Nakon svega što se u BiH događa u posljednje vrijeme, pa tako i u kontekstu mogućnosti i rasprava o (ne)održavanju izbora, teško je ne složiti se sa tvrdnjama da je u našoj zemlji sve moguće. Razlog tome, prije svega, treba potražiti u činjenici da kršenje zakona, kako izbornog, tako i mnogih drugih, ne prati pozivanje na odgovornost onih koji ih krše, te se vraćamo na, po mnogima, najveći problem u BIH – nepostojanje vladavine prava.
Šef Delegacije Evropske unije u BiH Johann Sattler je 19.1.2022. godine, pored ostalog, izjavio da će Opšti izbori u Bosni i Hercegovini 2022. godine biti održani čak i ako se ne postigne dogovor o izmjenama Izbornog zakona.
“Bez obzira na to hoće li se rješenje naći ili ne, ja vas uvjeravam da će se izbori svakako održati”, ustvrdio je tako ambasador Sattler, podsjećajući istovremeno da, iako, kako je rekao, zakon nije idealan, postoji Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) i prethodni izborni procesi koji su se odvijali u skladu s Izbornim zakonom, tako da bez obzira na konačni ishod pregovora, izbori u BiH održat će se u oktobru ove godine.
U navedenoj izjavi šefa Delegacije EU u BIH na prvi pogled nema ništa neobično. Međutim, pitanje koje se nakon nje nameće je zašto uopšte postoji potreba da se u jednoj demokratskoj zemlji potvrđuje da će redovni izbori, kao temeljno pravo građana/ki u svakom demokratskom društvu da biraju i budu birani, biti održani.
U vezi s tim, jako bi teško bilo naći sličan primjer u nekoj od demokratski ustrojenih država širom svijeta.
No, u BiH, nažalost, ta i takva tema, odnosno spominjanje mogućnosti neodržavanja izbora, nije nova. Dovoljno je vratiti se samo u 2020. godinu, u kojoj je održavanje lokalnih izbora bilo dovedeno u pitanje te na kraju zavisilo od “političke volje” ključnih aktera političke scene u BiH.
Podsjećamo, nakon što je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) u martu 2020. godine donio Odluku o izboru i stupanju na funkciju i prestanku funkcije članova CIK-a BiH, odmah nakon toga, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ustvrdio je “da je sve to napravljeno protuustavno i nezakonito”.
Na pitanje šta će biti sa tom odlukom, Čović ju je doveo u “vezu” sa donošenjem Zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2020. godinu.
“To će se morati promijeniti i neće živjeti”, izjavio je tada Čović, dodavši, pored ostalog:
“Dok ova kriza traje, nastojat ćemo primiriti odnose, ali bez ove promjene neće biti ni proračuna.”
U skladu sa Izbornim zakonom BiH, CIK je 7.5.2020. godine donio Odluku o raspisivanju i održavanju Lokalnih izbora u BiH 2020. godine, a koji su se trebali održati u nedjelju, 4. oktobra. Međutim, nadležne institucije, a kako to nalaže član 1.2a Izbornog zakona BiH, u roku od 15 dana nisu obezbijedile sredstva za njihovo održavanje, te je CIK BiH bio prinuđen da ih prolongira za 15. novembar iste godine. U međuvremenu, uz pritisak dijela međunarodne zajednice u BiH, usvojen je Zakon o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2020. godinu, čime su konačno stvoreni finansijski uslovi za održavanje izbora.
S obzirom na činjenicu da niko nije odgovarao za kršenje člana 1.2a Izbornog zakona BiH, pojedini politički akteri u našoj zemlji izrazili su sumnju, pa i tvrdili da “imaju saznanja da bi, zbog neusvajanja budžeta institucija BiH u narednoj godini, Opšti izbori mogli biti blokirani”.
Takvu izjavu dao je u aprilu prošle godine predsjedavajući Kluba SDP-a BiH u Predstavničkom domu PSBiH Saša Magazinović, ali i istovremeno u parlamentarnu proceduru uputio prijedlog rješenja kojim bi se takve mogućnosti eliminisale. Radilo se, naime, o izmjeni Zakona o finansiranju institucija BiH, kojim se predviđa održavanje izbora, odnosno finansiranje izbora čak i onda kada budžet nije usvojen, pri čemu je suština ovog SDP-ovog prijedloga bila odredba u kojoj se kaže da je “za vrijeme privremenog finansiranja dozvoljeno finansirati održavanje općih i lokalnih izbora u BiH u skladu s Izbornim zakonom BiH”.
Do danas, Parlamentarna skupština BiH ovaj prijedlog nije usvojila, ali je bojazan da bi se neusvajanjem budžeta za 2022. godinu održavanje, ovoga puta opštih izbora, moglo dovesti u pitanje.
Iako je za 2022. godinu budžet već trebao biti usvojen, valja podsjetiti da on nije usvojen ni za već prošlu, 2021. godinu, te je u kontekstu ugrožavanja održavanja izbora scenarij iz 2020. godine, možda i gori, itekako moguć, a problemi u tom pravcu su već krenuli.
Naime, 18.1.2022. godine, predsjednik CIK-a BiH Željko Bakalar upozorio je da “neće biti novca za pripremu Opštih izbora 2022. godine u BiH ukoliko državno Ministarstvo finansija i trezora odbije zahtjev CIK-a BiH za isplatu sredstava za te namjene”. Podsjećajući tom prilikom da je, u skladu sa odlukom Vijeća ministara BiH o privremenom finansiranju za prvi kvartal ove godine, CIK BiH zatražio odobrenje sredstava za pripremu izbora, ukoliko odgovor bude pozitivan, CIK BIH će moći krenuti u taj proces. Iako je Bakalar tom prilikom ustvrdio kako smatra da je “ovo pravno-formalno čista situacija i da nema razloga da zahtjev bude odbijen”, desilo se suprotno, o čemu je CIK BiH 19.1.2022. godine, putem saopštenja, informisao javnost: “Ministarstvo finansija i trezora BiH nije odobrilo operativni/dinamički plan CIK-a BiH, koji je uključivao program posebne namjene ‘Opći izbori’”, navedeno je tom prilikom, uz podsjećanje da je Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, donijelo Odluku o privremenom finansiranju institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za period januar – mart 2022. godine. Tom je odlukom, nastavlja se iz CIK-a, propisano da će se raspored rashoda po budžetskim korisnicima u prvom kvartalu 2022. godine vršiti na osnovu budžeta korisnika utvrđenih u Zakonu o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2020. godinu u iznosima kojima se omogućava obavljanje aktivnosti za zakonom utvrđene nadležnosti budžetskih korisnika.
Kako dalje stoji u saopštenju, u skladu sa navedenom odlukom, Ministarstvo finansija i trezora BiH dostavilo je CIK-u BiH instrukciju za sačinjavanje operativnog/dinamičkog plana u skladu sa Odlukom o privremenom finansiranju institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za period januar – mart 2022. godine.
S obzirom na to da je u navedenoj instrukciji naznačeno da budžetski korisnici ne mogu započinjati nove ili proširene programe i aktivnosti dok se one ne odobre u budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2022. godinu, CIK je, “budući da se u konkretnom slučaju ne radi o novim ili proširenim programima i aktivnostima institucije, već upravo o redovnim aktivnostima CIK-a BiH u cilju organizacije i provedbe izbora u BiH u izbornim godinama i budući da se radi o sredstvima namijenjenim za obavljanje aktivnosti za zakonom utvrđene nadležnosti institucije”, dostavio operativni/dinamički plan za prvi kvartal 2022. godine u iznosu 1.811.700 KM, što iznosi jednu četvrtinu sredstva odobrenih CIK-u u Zakonu o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2020. godinu.
Kako se na kraju saopštenja CIK-a BIH kaže, Ministarstvo finansija i trezora BiH nije odobrilo operativni/dinamički plan CIK-a BiH, koji je uključivao program posebne namjene „Opći izbori“, tumačeći da se u konkretnom slučaju radi o „novom programu posebne namjene“, što, po mišljenju CIK-a BiH, nikako ne može biti slučaj, te je kolegij CIK-a BiH dao nalog Sekretarijatu CIK-a BiH da sačini novi operativni/dinamički plan, koji će biti dostavljen resornom ministarstvu, kao i na znanje članovima Vijeća ministara BiH, Uredu visokog predstavnika u BiH, Vijeću za implementaciju mira, Misiji EU u BiH i Misiji OSCE u BiH.
Nakon tvrdnji iz CIK-a BiH, oglasilo se i Ministarstvo finansija i trezora BiH, ustvrdivši da su “medijski izvještaji u kojima se navodi kako Ministarstvo finansija i trezora BiH na čelu s ministrom Vjekoslavom Bevandom sprečava finansiranje, pa i održavanje općih izbora, daleko od realnosti, što potvrđuje i član 11. Zakona o finansiranju institucija BiH”.
U saopštenju resornog ministarstva citira se član 11. u kojem stoji da “u toku trajanja privremenog finansiranja, Vijeće ministara može donijeti posebnu odluku o rashodima koji nisu bili predviđeni budžetom iz prethodne godine, s tim da rashodi institucija BiH, koji uključuju rashode iz stava (2) ovog člana, ne mogu biti veći od zbira prihoda koji u toku trajanja privremenog finansiranja budu prikupljeni od indirektnih poreza, vlastitih prihoda i prenesenih sredstava. Rashodi po ovom osnovu odobravaju se u skladu sa odredbama člana 17. ovog zakona, kojima je propisano korištenje tekuće rezerve.“
“CIK BiH”, zaključuje Ministarstvo, “kao i sve druge institucije, dužan je ispoštovati važeće instrukcije u planiranju svojih rashoda u vrijeme privremenog finansiranja, a obaveza Ministarstva finansija i trezora BiH je da svojim mišljenjem upozori na sve aktivnosti koje nisu u skladu sa zakonskim propisima”.
Gostujući na N1 televiziji 20.1.2022. godine, Bakalar je još jednom pojasnio da se i CIK BiH nalazi u sistemu privremenog finansiranja institucija BiH, te da je budžet istovjetan onome iz 2020. godine, kada su se također održali izbori zbog čega smatra da stav Ministarstva – da se radi o novoj aktivnosti – nije tačan.
“Sama organizacija izbora nije nova aktivnost, međutim, Ministarstvo je tumačilo da je to nova aktivnost i to je odbilo”, podsjetio je, ali i informisao javnost da je CIK BiH u međuvremenu kontaktirao Ured visokog predstavnika (OHR), te da su “reakcije koje su došle iz OHR-a ohrabrujuće”.
Na kraju, prvi čovjek CIK-a BiH nije, kako je rekao, isključio mogućnost da se na ovaj način opstruiše izborni proces i zaključio da je “u praksi sve u ovoj zemlji moguće” te da je “ovo prva naznaka takve mogućnosti”.
Nakon svega što se u BiH događa u posljednje vrijeme, pa tako i u kontekstu mogućnosti i rasprava o (ne)održavanju izbora, teško je ne složiti se sa tvrdnjama da je u našoj zemlji sve moguće. Razlog tome, prije svega, treba potražiti u činjenici da kršenje zakona, kako izbornog, tako i mnogih drugih, ne prati pozivanje na odgovornost onih koji ih krše, te se vraćamo na, po mnogima, najveći problem u BIH – nepostojanje vladavine prava. Čini se tako da će, dok se u tom smislu stvari ozbiljno ne pokrenu naprijed, nad građanima/kama BiH, pored svih ostalih problema, izazova i strepnji sa kojim se suočavaju, biti i sjenka mogućeg uskraćivanja osnovnog demokratskog prava – da biraju i budu birani.
Tekst je prvobitno objavljen 28.1.2022. godine u 563. broju Magazina Start.
(Istinomjer.ba/Magazin Start)