Novoizabrani poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) Đorđe Vučinić (Za pravdu i red – Lista Nebojše Vukanovića) gostovao je u programu TV K3 s novoizabranim poslanikom SDS-a Aleksandrom Trninićem. Tom prilikom Vučinić je iznio neistinitu tvrdnju u vezi s izbornim procesom u Republici Hrvatskoj.
On je, u kontekstu uvođenja skenera na biračka mjesta u Bosni i Hercegovini, ustvrdio da je Bosna i Hercegovina jedna od rijetkih zemalja u Evropi koja nema skenere na biračkim mjestima te da se skeneri koriste u Hrvatskoj.
Vučinić: Odgovoran je i visoki predstavnik, gospodin Christian Schmidt, koji je nametnuo određene izmjene Izbornog zakona, ali nije nametnuo ključnu, a to je da uvede kamere i da uvede skenere na sva biračka mjesta.
Voditeljica: Mislite li da bi to stvarno popravilo stanje?
Vučinić: Pa sigurno da bi dosta popravilo, ako ništa, ne bismo brojali ovoliko izborne rezultate za početak. Barem bismo znali na čemu smo. Kad se skenira, vidimo na koji način je i kako napravljen nevažeći listić. Ne bi mogao po vrećama neko kasnije da vršlja nakon izbora. Mi smo jedna od rijetkih zemalja u Evropi koja to nema. Koliko mi je poznato, Hrvatska to ima. U Hrvatskoj u sedam završe izbori, u 19.30 znate ko je predsjednik.
Đorđe Vučinić, 25.10.2022.
Informacije o primjeni tehnologije na glasačkim mjestima širom svijeta objedinio je Međunarodni institut za demokratiju i izbornu pomoć (IDEA), međunarodna organizacija koja u svom sastavu broji 34 države. Kao ključna polja ekspertize, IDEA navodi izborne procese, izgradnju ustava, procjenu demokratije i političko učešće i predstavljanje.
U svojoj bazi podataka IDEA navodi da je elektronsko glasanje, u oblicima na koje je mislio Vučinić, prisutno u samo 12 država svijeta. Radi se o optičkom prepoznavanju znakova (OMR), koje se koristi u osam država (Kanadi, Sjedinjenim Američkim Državama, Dominikanskoj Republici, Iraku, Kirgistanu, Mongoliji, Filipinima i Rusiji) te elektronskim štampačima glasačkih listića (EBP), koji su u upotrebi u četiri države (Argentini, Demokratskoj Republici Kongo, Belgiji i Fidžiju).
Kako navodi Nacionalni demokratski institut, OMR mašine za brojanje kombinuju aspekte glasanja na papiru s elektronskim prebrojavanjem. Birači/ce olovkom označavaju svoje izbore na posebnom, elektronski čitljivom papirnom listiću. Glasački listić zatim čita OMR mašina koja sabira glasove koristeći znakove koje su upisali/e birači/ce.
S druge strane, EBP ispisuje papirnu potvrdu ili proizvodi token koji sadrži izbor(e) glasanja. Birači/ce zatim ovu potvrdu ili token stavljaju u glasačku kutiju, koja može biti elektronska i automatski brojati glasove.
U bazi podataka IDEA-e navodi se da u Hrvatskoj nikada nije korišten nijedan oblik elektronskog glasanja.
Vučinićevu tvrdnju demantuje i činjenica da se skeneri ili čitači ne spominju ni na jednom mjestu u Zakonu o izboru predsjednika Republike Hrvatske, Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, Zakonu o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske, kao ni Zakonu o lokalnim izborima RH.
U članku 25. Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske navodi se da se “glasovanje obavlja osobno” te da se “obavlja glasačkim listićem”.
Prebrojavanje glasova na predsjedničkim izborima dijelom je definisano člankom 35. Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske:
Po završenom glasovanju birački odbor će ponajprije prebrojati neupotrijebljene glasačke listiće i staviti ih u poseban omot koji će zatvoriti. Nakon toga birački odbor utvrđuje, prema popisu birača, odnosno izvatku iz popisa birača i na temelju zapisnika ukupan broj birača koji su glasovali i pristupa otvaranju glasačke kutije i prebrojavanju glasova.
Zakon o izboru predsjednika Republike Hrvatske
Inače, u prošlosti je bilo i nekoliko inicijativa da se uvedu skeneri u izborni proces u Republici Hrvatskoj. Tako je jedan od prvih službenih pokušaja uvođenja elektronskog glasanja u ovoj zemlji, kako navodi organizacija GONG u Prikazu uvođenja i uspješnosti implementacije elektroničkog glasanja u demokratskim državama, zabilježen 2014. godine, kada je građanska inicijativa “U ime obitelji” u referendumskom prijedlogu “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom” nastojala prikupiti dovoljan broj glasova kako bi došlo do referenduma na kojem bi građani/ke eventualno izglasali/e promjenu Ustava RH. Ova inicijativa, kako se navodi u dokumentu GONG-a, zalagala se za omogućavanje glasanja dopisnim i elektronskim putem.
Član i glasnogovornik Državnog izbornog povjerenstva RH Slaven Hojski je u oktobru 2021. godine ustvrdio da zbog “ustavnih i zakonskih ograničenja nije moguće organizirati elektronsko ili dopisno glasanje na izborima”.
Kako su za Istinomjer pojasnili iz GONG-a, informaciju o glasovima po biračkom mjestu unose birački odbori slijedom “ručnog” utvrđivanja valjanosti glasačkih listića i prebrojavanja glasova, te su potom dužni, neposredno nakon zatvaranja birališta, dostaviti svoje zapisnike i izborni materijal nadležnom izbornom povjerenstvu.
S obzirom na to da se u Republici Hrvatskoj ne koriste skeneri na biračkim mjestima, Istinomjer tvrdnju Đorđa Vučinića ocjenjuje neistinitom.
(Istinomjer.ba)