O izmjenama Izbornog zakona BiH diskutuje se već dugi niz godina, a u posljednje vrijeme sve se više zagovaraju tehničke izmjene u cilju povećanja transparentnosti i integriteta izbornog procesa. Osim toga, jedna od izmjena o kojoj se sve češće govori jeste i uvođenje mehanizma obaveznog glasanja, ali i sankcionisanja onih koji ne izlaze na izbore. Istinomjer u nastavku analizira u kojim je evropskim i svjetskim državama glasanje obavezno i u kojim se zemljama neizlazak na izbore sankcioniše.
U Laktašima kod Banjaluke, u januaru 2024. godine održan je sastanak predstavnika koalicije na državnom nivou. Kada je riječ o Izbornom zakonu BiH, predloženo je da glasanje bude obavezno za sve državljane/ke Bosne i Hercegovine te da neizlaženje na izbore bude kažnjivo.
Nekoliko dana nakon sastanka, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i pravnik Milan Petković iznio je stav da će neke dogovorene odredbe biti teško sprovesti, uključujući i onu o obaveznom izlasku svih građana/ki na glasanje.
Ne bi trebala biti prepreka za članstvo u EU, jer Belgija i Grčka imaju iste zakone, ali opet ponavljam, biće jako teško provodivo u BiH.
Milan Petković, 23.1.2024.
Potpredsjednik Federacije BiH Refik Lendo u gostovanju na televiziji N1, mjesec nakon sastanka u Laktašima, upitan je da prokomentariše stavke sa sastanka vezane za Izborni zakon BiH, između ostalog, i obavezno glasanje.
Ono čime sam ja upoznat, pa pored ostalog i natjerati građane da glasaju, nešto je što je mimo evropskih standarda, da ljudi plaćaju kazne, onaj koji ne iziđe, a ljut je iz više razloga da ne iziđe na izbore.
Refik Lendo, 19.2.2024.
Podsjećamo, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Zlatko Miletić podnio je krajem maja 2021. godine inicijativu za uvođenje obaveznog glasanja na izborima u BiH. U Miletićevoj inicijativi predložene su i sankcije ukoliko birač/ica ne glasa na izborima tako da mu/joj se uskrati pravo za izdavanje dokumenata na najmanje tri mjeseca koja se odnose na građanska stanja (putne isprave, lični dokumenti, saobraćajna dozvola, registracija vozila).
Obavezno glasanje – evropski standard?
U većini demokratskih država učešće na izborima smatra se pravom svakog punoljetnog građanina/ke te države, a pritom je dobrovoljno, bez ikakvih zakonskih obaveza i sankcija ukoliko se građanin/ka odluči ne glasati. U nekim državama, ipak, glasanje na izborima zakonski je obavezujuće, dok se u nekim neglasanje čak i kažnjava.
Istraživački centar Pew navodi da glasanje nije obavezno u 172 države svijeta; u 13 država je obavezno, ali bez kažnjavanja ukoliko se ne glasa, dok je u 14 država obavezno i kažnjava se.
Od evropskih zemalja, glasanje je obavezno u Belgiji, Lihtenštajnu, Luksemburgu, Grčkoj, Turskoj i kantonu Schaffhausen u Švicarskoj. Praksa obaveznog glasanja u ostalim švicarskim kantonima ukinuta je 1974. godine. Prethodno je glasanje bilo obavezno i u nekim regijama Austrije, na Kipru do 2017. godine, kao i u Italiji. Odluka o obaveznom glasanju u Bugarskoj izglasana je 2016. godine, ali je naredne godine Ustavni sud ove države oborio ovu odluku.
U Belgiji, osoba koja ne glasa na najmanje četiri izbora u roku od 15 godina lišava se prava glasanja. Također, neglasanje u Belgiji otežava zaposlenje u javnom sektoru.
U Luksemburgu postoji zakon o obaveznom glasanju, ali neglasanje se ne kažnjava od 1964. godine. U Lihtenštajnu je glasanje obavezno po zakonu, i pored toga što se ova norma ne primjenjuje skoro dvije decenije.
Kažnjavanje za neglasanje u Grčkoj uključivalo je administrativne sankcije, uključujući zabranu izdavanja pasoša, vozačke ili radne dozvole. Ove mjere zvanično su ukinute 2000. godine. No, na službenoj internet-stranici Vlade Grčke u julu 2022. godine navedeno je da će birači/ce koji/e ne glasaju bez valjanog razloga biti osuđeni/e na kaznu zatvora od jednog mjeseca do jedne godine.
U Turskoj, u kojoj je glasanje obavezno od 1986. godine, za neizlazak na izbore građani/ke moraju platiti kaznu od osam eura.
Švicarski kanton Schaffhausen kažnjava građane/ke rezidente sa šest švicarskih franaka ukoliko propuste glasanje.
Obavezno glasanje u ostatku svijeta
Trenutno, države u kojima je glasanje obavezno su: Argentina, Australija, Brazil, Bolivija, Ekvador, Egipat, Meksiko, Peru, Samoa i Singapur. Iako je u Čileu obavezno glasanje ukinuto 2012. godine, ova je praksa opet vraćena početkom 2023. godine. Glasanje je bilo obavezno u Dominikanskoj Republici do 2010. godine, Gvatemali do 1990. i Venecueli do 1993. godine.
U Argentini i Australiji neglasanje se kažnjava novčanom kaznom, a iznos kazne varira. U Argentini, kazne se kreću od 50 do 500 američkih dolara, dok je u Australiji kazna od 20 do 50 australskih dolara. U Australiji, u slučajevima kada osoba koja nije glasala ne plati novčanu kaznu, sud može izreći i kaznu zatvora, koja se izriče radi neplaćanja novčane kazne, a ne radi odluke da se ne glasa.
Novčana kazna za neglasanje prisutna je još u Brazilu, na otočju Fidži, u Singapuru, a kazne se mogu izreći i u Urugvaju.
U Peruu, glasač/ica mora nositi pečatiranu glasačku kartu nekoliko mjeseci nakon izbora kao dokaz da je glasao/la. Ovaj pečat potreban je za dobijanje nekih usluga i dobara od nekih javnih institucija. U Singapuru, birač/ica se briše iz biračkog spiska sve dok se ponovo ne prijavi za uključenje i ne podnese legitiman razlog zašto nije glasao/la. U Boliviji se glasaču/ici daje kartica kada glasa kako bi mogao/la dokazati svoje učešće. Birač/ica ne bi mogao/la da prima platu putem banke ako ne može pokazati dokaz o glasanju u periodu tri mjeseca nakon izbora.
Većina evropskih, kao i svjetskih država nema praksu obaveznog glasanja na izborima. U državama u kojima je glasanje zakonski obavezno ono nije primijenjeno u praksi, a u nekolicini onih koje kažnjavanju neglasanje kazne su većinom određeni novčani iznos.
Odziv birača/ica u Bosni i Hercegovini na posljednjim izborima, održanim 2022. godine, iznosio je 50%, slično prosjeku Evropske unije. S druge strane, izlaznost u državama u kojima je glasanje obavezno veća je od prosjeka EU. Izlaznost na izborima 2019. godine u Belgiji bila je oko 87%, u Lihtenštajnu 2021. godine oko 78%, u Luksemburgu 2023. godine oko 87%, dok je u Turskoj iste godine iznosila 89%. U Grčkoj su izbori održani dva puta u toku prethodne godine. Izlaznost u maju bila je 61%, dok je u junu bila manja i iznosila je 53%. Možemo stoga pretpostaviti da bi uvođenje obaveznog glasanja u Bosni i Hercegovini trebalo podići procenat izlaznosti.
(Istinomjer.ba)