Dostupni historijski dokumenti pokazuju da zastava s ljiljanima nije upućena u skupštinsku proceduru kao prijedlog HDZ-a BiH. Grb i zastava, koja je kasnije podignuta ispred sjedišta UN-a, proglašeni su uredbom sa zakonskom snagom koju je Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine donijelo 4. maja 1992. godine.
Potpredsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) i delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Haris Zahiragić gostovao je 26. jula 2026. godine u podcastu Vijesti.ba. Na upit novinara o Mundijalu i isticanju zastava s ljiljanima, Zahiragić je ustvrdio da je zastavu s ljiljanima u parlamentarnu proceduru uputio HDZ BiH.
Evo jedan kuriozitet. Ta zastava, s ljiljanima, nije uopšte predložila SDA u parlamentarnu proceduru, nego HDZ. Ne znam koliko je to poznato ljudima.
Haris Zahiragić, 26.7.2026.
Zastava koja se zavijorila pred zgradom Ujedinjenih nacija 22. maja 1992. godine nikada nije prošla parlamentarnu proceduru. Profesor historije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Emir O. Filipović u naučnom članku “Grb i zastava Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću” objasnio je kako je došlo do stvaranja novih državnih obilježja.
Skupština SR Bosne i Hercegovine je na zajedničkoj sjednici skupštinskih vijeća 27. februara 1991. godine, na prijedlog 86 poslanika, donijela odluku da se pristupi promjeni Ustava SR BiH, da se razmotri promjena naziva države iz Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina u Republika Bosna i Hercegovina i da se donese ustavni zakon kojim bi bili određeni naziv i novi državni simboli.
Kako je navedeno u Filipovićevom članku, oformljen je stručni tim koji je radio na rješenjima za nova državna obilježja Republike Bosne i Hercegovine koji je predložio da se za nova državna obilježja tadašnje SRBiH prihvate ona iz doba srednjovjekovne bosanske samostalnosti. Ove su prijedloge tokom javne rasprave podržala prosvjetna društva “Preporod”, “Napredak” i “La Benevolencija”, dok je “Prosvjeta” odbacila takav prijedlog, jer je polazila iz stanovišta da dio nove zastave moraju činiti i srpska obilježja. Prijedlozi obilježja nikada nisu ušli u dalju proceduru, jer se komisija raspala.
Zastava i grb zapravo su proglašeni Uredbom Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine koja je donesena na sjednici održanoj 4. maja 1992. godine. Zapisnik s ove sjednice Predsjedništva svjedoči komplikacijama koje su pratile rješavanje pitanja tadašnjih državnih obilježja. Predsjedavajući Predsjedništva Republike BiH Alija Izetbegović okarakterisao je pitanje grba i zastave kao “vrhunsko političko pitanje” koje može da dovede do “rasipa” u BiH ako ne bude na zadovoljstvo svih.
Na sjednici je konstatovano da na Ustavnoj komisiji nije postignut sporazum o zastavi i grbu. Tada su predstavnici SDS-a bili protiv prijedloga, a kako je naveo Avdo Čampara, koji je nakon prvih višestranačkih demokratskih izbora imenovan za generalnog sekretara Skupštine SRBiH, ni hrvatski ni muslimanski predstavnici nisu bili u potpunosti usaglašeni. To je Alija Izetbegović sažeo ocjenom da suštinski nema sporazuma. Kao praktično privremeno rješenje, Stjepan Kljujić, tadašnji član HDZ-a BiH, predložio je da se na bijelu zastavu stavi grb u obliku štita s ljiljanima, koji je, prema njegovim riječima, već bio izložen u Međunarodnom pres-centru, prikazivan putem Eurovizije te ga je koristila i tadašnja Teritorijalna odbrana.
Opis zastave s ljiljanima unesen je u Ustav RBiH bez oznake privremenosti 1993. godine, čime je dobila status ustavnog državnog simbola.
Grb s ljiljanima nastao je radom stručne grupe formirane u okviru Komisije za ustavna pitanja Skupštine SRBiH, ali zbog nepostojanja političkog dogovora, nijedan prijedlog grba i zastave nije upućen Skupštini. Stjepan Kljuić, tadašnji političar HDZ-a BiH i član Predsjedništva RBiH, jeste na sjednici 4. maja 1992. predložio da se već korišteni grb postavi na bijelu zastavu kao privremeno rješenje. Međutim, nema dokaza da je HDZ BiH takvu zastavu predložio niti uputio u parlamentarnu proceduru. Zbog toga Istinomjer tvrdnju Harisa Zahiragića ocjenjuje neutemeljenom.
(Istinomjer.ba)