Vlasti u Bosni i Hercegovini ustrajne su na tome da je nošenje maski i zaštitnih rukavica, kao i sve ostale mjere zabrane i ograničenje kretanja zbog novog koronavirusa obavezno. Ovih dana u javnosti se najviše polemiše oko toga da li je kažnjavanje za nenošenje zaštitne maske opravdano, s obzirom na stav i preporuku Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da maske za lice ne trebaju nositi svi, već samo oni koji imaju simptome i oni koji se brinu za oboljele od COVID- 19. Ipak, prekršitelji naredbi, kako je saopćeno, biti će kažnjeni.
Podsjećamo, Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo u više navrata je apeliralo na građane/ke da se strogo pridržavaju naredbi koje su donesene u cilju preventive širenja novog virusa korona navodeći da će “Uprave policije MUP KS vršiti obilazak terena (ulica, parkova, igrališta i drugih površina) sa ciljem kontrole poštivanja tih mjera”, podcrtavajući da će sve one “koji se ne pridržavaju mjera policija sankcionirati izdavanjem prekršajnog naloga, a novčana kazna je od 500 do 1.500 KM”.
Krajem marta ove godine ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske, Dragan Lukač izjavio je da je jedna od mjera u borbi protiv koronavirusa “obavezno nošenje zaštitnih maski na javnim mjestima, što važi i za one koji rade i koji su u dodiru sa drugim ljudima”.
Nekoliko dana kasnije i u Federaciji Bosne i Hercegovine saopćeno je da shodno naredbi od 29. marta ove godine vlasti ostaju ustrajne “na nošenju maski i zaštitnih rukavica zbog korona virusa i da će “prekršitelje kažnjavati novčanom kaznom od 500 KM”, usprkos ranijim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da maske za lice ne bi trebali nositi svi. Naime, direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za izvanredne situacije, Mike Ryan 31. marta ove godine oglasio se saopćenjem WHO koje se, između ostalog, odnosilo i na zaštitne maskama za lice.
Nema konkretnog dokaza koji bi ukazivao na to da masovno nošenje maski donosi bilo kakvu korist. Zapravo, postoje izvjesni dokazi koji nagovještavaju suprotno.
Mike Rayan, WHO, 31. mart 2020.
Pomoćnik federalnog ministra zdravstva, Goran Čerkez, komentirajući ove navode rekao je da “maske štite nezaražene osobe” i da će vlasti biti ustrajne u tome da se maske nose na otvorenome prostoru.
Maske ne štite nas nego one prekoputa i ako imamo evidenciju da veliki broj mladih boluje i nemaju simptoma, a kreću se, onda se moraju štititi. Naša procjena je u ovom trenutku da je dobro nositi maske, ali pravilno, preko nosa i svo vrijeme dok ne dođete kući.
Goran Čerkez, 31. mart 2020.
Bosna i Hercegovina, baš kao i mnoge druge države u borbi sa novim virusom korona, ovih dana suočava se i sa problemima nedostatka zaštitnih maski, zbog čega su vlasti u oba bh. entiteta preporučili kao alternativu “šalove, pamučne trake” i slično.
(…) naređeno je da građani na ulici – javnim površinama moraju poštovati epidemiološko-zaštitne mjere (maska, pamučna traka, šal i slično) i socijalnu distancu od najmanje 1,5 metar. Izmijenjena naredba o zabrani kretanja na području FBiH stupa na snagu danas (29. mart) u 20 sati i primjenjuje se do daljnjeg.
Naredba Federalnog štaba civilne zaštite, 29. mart 2020.
U obrazloženju pravnog osnova za donšenje naredbi o obaveznom nošenju maski, kao i svih drugih donesenih mjera entitetski štabovi civilne zaštite pozivaju se na zakone o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća. Na osnovu ovih naredbi entitetske policijske uprave ovlaštene su, shodno Zakonu o Krivičnom postupku RS i Zakonu o Krivičnom postupku FBiH, izricati kazne prekršiocima naredbi.
Članom 225. Krivičnog zakona Federacije BiH “Prenošenje zarazne bolesti” propisano je sljedeće:
(1) Ko ne postupi po propisima ili naredbama kojima nadležni organ zdravstvene službe određuje preglede, dezinfekciju, odvajanje bolesnika ili drugu mjeru za suzbijanje ili sprečavanje zarazne bolesti kod ljudi, pa zbog toga dođe do opasnosti od širenja zarazne bolesti, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine. (2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se ko ne postupi po propisima ili naredbama iz stava 1. ovog člana u pogledu suzbijanja ili sprečavanja zaraznih bolesti kod životinja, pa zbog toga dođe do opasnosti prenošenja zarazne bolesti na ljude. (3) Ko krivično djelo iz st. 1. i 2. ovog člana učini iz nehata, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.
Kada je upitanju Republika Srpska kao uporište za primjenu sankcija Ministarstvo unutrašnjih poslova RS također je navelo Krivični zakon koji u članu 194. ‘Prenošenje zarazne bolesti’, između ostalog, propisuje sljedeće:
Ko ne postupi po propisima ili naredbi kojima nadležni organ određuje preglede, dezinfekciju, izdvajanje bolesnika ili neke druge mjere za suzbijanje ili sprečavanje zaraznih bolesti kod ljudi, pa usljed toga dođe do prenošenja zarazne bolesti, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine…
Krivični zakon Republike Srpske
Također, MUP RS podsjetio je i na član 196. Krivičnog zakona Republike Srpske ‘Neprimjenjivanje mjera za zaštitu od zarazne bolesti’ u kojem se navodi sljedeće:
Ko u bolnici, porodilištu, internatu, školi, privrednom društvu ili drugoj organizaciji ili radnji u kojoj se rukuje predmetima ishrane ili vrše higijenske usluge, ne primijeni odgovarajuće higijenske mjere ili suprotno zdravstvenim propisima primi na rad ili drži na radu lice koje boluje od zarazne bolesti, pa usljed toga dođe do prenošenja zarazne bolesti, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
Krivični zakon Republike Srpske
O tome koliko političari krše naredbe kriznih štabova, i za to ne snose nikakve sankcije, Istinomjer se imao priliku osvrnuti u svojim ranijim analizama ‘Za bh. lidere (ne)važe naredbe o ograničenju kretanja i (samo)izolaciji’ i ‘Koliko zvaničnici u FBiH poštuju vlastite naredbe?’.
Dakle, kažnjavanja za nenošenje maski, nepridržavanja policijskog sata, naredbi o ograničenjima kretanja i drugih mjera koje su nadležni ovih dana donijeli u svrhu suzbijanja širenja novog virusa korona imaju svoje zakonsko uporište i daju vlastima u oba bh. entiteta ovlasti da u skladu sa već postojećim pravnim propisima i naredbama kriznih štabova izreknu kazne prekršiocima. Opšta svrha kažnjavanja, kako se navodi u oba entitetska propisa je, između ostalog, “izražavanje društvene osude”, “razvijanje i jačanje odgovornosti i svijesti kod građana o opasnosti” i dr.
(Istinomjer.ba)