Novi saziv Vijeća ministara BiH formiran u rekordnom vremenu ili ipak ne

Zahvaljujući specifičnim zakonskim normama, ali i nepisanim pravilima, poput onog da se vlast formira “po vertikali”, građani/ke Bosne i Hercegovine navikli/e su da se implementacija njihove izborne volje čeka duže nego što to propisi nalažu. Međutim, nakon Općih izbora 2022. godine, prilikom konstituisanja zakonodavnih i izvršnih organa vlasti na nivou državnih institucija ispoštovani su glavni zakonski rokovi, što je mnoge aktere/ke političkih stranaka koje čine vladajuću koaliciju navelo da ustvrde kako je Vijeće ministara BiH formirano “u rekordnom vremenu”.

Vijeće ministara BiH nije moguće imenovati prije konstituisanja Predsjedništva BiH, ali i Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (PD PSBiH). Tako je Predsjedništvo BiH preuzelo dužnost 16. novembra 2022. godine, dok je konstituirajuća sjednica PD PSBiH održana 1. decembra.

U međuvremenu, sporazum o formiranju vlasti na nivou Vijeća ministara BiH potpisali su SNSD i koalicioni partneri, zatim koalicije stranka okupljene oko HDZ-a BiH te stranke tzv. Osmorke.

Shodno Ustavu BiH, Predsjedništvo BiH imenuje mandatara za Vijeće ministara BiH, što je i učinilo predlaganjem Borjane Krišto (HDZ BiH) 22. decembra, da bi šest dana kasnije PD PSBiH potvrdio imenovanje Krišto za predsjedavajuću Vijeća ministara BiH.

Nakon toga, predsjedavajući Vijeća ministara, najkasnije u roku 35 dana od dana kada PD PSBiH potvrdi njegovo imenovanje, imenuje ministre i zamjenike ministara i traži od PD PSBiH potvrdu imenovanja. Ovaj je rok ispoštovan budući da je PD PSBiH potvrdio novi saziv Vijeća ministara BiH 25.1.2023. godine, 134 dana nakon Općih izbora.

Kožul, Ćudić, Konaković i Brkić o brzini imenovanja Vijeća ministara

Ohrabreni brzim formiranjem državne vlasti, pripadnici stranaka novokreirane vladajuće koalicije u navedenom su periodu, ali i u posljednjih nekoliko dana, javnost uvjeravali da su “oborili rekord” i da Vijeće ministara BiH nikad nije formirano ovako rano.

Jedan od zvaničnika koji je konstatovao da se radi o rekordno brzom imenovanju Vijeća ministara BiH jeste Predrag Kožul (HDZ BiH), zastupnik u PD PSBiH:

Očekujemo sjednicu Zastupničkog doma u srijedu na kojoj će, evo nadamo se, Vijeće ministara biti potvrđeno i izabrano. Ono što je, a već smo o tome pričali, zaista novo nakon ovih izbora da je ovo rekordan rok u kojem je Vijeće ministara izabrano, i to je po meni jedan dobar znak.

Predrag Kožul, 23.1.2023.

Istu tvrdnju sedam dana kasnije imala je i Sabina Ćudić (Naša stranka), također zastupnica u PD PSBiH:

Nesumnjivo, ne moram to ja govoriti, statistika to pokazuje, u postdejtonskoj BiH je najbrže formirano.

Sabina Ćudić, 30.1.2023.

https://youtu.be/-CY6726t8C0?t=771

Ovakvom narativu “poklonio” se i novoizabrani ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković (Narod i pravda):

Govorili smo o stvarnim problemima o BiH, o šansama i o kompromisima koje smo napravili u samom startu najbržeg ikad formiranja Vijeća ministara.

Elmedin Konaković, 8.2.2023.

Posljednji u nizu zvaničnika koji se pohvalio da se radi o rekordno brzom formiranju Vijeća ministara BiH jeste Josip Brkić (HDZ BiH), zamjenik ministra vanjskih poslova BiH:

Nikad od Dejtonskog mirovnog sporazuma do danas nismo imali tako brzo formirano Vijeće ministara.

Josip Brkić, 11.2.2023.

Kada su imenovani prethodni sazivi Vijeća ministara?

Protiv tvrdnje da je aktuelni saziv Vijeća ministara imenovan u rekordnom roku svjedoče dva saziva iz prošlosti. Naime, prvi poslijeratni izbori u BiH održani su 13. i 14. septembra 1996. godine, a prvi saziv Vijeća ministara BiH imenovan je 3. januara 1997. godine, 111 dana nakon izbora.

Tada je Vijeće ministara BiH bilo sačinjeno od dva kopredsjedavajuća, Harisa Silajdžića i Bore Bosića, a brojalo je samo tri ministarstva: Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo za civilne poslove i komunikacije te Ministarstvo za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose.

Osim prvog saziva, i Vijeće ministara BiH u mandatu 2002–2006. imenovano je prije trenutnog. Na petoj sjednici Predstavničkog doma, održanoj 23. decembra 2002. godine, potvrđeno je imenovanje Adnana Terzića za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.

Ostatak ovog saziva Vijeća ministara, s izuzetkom ministra pravde, imenovan je 13. januara 2003. godine, 100 dana nakon Općih izbora. Osim Ministarstva pravde, tadašnje Vijeće ministara činilo je Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo sigurnosti, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Ministarstvo komunikacija i prometa, Ministarstvo finansija i trezora, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice i Ministarstvo civilnih poslova.

Struktura Vijeća ministara BiH u aktuelnom obliku od devet ministarstava postoji tek od novembra 2003. godine, kada su usvojene izmjene i dopune Zakona o Vijeću ministara BiH, kojima je uspostavljeno i državno Ministarstvo odbrane.

Uprkos navedenom, vrijedi napomenuti da je novoformirani saziv Vijeća ministara BiH ipak znatno ranije usvojen nego neki raniji sazivi u novijoj historiji. Tako je prethodni saziv Vijeća ministara formiran tek u decembru 2019. godine, više od godinu nakon objavljenih rezultata Općih izbora, a negativni rekord drži Vijeće ministara predsjedavajućeg Vjekoslava Bevande, na čije se imenovanje nakon Općih izbora 2010. godine čekalo čak do februara 2012. godine.

Novo Vijeće ministara u obrisima starog

Osim što je znatno ranije formiran, novi saziv Vijeća ministara do sada i po pitanju održavanja redovnih sjednica funkcioniše uspješnije nego prethodni. Nakon što je PD PSBiH 25. januara 2023. godine potvrdio njegovo imenovanje, trenutni saziv Vijeća ministara održao je dvije redovne sjednice, u skladu s odredbama Zakona o Vijeću ministara BiH koji nalaže da se sjednice Vijeća ministra održavaju najmanje jednom sedmično. Uprkos zakonskim načelima, protekli saziv Vijeća ministara tokom cijelog mandata održao je tek 57 redovnih sjednica.

Ni po pitanju implementacije predizbornih obećanja novo Vijeće ministara ne bi trebalo da ne nadmaši prethodno, koje je, prema rezultatima monitoringa Istinomjera, na kraju mandata u potpunosti ispunilo samo šest od 89 predizbornih obećanja.

Ipak, uzevši u obzir činjenicu da se neke stranke koje su činile prethodni saziv Vijeća ministara nalaze i u trenutnom te da nijedna stranka iz Republike Srpske koja je zastupljena u novom sazivu ni ovaj put nije imala predizborni program, teško je očekivati da će nova državna vlast u naredne četiri godine postići značajno drugačije rezultate.

(Istinomjer.ba)