se na to pitanje:
– Da li je odluka entiteta da uspostavi poseban paralelan odnos sa susjednom državom u skladu sa ovim Ustavom, uključujući i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
– Da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa ovim Ustavom.
Osim toga, u Ustavu BiH se u tom dijelu i kaže da sporove može pokrenuti član Predsjedništva, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući, ili njegov zamjenik, bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, jedna četvrtina članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta.
– Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
– Ustavni sud je nadležan u pitanjima koja mu je proslijedio bilo koji sud u Bosni i Hercegovini u pogledu toga da li je zakon, o čijem važenju njegova odluka ovisi, kompatibilan sa ovim Ustavom, sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i njenim protokolima, ili sa zakonima Bosne i Hercegovine; ili u pogledu postojanja ili domašaja nekog opšteg pravila međunarodnog javnog prava koje je bitno za odluku suda.
S obzirom na to da se u Džaferovićevom zahtjevu ukazuje na neusklađenost odredbi osporavanih zakona s odredbama Ustava BiH te naglašava da su osporeni zakoni u suprotnosti s državnim zakonima iz te oblasti, iz člana IV Ustava BiH jasno je da je Ustavni sud BiH nadležan da se bavi tim pitanjem.
Da je Ustavni sud BiH nadležan da donese odluku po zahtjevu Džaferovića, potvrdio je i visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt u svom gostovanju na N1 televiziji 4.7.2022. godine. Tako je na pitanje hoće li biti primoran koristiti bonske ovlasti i u slučaju najave formiranja agencije za lijekove Republike Srpske Schmidt potvrdio da će sačekati odluku Ustavnog suda BiH po tom pitanju te da će se nakon toga ići na provedbu:
Mislim da će sada, u srijedu, Ustavni sud BiH donijeti odluku po tom pitanju da li je ta agencija za lijekove, da li je Republika Srpska u pravu, da li ima pravo ili ne da osnuje vlastitu. Ja mislim da nije to u redu, ali neka sud o tome donese svoju odluku. I ja poštujem svaki sud i sud kada odluči, onda ćemo ići na provedbu.
Christian Schmidt, 4.7.2022.
S obzirom na odredbe Ustava BiH u vezi s nadležnosti Ustavnog suda BiH te stava visokog predstavnika kao vrhovnog tumača Dejtonskog mirovnog sporazuma, tvrdnju Milorada Dodika da Ustavni sud BiH nema ustavnog osnova da odlučuje o ustavnosti Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske i Zakona o dopunama Zakona o republičkoj upravi Istinomjer ocjenjuje neistinitom.
(Istinomjer.ba)