Bosna i Hercegovina je u novom izvještaju Grupacije Svjetske banke ‘Doing Business 2020’ ponovo zabilježila pad kada je upitanju lakoća poslovanja. BiH je sada rangirana na 90. mjestu, a u izvještaju je konstatovano i da u BiH “nije došlo do poboljšanja ni u jednoj od oblasti koje se mjere u izvještaju” zbog čega je BiH na začelju zemalja Zapadnog Balkana.
Inače, po sveukupnoj lakoći poslovanja, najbolje rangirana zemlja Zapadnog Balkana je Sjeverna Makedonija koja zauzima 17. mjesto. Srbija zauzima 44. mjesto, Crna Gora i Hrvatska zauzele su 50. i 51. poziciju, dok je Albanija na 82 mjestu.
Doing Business 2020. je sedamnaesto po redu izvješće koje prati propise koji utječu na poboljšanje poslovnih aktivnosti, kao i onih koje ih ograničavaju, a podaci u izvješću se odnose na razdoblje 2018/2019. godina. Ovogodišnje izvješće predstavlja rezultate o lakoći poslovanja u 190 svjetskih ekonomija, a podaci su prikupljeni kroz setove indikatora koji se odnose na: “pokretanje poslovanja, regulacija tržišta rada, izdavanje građevinskih dozvola, dobijanje priključka za električnu energiju, registriranje nepokretnosti, dobijanje kredita, zaštita manjinskih investitora, prekogranična trgovina, plaćanje poreza, izvršenje ugovora i rješavanje problema nesolventnosti”.
Bosna i Hercegovina je ponovo pogoršala svoj ranking u odnosu na prošlogodišnje izvješće. U okviru Doing Business-a 2019. smo na 89. poziciji i pali smo za tri pozicije (u odnosu na 86. mjesto u okviru prošlogodišnjeg izvješća). Nastavljen je negativan trend rankinga BiH obzirom da smo u izvješću Doing Business 2017 bili na 81. mjestu, a u izvješću Doing Business 2016 zauzimali 79. mjesto. Bosna i Hercegovina je najslabije plasirana država našeg regiona i Europe (za europske zemlje uz San Marino na 88. poziciji.
FIPA, Izvješće o lakoći poslovanja, 31.10.2018.
Naša država se, prema posljednjim podacima, nalazi na 90. mjestu, što predstavlja nazadak u odnosu na prošli izvještaj i sada je u društvu zemalja poput El Salvadora, Bocvane, Nepala, Gvatemale i Samoe.
Loša poslovna klima, duge precedure prilikom registracije firmi te administrativne teškoće prilikom dobijanja dozvola uz dugotrajnu političku nestabilnost i zastoj u sprovođenju reformi otežavaju ekonomski napredak BiH. Prema mišljenju direktora Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA), Gordana Milinića ovakva situacija u državi “tjera značajnije investitore i šalje lošu poruku o nama”. Tako Milinić tvrdi da su investitori sve “oprezniji”, te da neki zbog cjelokupne situacije “odgađaju nove investicije”.
Svi procesi u zemlji su usporeni, s time i ekonomska aktivnost.
Gordan Milinić, 25.10.2019.
Prema podacima s kojima raspolaže FIPA “raste interes za IT industrijom” te “energetiku s fokusom na obnovljive izvore energije, turizam” i dr.
Ipak, kada je upitanju lakoća poslovanja, postoje dijelovi BiH koji se izdvajaju od ostalih, a to su prema Milinićevim riječima Tešanj i Goražde koji imaju najbrže procedure kada je upitanju poslovanje, odnosno kada je riječ o “prohodnosti administrativnih procedura vezano za pokretanje biznisa i realizaciju projekata”.
Podsjećamo, govoreći na konferenciji Vijeće stranih investitora (VSI) o važnosti stranih ulaganja u BiH, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Denis Zvizdić prošle godine je najavio donošenje niza propisa kojima bi se olakšalo poslovanje i privukle strane investicije.
Stvorili smo preduslove i uveli elektronsku platformu za podnošenje prijava PDV-a i drugih poreza, čime smo bitno rasteretili preduzeća u BiH i ubrzali poslovne aktivnosti.Svjestan sam da ovo utiče na mogućnost privlačenja stranih investicija i mislim da će ovo biti jedan od prioriteta u narednom periodu. Očekujemo da BiH ubrzo dobije status zemlje kandidata, a da će poruke nestabilnosti biti zaboravljene nakon oktobra.
Denis Zvizdić, 03.07.2018.
Krajem januara 2019. godine Vijeće ministara BiH, na prijedlog Direkcije za ekonomsko planiranje, usvojilo je Program ekonomskih reformi (ERP) za razdoblje 2019 – 2021. godine, sastavljen od pet tematskih cjelina, uključujući prioritete strukturnih reformi, makroekonomski i fiskalni okvir. Reforme bi trebale biti usmjerene “na unapređenje strateškog i zakonodavnog okvira u skladu s Ugovorom o uspostavljanju Energetske zajednice, stvaranje održivog sustava financiranja željezničke infrastrukture, unapređenje poljoprivredne proizvodnje, jačanje sustava infrastrukture kvalitete BiH po modelu EU-a”.
Ovome treba dodati i to da je kampanja koju je provela FIPA, pod nazivom “Invest in BiH”, ostala bez podrške Vijeća ministara BiH iako je Zvizdić tokom svog mandata često naglašavao važnost ekonomskih potencijala BiH.
Strane investicije važne su za postizanje veće efikasnosti kompanija, razvoj tehnologije, prenošenje novih vještina i znanja i osvajanje novih tržišta za BiH. Bez stranih investitora nema rasta i razvoja u BiH.
Denis Zvizdić, 03.07.2018.
Naime, kako tvrde iz FIPA, hronično “nedostaju finansijska sredstva za značajnije manifestacije i promotivne kampanje za predstavljanje zemlje i njenih potencijala široj svjetskoj privrednoj zajednici”.
Potrebno je uložiti sredstva u medijsku promociju zemlje kako bismo otklonili predrasude i stereotipe o Bosni i Hercegovini, dalje poboljšali imidž, skrenuli pažnju stranih investitora na potencijale zemlje kao investicione lokacije, ali i u smislu njenog pozicioniranja kao atraktivnog turističkog odredišta. Stoga je FIPA pripremila medijsku kampanju ‘Invest in BiH’ koja je bila zamišljena da se prezentira u inozemstvu s ciljem medijske promocije zemlje, međutim Vijeće ministara BiH nije finansijski podržalo ovaj projekat. Kada se govori o predrasudama vezanim za imidž, moramo istaći činjenicu da se Bosna i Hercegovina u inozemstvu još uvijek percipira kao zemlja ratnog naslijeđa, te da se o njenim potencijalima, kako privrednim tako i turističkim, ne zna mnogo u svijetu.
Gordan Milinić, 25.10.2019.
Najavljene reforme i usaglašavanje propisa sa pravnom tekovinom Evropske unije još neko vrijeme će biti na čekanju, a ako je suditi prema izvješću Svjetske banke, BiH je nastavila slati “poruke nestabilnosti” stranim invstitorima.
Također, prema najnovijoj procjeni Međunarodnog monetarnog fonda (MFF), ekonomski rast u BiH u 2019. godini biće manji od procjena datih u aprilu ove godine, a analitičari ističu da su najnoviji pokazatelji “najviše posljedica neformiranja vlasti na državnom nivou”.
“Odgovorni akteri trebaju manje pričati, a više raditi na reformama kako bi ohrabrili privatni sektor i poboljšali klimu za investicije”, navedeno je u reakciji Ambasade SAD-a u Sarajevu nakon objavljenog godišnjeg izvještaja Svjetske banke o lakoći poslovanja, a što je možda i najbolji zaključak kad se radi o trendu nazadovanja i novom padu Bosne i Hercegovine po pitanju lakoće poslovanja.
(Istinomjer.ba)