Zbog rasta cijena nafte i naftnih derivata nakon agresije Rusije na Ukrajinu, Klub zastupnika SDP-a podnio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o akcizama u BiH, koji je usvojen na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH), ali ne i u Domu naroda.
Izmjena Zakona trebala je biti razmatrana na hitnoj sjednici Doma naroda, koja je održana 16.3.2022. godine, ali zbog nedostatka entitetske većine prilikom glasanja o razmatranju izmjena po hitnom postupku, Prijedlog je vraćen na usaglašavanje Kolegiju Doma. Protiv razmatranja Prijedloga zakona po hitnoj proceduri glasali su delegati i delegatkinje SNSD-a.
Predloženom izmjenom Zakona, akcize koje se naplaćuju na naftu i naftne derivate iznosile bi 0 KM tokom šest mjeseci, sa opcijom da Vijeće ministara BiH odlukom produži primjenu Zakona za još tri mjeseca. Putarine koje se namjenski uplaćuju za izgradnju autoputeva ovom izmjenom trebale su ostati nepromijenjene.
Da je izmjena Zakona o akcizama usvojena, bila bi to najdrastičnija izmjena od njegovog donošenja na državnom nivou krajem 2004. godine.
Zakon je u međuvremenu prošao kroz nekoliko izmjena, a posljednja se desila 2017. godine.
U martu te godine, u Vijeću ministara BiH usvojene su izmjene ovog zakona, nakon čega je upućen u oba doma Parlamenta BiH na razmatranje.
Prvi prijedlog Vijeća ministara BiH podrazumijevao je povećanje akciza na sve naftne derivate i biogoriva, uvođenje nove kategorije goriva i uvođenje nove putarine koja bi se obračunavala po litru goriva.
Ministar finansija BiH Vjekoslav Bevanda rekao je tada da sredstva od akciza neće ići “na krpljenje” budžeta, već namjenski za cestogradnju.
MMF će dati drugu tranšu kredita, dok su EBRD, Kuvajtski fond i još neke finansijske institucije osigurale 800 miliona maraka za za cestogradnju, prije svega Koridor Vc. Sredstva od akciza ne idu na krpljenje budžeta, nego namjenski za cestrogradnju.
Vjekoslav Bevanda, 28.3.2017.
Ovaj prijedlog, premda usvojen u Domu naroda PSBiH, nije podržan u Predstavničkom domu.
Novi prijedlog je na razmatranje poslan u decembru 2017. godine. Njime je povećana akciza na lož-ulja sa 0,30 na 0,45 KM po litru, dodana je nova kategorija biogoriva sa akcizom od 0,30 KM po litru te je u zakon uvrštena nova putarina u iznosu od 0,25 KM po litru namjenski za izgradnju autoputeva. Zakon je usvojen 15. decembra 2017. godine, a njegova primjena počela je 1. februara 2018.
Na istoj sjednici izmijenjen je i Zakon o uplatama na Jedinstveni račun i raspodjeli prihoda kojim je propisano da se prihod od putarine u iznosu 0,25 KM za izgradnju autoputeva prenosi na poseban podračun otvoren kod Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH). Nakon što se odbije iznos za finansiranje institucija, entitetima je na raspolaganju iznos po utvrđenoj raspodjeli.
Da sredstva od akciza ipak neće biti korištena direktno za izgradnju puteva, već za osiguranje kredita, bilo je jasno iz izjave Vjekoslava Bevande, koju je dao za televiziju N1 koncem januara 2018. godine.
Mi znamo kakva nam je putna infrastruktura, znamo za ključni Koridor 5C što je nama žila kucavica koji je međunarodni koridor koji povezuje Evorpu s našim jugom… Bilo je pitanje trebali li graditi tu autocestu ili ne. Entitetska poduzeća za gradnju autocesta su od kreditora ocijenjeni kao kreditno nesposobni. Došlo je do zamrzavanja svih kredita koji su bili u fazi ugovaranja i ugovoreni. Svugdje se tražilo osiguranje. Ovaj dodatni prihod od akciza neće ići za izgradnju autocesta, nego će služiti kao sigurnost da će krediti koji će postati efektivni biti vraćani. To je sva suština priče o akcizama.
Vjekoslav Bevanda, 30.1.2018.
Uvođenje namjenske putarine ugrađene u cijenu goriva za izgradnju autoputeva jeste poslužilo za deblokadu kreditnih sredstava te je isplaćena druga i posljednja tranša (od ukupno 11) sredstava proširenog aranžmana sa MMF-om iz 2016. godine.
Prošireni aranžman sa MMF-om iz 2016. godine okončan je 2020. Ciljevi tog aranžmana uključivali su strukturalne reforme za povećanje potencijala ekonomije za rast i poticanje zapošljavanja u privatnom sektoru kroz smanjenje opterećenja na platu, zatim reforme kojim bi se poboljšalo poslovno okruženje za privlačenje investicija, poboljšala struktura i kvaliteta javne potrošnje, oživjela kreditna aktivnost bankarskog sektora, uz očuvanje finansijske stabilnosti kroz reforme finansijskog sektora.
Nakon uvođenja novih akciza i donošenja Zakona o osiguranju depozita, reformska agenda nije nastavljena prema planu. Kako je navedeno u izvještaju MMF-a, uzrok za to bila su politička neslaganja i neformiranje vlasti nakon izbora 2018. godine. Kompletno pismo namjere koje su bh. vlasti uputile MMF-u možete naći na ovom linku.
Pola godine nakon uvođenja putarine koja je uplaćivana na posebni podračun u CBBiH, novac nije bio raspoređivan entitetima zbog nemogućnosti postizanja dogovora.
Imamo apsurdnu situaciju da se dvije godine tučemo oko zakona o akcizama, a da sada ne možemo da se dogovorimo o raspodjeli namjenski prikupljenog novca. (…) Pristižu obaveze, a javna preduzeća za izgradnju autoputeva kreditno nisu sposobna za njihovo vraćanje.
Vjekoslav Bevanda, 23.5.2018.
Prva isplata napravljena je nakon privremene Odluke o raspodjeli sredstava prikupljenih na osnovu putarina na gorivo u julu 2018. godine, nakon čega su sredstva entitetima redovno doznačavana.
Koliko je prikupljeno i šta je izgrađeno?
Prema dostupnim izvještajima o poslovanju Uprave za indirektno oporezivanje BiH, tokom prve tri godine primjene putarine od 0,25 KM po litri goriva, entitetima i Brčko distriktu doznačeno je oko milijardu konvertibilnih maraka.
| 2018 | 2019 | 2020 | |
| FBiH | 182 miliona KM | 213,5 miliona KM | 195,3 miliona KM |
| RS | 120,3 miliona KM | 141,1 milion KM | 129,1 milion KM |
| BD | 6,2 miliona KM | 7,2 miliona KM | 6,6 miliona KM |
Izvještaji o poslovanju Autocesta FBiH iz 2017. godine pokazuju da su radovi izvođeni na tri dionice autoputa, 2018. godine radilo se na šest dionica, dok su 2019. godine radovi izvođeni na deset dionica, te je završena dionica Svilaj – Odžak.
Prema podacima sa web stranice Autocesta FBiH, u ovom trenutku izvode se radovi na šest dionica autoputa ,čija je ukupna procijenjena vrijednost oko milijardu maraka, bez PDV-a. Ova sredstva osigurana su putem kreditnih linija i bespovratnih grantova.
U toku je izvođenje radova na dvije brze ceste. Novčana sredstva u iznosu od 21,4 miliona KM za izgradnju Sarajevske obilaznice osigurana su iz naplate akciza, dok su finansijska sredstva u iznosu od 73 miliona KM za radove na brzoj cesti Sarajevo – Goražde osigurana Odlukom Vlade FBiH o utrošku dijela sredstava sa budžetske stavke “Kapitalni transferi javnim preduzećima”.
Autoputevi Republike Srpske nisu transparentni kao Autoceste FBIH. Posljednji dostupan finansijski izvještaj na internet-stranici ovog preduzeća odnosi se na 2017. godinu, pa je teško napraviti usporedbu stanja nakon uvođenja namjenske putarine.
Međutim, vrijedno je spomena da je u junu 2019. godine započela gradnja prvih kilometara autoputa na Koridoru Vc kroz Republiku Srpsku, dok je u novembru 2021. godine započela izgradnja još jedne dionice. Finansiranje izgradnje osigurano je iz kreditnih linija i bespovratnih grantova, a procijenjena vrijednost ove dvije dionice iznosi oko 253 miliona KM.
Dužina Koridora Vc trebala bi iznositi 335 kilometara. Od početka radova 2001. do danas, izgrađeno je oko 118 kilometara autoputa na toj dionici, a u upotrebi je nešto više od 100 kilometara.
Na Koridoru Vc su od 2018. godine do danas započeli radovi na oko 53 kilometra autoputa. U to je uračunata i gradnja dionice autoputa Buna – Počitelj na kojoj su radovi trajali od 2018. do 2021. godine. Ova dionica autoputa još uvijek nije u upotrebi.
U Republici Srpskoj, osim radova na Koridoru Vc, izgrađene su tri dionice autoputa ukupne dužine 105,9 kilometara.
MMF je u svom izvještaju o saradnji sa BiH iz 2018. godine naveo da će akcize “otključati” inostrano finansiranje izgradnje putne infrastrukture. Iako se gradnja autoputeva direktno ne finansira akcizama, primjetno je da se, nakon uvođenja posebne putarine, radovi izvode na više dionica Koridora Vc istovremeno u oba entiteta.
Istinomjer će pratiti da li će Dom naroda PSBiH na nekoj od narednih sjednica usvojiti zakon kojim bi naplata akciza bila suspendovana na šest mjeseci.
(Istinomjer.ba)