Narativ da Rusija u Ukrajini provodi “specijalnu akciju denacifikacije” prisutan je kako u stranim, tako i regionalnim medijima od početka rata u Ukrajini, a vrlo se često slične tvrdnje mogu čuti i od zvaničnika/ca u BiH. Jedan od posljednjih koji je kao uzrok rata u Ukrajini naveo borbu protiv nacizma jeste i zastupnik u Parlamentu BiH i predsjednik partije Ujedinjena Srpska Nenad Stevandić.
Stevandić je tokom gostovanja u programu N1 televizije prvo ustvrdio kako BiH treba biti neutralna u vezi s ratom u Ukrajini, da bi kasnije izjavio kako je uzrok rata u ovoj zemlji “nacizam”.
Moja lična percepcija je isključivo vezana za pojam nacizma, jer moj deda je završio u Mathauzenu. Na svu sreću, oslobodili su ga Amerikanci ‘45. godine, pa je preživio svo to veliko zlo, i ja ne mogu da razumijem da neko podržava ljude sa kukastim krstovima i ja ne mogu to da progutam i oni, ako ih podržava neka velika i moćna zemlja, oni neće prestati da budu nacisti i taj dio je jedan veliki dio ukrajinske tragedije kako god ko da je nazove. Upamtite, nacizam je bio uzrok i evropske u Drugom svjetskom ratu, nacizam je i njegovo tolerisanje osam godina, ubijanja djece i ljudi i sve što smo sada vidjeli u ovim gradovima od Mariupolja, sve je to bilo u zadnjih osam godina u Dombasu, Donjecku i Lugansku, sve je to isto.
Nenad Stevandić, 19.4.2022.
Samo nekoliko dana ranije, Stevandić je i na svom profilu na društvenoj mreži Twitter podijelio objavu sa sličnom tvrdnjom.
Van emocionalnog poriva koji Srbe uvijek bez obzira čak i na činjenice čini bliže Rusima, ipak je ugaoni kamen odnos prema nacistima koji se u Ukrajini javno i bezobzirno tako deklarišu. Ako “zapad”podržava naciste oni time neće prestati da budu nacisti niti će biti manji nacisti.!!!
Nenad Stevandić, 16.4.2022.
Denacifikacija Ukrajine kao povod ruske invazije na ovu zemlju počeo se intenzivno koristiti uoči i nakon početka napada 24. februara ove godine. U svom televizijskom govoru, u kojem je objavio početak napada, ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je svrha napada “demilitarizacija i denacifikacija” Ukrajine.
Svrha ove operacije je zaštita ljudi koji se već osam godina suočavaju sa poniženjem i genocidom koji je počinio kijevski režim. U tom cilju, nastojat ćemo demilitarizirati i denacificirati Ukrajinu, kao i privesti suđenju one koji su počinili brojne krvave zločine nad civilima, uključujući i građane Ruske Federacije.
Vladimir Putin, 24.2.2022.
Putin je naglasio da “vodeće zemlje NATO-a podržavaju krajnje desničarske nacionaliste i neonaciste u Ukrajini”. I portparol Kremlja Dmitrij Peskov, nakon početka invazije, također je izjavio kako je cilj denacifikacija Ukrajine, kao i da bi “idealan scenarij bio kada bi se Ukrajina očistila od nacista”.
Ipak, suprotno ovakvim tvrdnjama, historijske činjenice ne oslikavaju trenutnu situaciju u Ukrajini kada je riječ o nacizmu, a analizom sličnih tvrdnji iznesenih u medijima bavio se i naš partnerski portal Raskrinkavanje.
Kako se navodi u analizi ovog portala za provjeru činjenica, tačno je da u Ukrajini, kao i u većini evropskih zemalja, postoji nekoliko radikalno desničarskih grupacija koje promoviraju nacističku ideologiju, poput Azov bataljona, Svobode i C14, ali kako stoji u analizi, ove grupe nemaju utjecaja u parlamentu i nisu u vladi.
Kako se navodi u članku portala Vox objavljenom 24.2.2022. godine, radikalno desničarska politička koalicija je na izborima 2019. godine osvojila samo 2% glasova.
Raskrinkavanje.ba, 5.4.2022.
Antisemitizam je, prema istraživanju Pew Research Centra iz 2018. godine, u Ukrajini zastupljen manje nego u drugim istočnoevropskim državama, uključujući i Rusiju, ali i Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Hrvatsku. Istraživanje je pokazalo da 5% građana/ki Ukrajine ne bi prihvatilo Jevreje kao svoje sugrađane/ke. Taj postotak je značajno manji od postotaka u susjednim zemljama.
Raskrinkavanje u svojoj analizi donosi i historijski pregled grupacija koje su sarađivale s nacistima u zapadnoj Ukrajini do osnivanja Ukrajinskog narodnog pokreta 1989. godine, Svobode, formirane 1991. godine, Trozubca 1993, Desnog Sektora iz 2013. ili Azova formiranog 2014. godine. Međutim, kako se navodi u analizi, ne postoje dokazi o njihovom uticaju na ukrajinske vlasti. Slične tvrdnje o “denacifikaciji Ukrajine”, koje su se nakon ruske invazije pojavile u regionalnim medijima, bile su predmet analiza regionalnih fact-checking inicijativa, kao što su Faktograf i Raskrinkavanje.me.
Članak portala People od 27. februara navodi da nema dokaza koji bi ukazali na to da postoji široko rasprostranjena podrška u ukrajinskoj vladi, vojsci ili biračkom tijelu za ekstremno desni nacionalizam.
Analizom govora Vladimira Putina od 24. februara bavio se i Washington Post, za koji je profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu “Johns Hopkins” Sergej Radčenko rekao da su pokušaji predstavljanja ukrajinskog nacionalizma kao neonacizma već duže prisutni.
Kremlj je dugo pokušavao da “cijelu ideju ukrajinskog nacionalizma predstavi kao neonacistički pokret”, rekao je on, dodajući da je narativ historijski lažan. Prateći Putinovu logiku, rekao je Radčenko, krajnji cilj Rusije u Ukrajini mogao bi biti da oslobodi svoju vladu od “ukrajinskih nacionalista… koji su u njihovim očima nacisti”.
Washington Post, 24.2.2022.
Inače, i Muzej Auschwitz i Muzej holokausta u SAD-u osudili su Putinovo iskorištavanje historije u svrhu kreiranja lažnog narativa.
Optužbe koje dolaze iz Rusije, prema kojima Ukrajinu predvodi nacistička vlada ili vlada koja podržava naciste, neutemeljene su s obzirom na činjenicu da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski Jevrej te da su mu članovi porodice stradali u holokaustu.
Pošto je Nenad Stevandić, shodno zvaničnom ruskom narativu za koji, prema svemu navedenom, ne postoji jasno opravdanje, kao uzrok rata u Ukrajini naveo “nacizam”, Istinomjer će njegovu tvrdnju ocijeniti kao neutemeljenu.
(Istinomjer.ba)