U posljednjih nekoliko dana, tzv. “bijeli hljeb” tema je koja je nakon dužeg vremena ponovo aktuelna u bosanskohercegovačkoj javnosti. Povod tome bile su odluke jednog broja, sada već bivših nosioca izvršne i zakonodavne vlasti u pojedinim lokalnim zajednicama, da iskoriste svoje zakonsko pravo nakon prestanka dužnosti koju su obavljali.
Foto: Cin.ba
Zakonsku privilegiju, kolokvijalno nazvanu “bijeli hljeb”, načelnicima u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) garantuje član 12, Pravo načelnika nakon prestanka dužnosti, Zakona o izboru, prestanku mandata, opozivu i zamjeni načelnika u Federaciji Bosne i Hercegovine:
Nakon prestanka dužnosti načelnika, a do početka ostvarivanja plaće po drugom osnovu ili do ispunjavanja uvjeta za penziju, načelnici imaju pravo na:
– sa radnim stažom do pet godina, tri mjeseca na naknadu plaće koju su ostvarivali dok su bili na javnoj dužnosti, a sljedećih devet mjeseci 50% od te plaće;
– sa radnim stažom od pet do 15 godina, šest mjeseci naknadu plaće koju su ostvarivali dok su bili na javnoj dužnosti, a sljedećih šest mjeseci 50% od te plaće; – sa radnim stažom od 15 do 25 godina, devet mjeseci naknadu plaće koju su ostvarivali dok su bili na javnoj dužnosti, a sljedeća tri mjeseca 50% od te plaće; -sa radnim stažom preko 25 godina, 12 mjeseci naknadu plaće koju su ostvarivali dok su bili na javnoj dužnosti.
“Tačno je da sam po završetku mandata podnio zahtjev za ostvarivanje naknade plaće u skladu sa članom 12. Zakona o izboru i prestanku mandata za načelnike u FBiH”, potvrdio je tako 2. 2. 2021. godine za portal Source.ba bivši načelnik Općine Novo Sarajevo Nedžad Koldžo:
Načelnici koji imaju staž duži od 25 godina imaju pravo na ovu naknadu do 12 mjeseci, a ja se nadam, s obzirom da sam navikao da radim od 12 do 14 sati dnevno, da ću je što kraće koristiti, odnosno samo dok ne nađem novi posao na kome ću, vodeći računa o obavezi izbjegavanja eventualnog sukoba interesa, moći iskoristiti svoje znanje i bogato iskustvo.
Nedžad Koldžo, 2. 2. 2021.
Istog dana, iz Općine Centar je za portal Klix.ba zvanično potvrđeno da će bivšem načelniku te lokalne zajednice Nedžadu Ajnadžiću godinu nakon izbora biti isplaćivana neto plata u iznosu od 4. 289 KM (bruto 7.649 KM). Kako je još navedeno, pored Ajnadžića, to pravo stekli su i Karolina Karačić, Mustafa Mulić i Dževad Bećirević:
Nedžad Ajnadžić, Karolina Karačić, Mustafa Mulić i Dževad Bećirević podnijeli su zahtjev za naknadu plaće koju su ostvarivali za vrijeme obavljanja javne funkcije. U skladu sa podnesenim zahtjevima ,po istima je doneseno rješenje u skladu sa Odlukom o utvrđivanju platnih razreda i koeficijenata za plaće, dodataka na plaću i naknade plaće izabranih dužnosnika, nosilaca izvršnih funkcija i savjetnika, državnih službenika i namještenika Općine Centar Sarajevo.
U skladu sa rješenjem, neto plata Karolini Karačić, koja iznosi 4.382,15 KM (bruto 6.350,94 KM), obračunava se na koeficijent koji je imala kao predsjedavajuća Općinskog vijeća i na neto platu se obračunavaju pripadajući doprinosi.
Mustafa Mulić obavljao je funkciju dopredsjedavajućeg Općinskog vijeća Centar te nakon isteka mandata prima neto platu od 3.988,80 KM (bruto od 5.780,87 KM), dok Dževad Bećirević, koji je bio Ajnadžićev savjetnik, prima neto platu od 2.574,72 KM (bruto 3.731,47 KM).
Isti portal prenio je da je iz Gradske uprave Visoko potvrđeno “da je prvi potpis gradonačelnika Mirze Ganića, umjesto na papir primopredaje, bio na korigovanu Odluku za “bijeli hljeb” bivšoj gradonačelnici”, Amri Babić:
Odluka je bila donesena zloupotrebom položaja i ovlaštenja u periodu kada se takva odluka nije mogla donijeti. Naime, gradonačelnica je delegirala da joj Odluku o naknadi, po njenom ovlaštenju, potpiše pomoćnica gradonačelnice Edina Ferizović i to 14. decembra 2020. godine dok joj je još uvijek trajao mandat. Podsjećamo da su zvanično rezultati lokalnih izbora objavljeni 15. decembra 2020. godine.
Kako se još navodi, iz Gradske uprave Grada Visoko dodali su “da su razmatrajući podneseni zahtjev Amre Babić i uvažavajući zakonske propise, Odluku od 14. decembra stavili van snage te da je potpisana nova odluka koja je usklađena prema važećim zakonskim propisima”.
Uslijedila je burna reakcija javnosti u Bosni Hercegovini, a ubrzo nakon toga i najave političkih subjekata i vršioca dužnosti u pravcu ukidanja “bijelog hljeba”.
“S obzirom na lošu ekonomsku situaciju u Bosni i Hercegovini, cijenim kako naknade plaće nakon prestanka dužnosti nisu opravdane ,te da je u potpunosti razumno nezadovoljstvo građana BiH zbog postojanja navedene zakonske odredbe”, izjavio je tako 3. 2. 2021. godine potpredsjedavajući Doma naroda Parlamenta Federacije BiH (PFBiH) Aljoša Čampara, uputivši u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o izboru, prestanku mandata, opozivu i zamjeni načelnika opština u Federaciji BiH. Suština inicijative je ukidanje tzv. “bijelog hljeba” po isteku mandata ovih zvaničnika, a u njenom obrazloženju, pored ostalog, stoji:
Predložene izmjene Zakona nisu složene, a ni obimne te s toga cijenim kako su ispunjeni uslovi da se ovaj prijedlog razmatra po skraćenom postupku u skladu s članom 164. Poslovnika o radu Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
Istoga dana kada je Čampara uputio navedenu inicijativu, uslijedio je i poziv SDA svojim članovima “koji na to imaju pravo, da do usvajanja inicijativa odustanu od korištenja ove zakonske mogućnosti”, uz zahtjev svojim zastupnicima i vijećnicima za pokretanje inicijative za ukidanje tzv “bijelog hljeba”:
SDA traži od svojih zastupnika i vijećnika na svim nivoima vlasti, i u svim administrativnim jedinicama u kojima to do sada nije učinjeno, da pokrenu inicijative za ukidanje tzv “bijelog hljeba”. Korištenje ove naknade smatramo neprihvatljivim, pogotovo u vremenu u kojem je naša ekonomija suočena sa recesijom uzrokovanom pandemijom.
I zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, koji dolazi iz Nezavisnog bloka, Amer Obradović najavio je da će, što je ranije moguće, zvanično pokrenuti inicijativu za ukidanje takozvanog “bijelog hljeba” u institucijama na prostoru Federacije. Iz iz press službe ovog političkog subjekta s tim u vezi, pored ostalog, navedeno je da inicijator ističe da objašnjenja kako dužnosnici kojima ističe mandat imaju problem sa zapošljavanjem ne stoje i kako ne bi trebali biti briga i teret građana.
Prilikom preuzimanja dužnosti oni moraju biti svjesni da je riječ o ograničenom mandatu i da trebaju biti plaćeni onoliko koliko taj mandat traje i onoliko koliko rade. Oni čiji je motiv rad za dobrobit građana ne smiju imati problem sa tim.
Amer Obradović, 3. 2. 2021.
Koliko je “bijeli hljeb” koštao građane BiH, dijelom se može vidjeti i u bazi podataka Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), gdje se nalaze imena 476 političara koji su za period 2008- 2015. godina primali naknadu nakon prestanka mandata, na šta je utrošeno cca 8,5 miliona KM za period 2008-2015.
Međutim, da je moguće okupiti potrebnu većinu za ukidanje ove privilegije, pokazalo se početkom marta 2016. godine kada je Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) usvojio izmjene Zakona o plaćama i naknadama izabranih dužnosnika u BiH, kojima im je ukinuto pravo da, nakon isteka mandata, smjene ili ostavke, još dvanaest mjeseci primaju platu. Inicijativu za pokretanje navedenih izmjena u parlamentarnu proceduru početkom 2015. godine uputio je Klub poslanika SBB-a.
Pored ovoga, primjerima ukidanja “bijelog hljeba” javnost je svjedočila u Brčko distriktu BiH, Tuzlanskom kantonu, Kantonu Sarajevo i Zeničko-dobojskom kantonu.
Pet godina nakon ukidanja “bijelog hljeba” na državnom nivou bilo je sasvim dovoljno vremena da se ova privilegija ukine i na svim drugim nižim nivoima na kojima to još nije učinjeno.
Ovoga puta, pritisak javnosti još jednom je doveo do toga da se, barem u Federaciji BiH, takav prijedlog uskoro nađe pred poslanicima u Parlamentu FBiH.
Da li će najavljene inicijative biti ozbiljno razmatrane te, kao što je to slučaj bio na državom nivou, Brčko distriktu BiH i nekoliko kantona, “bijeli hljeb” i na preostalim nivoima biti ukinut, ili će sve biti samo predstava za javnost uz prebacivanje odgovornosti na “one druge” za eventualno nedonošenje takve odluke, pokazat će događaji koji su pred nama.
(Istinomjer.ba)