Milorad Dodik, koji obnaša dužnost predsjednika Republike Srpske (RS), govorio je tokom gostovanja na RTRS-u 10. augusta 2025. godine o sankcijama, financijskoj situaciji RS, ustavnom uređenju SAD-a, sudskim postupcima u BiH i prvom oslobođenju Prijedora. Međutim, mnoge njegove tvrdnje ne odgovaraju činjenicama.
Da li je RS bila financijski blokirana?
Dodik je na početku gostovanja ustvrdio kako je Republika Srpska u prethodnoj godini bila financijski blokirana.
Ali, i kada uzmete taj opšti okvir i vidite na koji način smo mi uspjeli, recimo, prošlu godinu da preživimo uopšte, kada je ona bila finansijski potpuno blokirana, Republika Srpska, mislim, od strane američke i tadašnje administracije. Niste mogli da vršite plaćanja, niste mogli da primate doznake.
Milorad Dodik, 10.8.2025.
Kao što je Istinomjer već pisao, Dodika su sankcionisale Sjedinjene Američke Države 2017. godine, a nove sankcije uvedene su i 2022. godine. Osim Dodika, SAD su uvele sankcije i drugim osobama i kompanijama iz RS. Sankcije Dodiku uvele su i druge države, naprimjer, Austrija i Njemačka.
Ipak, usprkos sankcijama Dodiku i drugima te obustavljanju dijela projekata od Njemačke zbog postupaka entitetskih vlasti, RS nije isključena iz SWIFT sistema međubankarskog plaćanja. Također, RS se ne nalazi ni na popisima sankcioniranih od SAD-a ili Evropske unije. Plaćanja i primanja doznaka vezana za budžet RS i račune javnih i državnih preduzeća nisu, kako tvrdi Dodik, bila blokirana usljed sankcija.
Ustavno uređenje SAD-a
Komentirajući ustavno uređenje i političku situaciju u BiH, Dodik je izjavio kako u SAD-u federalni zakoni nisu iznad ustava saveznih država.
U praksi složenih zemalja ne može se desiti… Recimo, u Americi imate zemlje, države… ne može saveznim zakonom da derogira se ustav te države. Ovdje se i to dešava. Ovdje se dešava da se sruši Ustav.
Milorad Dodik, 10.8.2025.
Kao što je Istinomjer već pisao, savezni propisi u SAD-u po ustavu ove zemlje uvijek imaju primat nad zakonima i ustavima država. Osim toga, Vrhovni sud SAD-a u više je slučajeva tokom godina potvrđivao ovu odredbu. U presudi “Cooper vs. Aaron” iz 1958. godine Vrhovni sud je još jednom potvrdio da se države moraju pridržavati saveznih propisa, bez obzira na to šta piše u njihovim ustavima i zakonima.
Dorada optužnice
Govoreći o sudskom postupku u kome je proglašen krivim za nepoštovanje odluka visokog predstavnika, Dodik je izjavio kako je sutkinja mimo sudske prakse i zakona vratila optužnicu na doradu tužiocu.
Tužioc [sic!] šalje otpravak u sud i ona vidi da to nije uredu. I zamislite, mimo bilo kakve sudske prakse ili, da ne kažem, zakona, ona vraća i sugeriše šta treba da se napiše u optužnicu koja ponovo njoj dolazi.
Milorad Dodik, 10.8.2025.
Tužilaštvo BiH podiglo je 22.8.2023. godine optužnicu protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića zbog toga što, kako se navodi u optužnici, Dodik i Lukić nisu primijenili i proveli odluke visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta, čime su počinili krivično djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika iz člana 203a stav (1) Krivičnog zakona BiH.
Sud BiH je u augustu 2023. godine vratio Tužilaštvu na doradu i dopunu optužnicu protiv Dodika, jer u optužnici nije bilo jasno opisano na koji su način Dodik i Lukić u saizvršilaštvu počinili djelo za koje se terete. Međutim, suprotno Dodikovim tvrdnjama, vraćanje optužnica na doradu nije neuobičajena ili nezakonita praksa.
Sud BiH relativno često vraća optužnice tužiocima na dorade, posebno u predmetima vezanim za korupciju i ratne zločine. Prema pisanju portala Detektor, neke su optužnice vraćane na doradu više puta. Zakonsko utemeljenje za vraćanje optužnica od Suda na doradu postoji u Zakonu o krivičnom postupku BiH, koji u članovima 228. i 148. navodi kako Sud može vratiti optužnice na doradu ako ne sadrže “sve što je potrebno da bi se po njima moglo postupiti”. Prema ovom zakonu, ukoliko Tužilaštvo ne ispravi greške u optužnici, Sud optužnicu odbacuje.
U svom radu o sličnoj pravnoj praksi u Rusiji Tatiana Riabinina navodi kako se vraćanje optužnice na doradu provodi kako bi se efikasno proveo sudski postupak i uklonili nedostaci, kontradikcije i nepravilnosti u optužnicama prije početka suđenja.
Ponovljene neistine
Govoreći o presudi, Dodik je iznio neistinu da je ukaze o proglašenju spornih zakona potpisao prije nego što je odluka visokog predstavnika o izmjenama Krivičnog zakona po kojima je osuđen stupila na snagu. Međutim, kao što je Istinomjer već pisao, visoki predstavnik je izmjene Krivičnog zakona BiH proglasio 1. jula 2023. godine i one su stupile na snagu odmah, danom objavljivanja, na web stranici OHR-a. S druge strane, Dodik je sporne ukaze potpisao 7. jula 2023. godine, kada su izmjene Krivičnog zakona već bile na snazi. Ove činjenice utvrđene su i u osuđujućoj presudi.
Dodik je također iznio i neistinu da je Poljska uvela granice prema Njemačkoj. Kao što je Istinomjer već pisao, Poljska je uvela privremene granične kontrole na putevima prema Njemačkoj, a ne granične prijelaze i zabrane slobodnog prelaska granice.
Kada je oslobođen Prijedor?
Dodik je pred kraj gostovanja ustvrdio kako je njegov djed Miloš bio pripadnik partizanskog pokreta kada su partizani u julu 1941. godine prvi put oslobodili Prijedor.
Moj djed Miloš od oca i moj djed Miloš od majke su od prvih dana bili partizani na Kozaru. Moj djed Miloš od oca je učestovao u partizanskom kozarskom odredu, kada su u junu 1941. godine partizani prvi put oslobodili Prijedor. On je bio pripadnik tog pokreta.
Milorad Dodik, 10.8.2025.
Dodik je prvo oslobođenje Prijedora smjestio u pogrešnu godinu i pogrešan mjesec. Prvo oslobođenje Prijedora obilježava se kao Dan grada Prijedora. Kao što je navedeno na web stranici Grada, ovaj se dan obilježava kao sjećanje na prvo oslobođenje grada u Drugom svjetskom ratu, koje se dogodilo 16. maja 1942. godine, a ne u junu 1941. godine, kako tvrdi Dodik. Prijedor je drugi put oslobođen 7. septembra 1944. godine.
Činjenice pokazuju da Dodikove izjave o financijskoj blokadi RS, ustavnim zakonima SAD-a, sudskim postupcima i oslobođenju Prijedora nisu istinite. Republici Srpskoj nisu bile uvedene sankcije, američki federalni zakoni imaju prednost nad državnim ustavima, sudska praksa u BiH slijedi standardne procedure vraćanja optužnica na doradu, a datum koji Dodik navodi kao dan oslobođenja Prijedora nije tačan.