Gostujući u emisiji “Pressing” na programu N1 televizije, delegat u Domu naroda i lider HDZ-a BiH Dragan Čović komentarisao je aktuelnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini. Tom prilikom je, između ostalog, govorio o politici HDZ-a, izmjenama Izbornog zakona BiH, nedavnim odlukama Hrvatskog narodnog sabora (HNS) te je komentarisao i agresiju Rusije na Ukrajinu.
Osvrćući se na ruski napad na Ukrajinu, Čović je istakao kako će u ovom slučaju pratiti politiku Evropske unije, ali nije direktno osudio napad Rusije. Tako je na pitanje voditelja na čiju stranu staje u ovom ratu odgovorio da ne zauzima ničiju stranu.
Na strani onoga što je danas red, a red je poštivati, prije svega idemo ka Evropskoj uniji. Sve što uradi Evropska unija, dominantno će podržavati HDZ. Slijedimo nešto što je obitelj, mi toj obitelji težimo.
Dragan Čović, 23.2.2022.
Čović je ratna dešavanja u Ukrajini komentarisao i putem društvene mreže Twitter, gdje je zauzeo identičan stav, ne osudivši direktno agresiju Rusije.
Kao dio ujedinjene evropske porodice, mir je kolektivno i trajno opredjeljenje naše zemlje. Uz razorni razvoj događaja, invaziju i rat u Ukrajini, ponovo pozivamo na hitan prekid vatre, solidarnost i dijalog.
Dragan Čović, 24.2.2022.
U kontekstu ukrajinsko-ruskih sukoba, Čović je ustvrdio da je opasno što Bosna i Hercegovina još uvijek nije u NATO savezu. Dodao je da se on zalagao za put u NATO “više nego iko” te da “niko nije bio iskren prema tome, izuzev hrvatske strane”.
Tako da osobno mislim da smo propustili šansu za aktiviranje našeg partnerstva za mir. To je bilo 2018. godine u šestom mjesecu. Tad smo trebali dobiti kandidatski status i pridružiti se intenzivnije NATO savezu. To bi bio snažan kišobran za BiH. nažalost, mi unutar BiH, ne samo srpska strana, ne samo Dodik, nismo to željeli.
Dragan Čović, 24.2.2022.
Podsjećamo, u februaru 2016. godine, Bosna i Hercegovina je podnijela zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji. Nakon toga, BiH je dobila Upitnik Evropske komisije koji je sadržavao 3.242 pitanja. Bosni i Hercegovini je trebalo 14 mjeseci da odgovori na spomenuta pitanja te osam mjeseci da odgovori na dodatnih 655. U Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, objavljenom 29.5.2019. godine, u dijelu “Zaključci i preporuke”, navedeno je 14 prioriteta, podijeljenih u četiri grupe, i to; “Demokratija/Funkcionisanje”, “Vladavina prava”, “Osnovna prava” i “Reforma javne uprave”. U potpunosti je ispunjen samo jedan prioritet, onaj koji se odnosi na osiguranje pravilnog funkcionisanja Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje.
Bosna i Hercegovina se još 2006. godine pridružila programu “Partnerstvo za mir”, a u junu 2009. godine, tadašnji član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović potpisao je formalni zahtjev BiH za Akcioni plan za članstvo u NATO (MAP). Ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a su krajem 2018. godine odobrili prvi bh. godišnji nacionalni program. Krajem decembra 2019. godine, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine usvojilo je Program reformi BiH za 2020. godinu. Na sjednici održanoj 24.2.2021. godine, Vijeće ministara je usvojilo dokument “Realizacija Programa reformi Bosne i Hercegovine 2019-2020”, a kako se navodi u saopćenju, koji sadrži “tabelarni prikaz provedenih aktivnosti nadležnih institucija u BiH u vezi sa političkim i ekonomskim pitanjima, odbrambenim i pitanjima bezbjednosti, te resursima i pravnim pitanjima”. Vijeće ministara BiH je tada donijelo i Odluku o uspostavljanju Komisije za saradnju sa NATO-om. Ova komisija utvrđuje prioritete u realizaciji obaveza BiH koje proizlaze iz učešća BiH u programu “Partnerstvo za mir”, kao i prioritete pri realizaciji obaveza iz dokumenta “Program reformi BiH”. Predsjedavajući Komisije za saradnju s NATO-om Josip Brkić povukao je Prijedlog programa reformi BiH 2021. godine s dnevnog reda sjednice Vijeća ministara, koja je održana početkom novembra 2021. godine. Brkić se na taj potez odlučio zbog bojazni da bi ovaj dokument mogao biti neizglasan na Vijeću ministara BiH.
Dragan Čović je istakao da cilj hrvatske politike u Bosni i Hercegovini nije uspostavljanje trećeg entiteta, te je dodao da zaključci s posljednje sjednice Hrvatskog narodnog sabora, održane u Mostaru 19.2.2022. godine, govore o “nedjeljivoj Bosni i Hercegovini kao svojoj domovini”.
Nijedan Hrvat u politici danas – razuman, racionalan, normalan – da se veže za hrvatsku politiku u BiH ne razmišlja na takav način (op. a. uspostavljanje nezavisnosti i tzv. Herceg Bosne). Nijedan. Sve zaključke koje smo pravili na zadnjem saboru opet smo kazali “domovina Bosna i Hercegovina, Ustav Bosne i Hercegovine”. Možemo ga mijenjati po pravilima kako se Ustav mijenja, ne kako bi neko želio. Bez obzira odakle dolazi taj i kako se predstavlja koji bi nešto želio u BiH. Imamo okvir u BiH, ona može biti samo evropska Bosna i Hercegovina. (…) Ja govorim o organiziranom narodu, to je danas hrvatski narod kroz HNS. Vrlo jednoglasno smo usvojili zaključke koji vrlo jasno govore o Bosni i Hercegovini kao svojoj domovini, o strukturi Bosne i Hercegovine, o nedjeljivosti BiH.
Dragan Čović, 23.2.2022.
Hrvatski narodni sabor je na spomenutoj sjednici usvojio sedam zaključaka, ali ni u jednom od njih ne spominje se Bosna i Hercegovina kao “nedjeljiva” ili “domovina”. Sabor je, između ostalog, zaključio da je pregovarački tim HNS-a u dosadašnjim pregovorima dosljedno i odgovorno provodio prethodno utvrđeni pregovarački okvir i politički sporazum o načelima izmjena i dopuna Izbornog zakon BiH i ograničenim izmjenama Ustava BiH. Zaključeno je da će se HNS dosljedno zalagati za “izvorna ustavna načela postignuta i ostvarena u Vašingtonskom i Dejtonskom mirovnom sporazumu”.
Lider HDZ-a je istakao da “nema razloga” da se kandiduje za člana Predsjedništva BiH na predstojećim općim izborima, bez obzira na to hoće li doći do izmjena Izbornog zakona BiH.
Ja sam to davno rekao, ako se napravi Izborni zakon po mjeri Ustava BiH i tri konstitutivna naroda, ne vidim nijednog razloga da se kandidiram. Već sam bio dva puta. – A ako ostane ovaj IZ? – Onda imam još manje razloga da to budem. Da li me sad razumijete? Ali o tome će odlučiti ljudi koji budu u tom trenutku u prilici da kažu šta je najbolje za hrvatski narod, kad promijenimo Izborni zakon, kad se definira okvir u kojem će se provoditi izbori.
Dragan Čović, 23.2.2022.
Čović je komentirao i rad akutelnog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, te je i ovu priliku iskoristio da naglasi da je Komšić “nelegitiman predstavnik”, a opisao je i kako bi, prema njegovom mišljenju, izgledao rad Predsjedništva BiH da umjesto Željka Komšića on sjedi u ovoj instituciji. Dodao je i da je Predsjedništvo BiH bolje funkcionisalo u prethodnom sazivu.
Odradio sam drugi mandat od 2014. do 2018. godine. Jeste imali ovu političku krizu koju sada imate? Je li se ikada desilo da ste imali blokadu vlasti na državnoj razini? Jeste li imali ijednu odluku Predsjedništva da su tri člana različito razmišljala o vođenju vanjske i unutarnje politike u četiri godine. Ne možete je naći. To je bio zadatak člana Predsjedništva.
Dragan Čović, 23.2.2022.
Međutim, nije uvijek postojao konsenzus za donošenje odluka dok je Dragan Čović bio član Predsjedništva BiH. Za vrijeme mandata Predsjedništva Bosne i Hercegovine od 2014. do 2018 godine, kada su članovi Predsjedništva bili Bakir Izetbegović, Dragan Čović i Mladen Ivanić, održane su 52 redovne i šest vanrednih sjednica. Na 49. vanrednoj sjednici, održanoj 5.1.2017. godine, članovi Predsjedništva razmatrali su sudjelovanje Trećeg pješadijskog (RS) puka Oružanih snaga BiH u aktivnostima povodom 9. januara. Mladen Ivanić je predložio potpuno učešće Trećeg pješadijskog puka OSBiH u aktivnostima povodom obilježavanja 9. januara, dok je Bakir Izetbegović bio protiv bilo kakve upotrebe pripadnika OSBiH u ovim aktivnostima. Ova odluka nije donesena zbog nedostatka konsenzusa.
Čović nije promijenio svoje već poznate stavove koje se odnose na izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava BiH, kao i pitanje “legitimnosti” izbora člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Iako naglašava kako je njegova politika fokusirana na ulazak Bosne i Hercegovine u NATO i EU, u praksi nisu vidljive spomenute aktivnosti. Neizvjesno je da li će u skorijem periodu doći do promjena Izbornog zakona koji je u fokusu HDZ-a i HNS-a, kao i da li će se Čović kandidovati za člana Predsjedništva na predstojećim općim izborima.
(Istinomjer.ba)