Analize

Nemar nadležnih prema nacionalnim spomenicima i ekosistemu u Stocu

Nekoliko kilometara od Stoca smješten je nacionalni spomenik Arheološko nalazište pećina Badanj. Na putu prema spomeniku, odlukom lokalnih vlasti, nalazi se deponija smeća, koja, osim što narušava ugled nacionalnog spomenika, šteti i ekosistemu rijeke Bregave. Lokalne vlasti u Stocu ne poduzimaju nikakve aktivnosti s ciljem uređenja ovog nacionalnog spomenika ili izmještanja deponije.

Foto: Istinomjer.ba

Pećina Badanj nalazi se u kanjonu rijeke Bregave, oko 45 metara iznad korita. Riječ je o nalazištu iz mlađeg paleolitika, tj. 13.000 do 12.000 godina prije nove ere. Značajno otkriće na ovom nalazištu je gravirani crtež u stijeni, koji predstavlja najstariji spomenik umjetnosti u Bosni i Hercegovini. U pećini su također pronađene i mnoge kremene i koštane rukotvorine.

Arheološko nalazište pećina Badanj (Izvor: radimlja.ba)

Na udaljenosti od nekoliko stotina metara od ovog nacionalnog spomenika BiH, uz neposrednu blizinu korita rijeke Bregave, nalazi se deponija smeća. Odluku o odlaganju otpada u blizini pećine Badanj Općinsko vijeće donijelo je 2015. godine. Načelnik Stjepan Bošković rekao je 2020. godine kako je to bilo jedino rješenje u tom trenutku.

Svi su branili blizu njihovih kuća, njihovih mjesta, i mi smo našli privatnu parcelu, zakupili je, tu odlažemo otpad, plaćamo redovno rentu i imamo obavezu vratiti to u prvobitno stanje.

Stjepan Bošković, 21.6.2020.

U julu 2020. godine, načelnik Bošković je istakao da su lokalne vlasti na odluku o deponiranju otpada na ovoj lokaciji bile primorane zbog nepostojanja adekvatnog rješenja, naročito kada se u obzir uzme problem s kojim se suočava regionalna deponija Uborak kod Mostara.

Ovo nije problem samo Stoca, ovo je problem cijele regije. Mi moramo imati sanitarnu deponiju, gdje ćemo odlagati otpad. Treba znati da smo prije šest godina na Općinskom vijeću usvojili strategiju za odlaganje otpada. Ta strategija je polagala pravo da ćemo otpad voziti na regionalnu deponiju Uborak. Kako se s Uborkom već godinu dana stvari kompliciraju, bojim se da će se i ta naša strategija morati mijenjati.

Stjepan Bošković, 15.7.2020.

Ekipa Istinomjera posjetila je 19.2.2022. godine lokaciju u blizini pećine Badanj na kojoj se nalazi deponija. Zatekli smo veliku količinu otpada, a na nekoliko mjesta smeće je bilo zapaljeno, zbog čega su se na užem području širili gusti dim i neugodan miris. Pored problema sa deponijom, uvjerili smo se da je prilaz Arheološkom nalazištu pećina Badanj u lošem stanju, te da je ovaj nacionalni spomenik nezaštićen.

Lokalne vlasti u Stocu odredile su ovu lokaciju za odlaganje otpada, iako je Odlukom o usvajanju Nacrta prostornog plana Općine Stolac za razdoblje 2013-2023. definirano da se nijedna lokacija za deponije ne treba nalaziti unutar “100 metara rijeke, toka ili drugih značajnih površinskih vodenih tokova” i unutar područja koje ima “ekološku, historijsku ili arhitektonsku vrijednost i značaj”.

Nijedna lokacija za deponije/pretovarne stanice ne treba se nalaziti unutar područja koji je određen kao:

a) područje koje može biti poplavljeno od susjednih rijeka ili obala,

b) unutar 100 metara rijeke, toka ili drugih značajnih površinskih vodenih tokova;

c) unutar 2 kilometra područja koje je prekriveno pod-površinskom izvorom vode velikog kvaliteta;

d) ekološka, historijska ili arhitektonska vrijednost i značaj;

e) unutar 500 metara postojećeg ili planiranog stambenog naselja ;

f) unutar 250 metara postojećeg ili planiranog područja koje je komercijalno ili industrijsko vlasništvo;

g) minsko polje ili deponije za odlaganje municije.

Prostorni plan Općine Stolac za razdoblje 2013-2023.

Odgovor na ovo, ali i na pitanje o tome koje aktivnosti Gradska uprava Stoca planira poduzeti s ciljem zaštite Arheološkog nalazišta Badanj i korita rijeke Bregave, Istinomjer je zatražio od Grada Stoca. Međutim, do dana objavljivanja ovog teksta odgovor nismo dobili.

Boškovićevu tvrdnju da je Općina Stolac do 2019. godine odlagala otpad na deponiji Uborak te tvrdnju da je ova općina donijela Strategiju o upravljanju otpadom demantovali su iz Javnog preduzeća Deponija Mostar.

Ova općina nikada nije ovdje odlagala otpad, kao ni izrazila zainteresiranost za odlaganje otpada na deponiji Uborak. Niti jedna općina u HNŽ nema, niti je imala ugovor o zbrinjavanju otpada s JP Deponija d.o.o. Mostar.

JP Deponija d.o.o. Mostar, 17.7.2020.

Istinomjer je u više navrata pisao o problemima odlaganja otpada na deponiji Uborak, a pratimo i najavu gradonačelnika Mostara Marija Kordića da će sanacija ove deponije početi do kraja ove godine. Podsjećamo, u maju 2019. godine, mještanin naselja Vrapčići kod Mostara Nijaz Hodžić izjavio je da su stanovnici ovog mjesta primijetili crni mulj u potoku koji se ulijeva u Neretvu, te je najavio blokiranje rada deponije. Ubrzo su uslijedili i protesti građana/ki ispred deponije Uborak, a tom je prilikom blokiran i daljnji dovoz otpada na deponiju. Blokada je trajala deset dana, tokom kojih su se nagomilale velike količine otpada na području grada Mostara. U septembru 2019. godine, ponovo je došlo do protesta građana/ki. Tom prilikom, zatraženi su zatvaranje i sanacija deponije Uborak, budući da Federalno ministarstvo okoliša i turizma nije izdalo produženje okolinske dozvole Javnom preduzeću Deponija. Novi protesti i blokada deponije uslijedili su u decembru iste godine, a ovog puta, Uborak je deblokiran intervencijom policije.

Demir Mahmutćehajić, aktivista iz Stoca, izjavio je za Istinomjer da odluka lokalnih vlasti da odlažu otpad na ovoj lokaciji nema nikakve logike, te da se radi o čistom nemaru.

To se ne može postaviti kao nacionalni, ekonomski ili bilo kakav drugi prioritet. To je samo sklanjanje otpada s očiju javnosti.

Demir Mahmutćehajić, 28.2.2022.

Mahmutćehajić je komentarisao i stanje u kojem se nalazi Arheološko nalazište pećina Badanj:

Lokalitet pećine Badanj je nevjerovatan potencijal, ali neiskorišten na turistički, ekonomski i svaki drugi način. Umjesto da se od toga prave priče, projekti, da se aplicira prema raznoraznim fondovima, da se ekologija poveže zajedno sa tim nalazištem i da se oko toga stalno nešto radi, oni (op.a. lokalne vlasti) tu guraju smeće. Nisu sposobni da naprave najjednostavnije putokaze. (…) Niko to ne može da razumije. Ne postoji nikakav plan niti opravdanje. Da li je to tolika ljenost, nemar, nebriga, potpuno nejasno.

Demir Mahmutćehajić, 28.2.2022.

U razgovoru za Istinomjer, Mahmutćehajić ističe da se ova deponija, prema urbanističkom planu Općine Stolac, vodi kao privremena. Dodaje da nadležni obećavaju kako će se deponija sanirati i da to rade “najbolje što mogu”.

To sve nije istina. Postoje desetine logičnijih, lakših lokacija nego što je to pored korita rijeke Bregave i pored nacionalnog spomenika pećine Badanj. Da li rade išta? Samo zatrpavaju zemljom, i to je šablon po kojem su rješavali i dosadašnje nelegalne deponije. Kad se ta parcela napuni, oni će je zatrpati zemljom i otići dalje. Nema ništa mimo toga.

Demir Mahmutćehajić, 28.2.2022.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila je 2003. godine Arheološko područje Badanj nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. U Odluci Komisije je, između ostalog, navedeno i da je Vlada Federacije BiH dužna osigurati “pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnog spomenika”, kao i finansijske i tehničke uvjete za izradu i provedbu programa trajne zaštite nacionalnog spomenika. Odlukom Komisije definisano je i da će se svako, a naročito nadležni organi Federacija Bosne i Hercegovine, kantona, gradske i općinske službe, suzdržati od poduzimanja “bilo kakvih radnji koje mogu oštetiti nacionalni spomenik ili dovesti u pitanje njegovu zaštitu i rehabilitaciju”.

Prva zaštitna zona obuhvata k.č. 284/1, pašnjak Dubrava koji se nalazi uz samo korito rijeke Bregave i na njemu je smješteno paleolitsko nalazište Badanj; zatim Crvena pećina uzvodno i Drenovačka pećina nizvodno od Badnja. Taj pojas je cca 100 m širine, 50 m sa jedne strane i 50 m sa druge strane rijeke Bregave.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, 21.1.2003.

U Odluci se također navodi da će Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika utvrditi tehničke uvjete i “osigurati finansijska sredstva za izradu i postavljanje informacione ploče s osnovnim podacima o spomeniku i odluci o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom”. Prema informacijama koje je Istinomjer dobio od Komisije, informativna tabla za nacionalni spomenik Arheološko nalazište Badanj postavljena je 2007. godine, ali je u međuvremenu tabla ukradena.

Informativna tabla za nacionalni spomenik “Arheološko područje (paleolitsko nalazište) Badanj u Borojevićima kod Stoca“, urađena je u okviru EU RED 1 projekta zaštite, prezentacije i integracije kulturno- istorijskog i prirodnog nasljeđa u sektor turizma u regionu Hercegovine, i postavljena 2007. godine. U međuvremenu je info-tabla otuđena, te Komisija nema informacije o tome gdje je završila i ko je počinilac.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, 3.3.2022.

Iz Komisije su dodali i to da zadnjih godina u budžetu Komisije nema sredstava za izradu informacionih tabli.

Međutim, zbog velikog broja nacionalnih spomenika (do danas je doneseno 907 odluka o proglašenju dobara nacionalnim spomenikom), Komisija je, dok je imala sredstva u budžetu, pripremila, izradila i postavila 356 informacionih tabli. Zadnjih godina u budžetu Komisije nema sredstava za izradu informacionih tabli, međutim to ne spriječava niže nivoe vlasti (opštine) ili druge, da iznađu sredstva za izradu info-tabli, na osnovu dizajna i teksta koji obezbijedi Komisija.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, 3.3.2022.

Arheološko nalazište Badanj otkriveno je 1976. godine. Uz potkapinu, nađena je gravura, što je prvi nalaz ove vrste na istočnoj obali Jadrana. Riječ je o prostoru na kojem se periodično odvijao život paleolitskog homo sapiensa. Posebno je važno otkriće graviranog crteža u stijeni badanjskog nalazišta i on predstavlja jedan od najstarijih spomenika umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Crtež je dijelom oštećen, a nalazi se u jugozapadnom uglu stijene i smatra se da predstavlja figuru konja gledanog sa desnog boka napadnutog strelicama. Sačuvana je samo zadnja polovina tijela, sa bedrima tipičnim za konja i dijelom trupa, dok je ostatak crteža uništen. Pretpostavlja se da je oštećenje gravure nastalo još u paleolitsko doba. Badanjska gravura sadrži prikaz životinje i znakove, što je tipično za region mediteranske umjetnosti paleolitskog čovjeka. Gravure slične ovoj nalaze se u znatnom broju na Siciliji, u Kalabriji i u Apuliji. (Izvor: Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH)

Istinomjer je i od Vlade FBiH zatražio informacije o tome koje su aktivnosti preduzete s ciljem zaštite i rehabilitacije nacionalnog spomenika Arheološko nalazište pećina Badanj, a odgovor smo dobili od direktora Zavoda za zaštitu spomenika (Federalno ministarstvo kulture i sporta) Ante Vujnovića. On ističe da je Zavod u proteklom periodu pružao stručne savjete u vezi s pripremom dokumentacije za arheološka istraživanja koja su se provodila 2019. godine, a koja će se provoditi i na proljeće 2022. godine.

Na zahtjev Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, koji je pristupilo izmjeni Odluke, Zavod za zaštitu spomenika 2020. godine dao je svoje očitovanje i smjernice, međutim, do izmjene Odluke još nije došlo, iz nama nepoznatih razloga. Federalno ministarstvo kulture i sporta putem Javnog poziva na Transfer za obnovu kulturnog i graditeljskog naslijeđa svake godine dodjeljuje određena sredstva za zaštitu i očuvanja nacionalnih spomenika te se, sukladno tome, sve zainteresirane strane mogu prijaviti, a u konkretnom slučaju i Općina Stolac, na čijem se području nalazi ovaj spomenik.

Ante Vujnović, 2.3.2022.

Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog ministarstva okoliša i turizma donijela Uredbu o informacionom sistemu upravljanja otpadom, koja je stupila na snagu 13.12.2018. godine. Kako se navodi na stranici Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH, ovim je načinjen zakonski osnov za pripremu i kreiranje informacionog sistema upravljanja otpadom. Ovaj informacioni sistem pušten je u operativnu upotrebu 1.1.2021. godine. Prema informacijama koje je Istinomjer dobio iz Fonda za zaštitu okoliša, sve jedinice lokalne samouprave, kao budući korisnici sistema, zakonom su obavezane da se registruju u sistemu i da za njega dostavljaju podatke. Iz Fonda su dodali da su, zaključno s februarom 2022. godine, sve potrebne podatke Fondu dostavile sve općine i gradovi u Federaciji, izuzev Grada Stoca. Fond za zaštitu okoliša je u više navrata, u oktobru, novembru i decembru 2021. godine te januaru 2022. godine, tražio dostavljanje potrebnih podataka od Grada Stoca, ali naglašavaju da do danas te informacije nisu dobili. Na web stranici Fonda za zaštitu okoliša navedeno je da će jedan od preduvjeta za učešće na javnim pozivima za dodjelu sredstava Fonda biti i registracija i redovno dostavljanje podataka u informacioni sistem upravljanja otpadom.

U junu 2020. godine, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH Amer Obradović (Nezavisni blok) pokrenuo je inicijativu kojom traži od Federalne uprave za inspekcijske poslove da izvrši nadzor i podzume sve potrebne mjere da se zaštite nacionalni spomenik Badanj i ekosistem rijeke Bregave.

Općina Stolac ima toliko kraških predjela i idealnih lokacija za odlaganje i deponovanje smeća, a oni su iskoristili lokaciju gdje sam se ja kao dijete kupao s drugom djecom, gdje je bilo kupalište, gdje su ljudi imali svoje njive. Tu su dva izvorišta vode – Zilino vrelo i Jama – koji su sa ovom deponijem itekako ugroženi. Federalna uprava za inspekcijske poslove mora poduzeti radnje kako bi se to spriječilo.

Amer Obradović, 21.6.2020.

Obradović je tada komentarisao i rad načelnika Općine:

Načelnik opštine Stolac Stjepan Bošković je podnio inicijativu da Stolac dobije status grada pozivajući se na njegovo bogato kulturno-historijsko naslijeđe, a u praksi je uništio Stari grad, uništio nekropolu Radimlja, a ovom deponijom uništava i nacionalni spomenik Badanj i ekosistem Bregave. Sa takvim odnosom prema baštini, Stolac ne zaslužuje status grada.

Amer Obradović, 19.6.2020.

Istinomjer je od Federalne uprave za inspekcijske poslove zatražio informacije o preduzetim aktivnostima u skladu sa zastupničkom inicijativom Obradovića. Kako su za Istinomjer rekli iz Federalne uprave za inspekcijske poslove, ovaj predmet proslijeđen je na postupanje nadležnim ministarstvima Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Nakon uvida u predmet, postupajući federalni vodni inspektor utvrdio je da je izdašnost vrela koja se ulijevaju u rijeku Bregavu manja od 10 litara u sekundi, što pitanje pozicionira u okvir nadležnosti kantonalnog vodnog inspektora. Shodno tome, a u skladu s članom 65. stav (4) Zakona o upravnom postupku FBiH, predmet je 12.8.2020. godine proslijeđen na nadležno postupanje Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegovačko-neretvanskog kantona – vodnom inspektoratu.

Federalna uprava za inspekcijske poslove, 28.2.2022.

Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove dodali su da su od Općine Stolac zatražili informacije o statusu katastarske čestice na kojoj se nalazi deponija, te da su 11.9.2020. godine dobili odgovor da se radi o parceli koja je u privatnom vlasništvu, kao i da parcela ne ulazi u granice područja nacionalnog spomenika Badanj.

Dana 11.9.2020. godine, ova Uprava je zaprimila odgovor Općine Stolac da je katastarska čestica koja je predmet inspekcijskog postupka privatno vlasništvo i da se ista ne nalazi u obuhvatu granica nacionalnog spomenika Badanj. Shodno prethodno navedenom, a imajući u vidu da je upravljanje komunalnim otpadom u nadležnosti kantona, predmet je proslijeđen Ministarstvu trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK, na nadležno postupanje. Dana 19.11.2020. godine, postupajući federalni okolišni inspektor je obaviješten da je Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK predmet dalje uputilo Ministarstvu građenja i prostornog uređenja HNK – Odjel za inspekcijske poslove.

Federalna uprava za inspekcijske poslove, 28.2.2022.

Istinomjer je informacije o preduzetim aktivnostima na spomenutim predmetima zatražio od Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Ministarstva građenja i prostornog uređenja Hercegovačko-neretvanskog kantona, ali do dana objavljivanja ovog teksta odgovor nismo dobili.

Odlukom Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, Stolac je krajem 2021. godine dobio status grada. Međutim, zastupnik Obradović glasao je protiv ove odluke, a kao jedan od razloga za nepodržavanje odluke naveo je i loš odnos lokalnih vlasti prema kulturno-historijskom nasljeđu u Stocu.

Uistinu, malo je sredina kao Stolac, sa takvim kulturnim, historijskim i prirodnim nasljeđem. Međutim, šta je opštinska vlast uradila sa tim nasljeđem? Ova opštinska administracija sistemski uništava to naslijeđe. Na Radimlji, nultom spomeniku kulture, nekropoli koja je i na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine, nelegalno su izgrađeni objekti, skladišta, tu je postavljen spomenik blajburškim žrtvama koji nema nikakve veze sa nekropolom niti Srednjovjekovnom bosanskom državom. (…) Kod arheološkog nalazišta Badanj – posađena deponija smeća. Uništeno korito Bregave a svi turisti koji dođu da obiđu Badanj moraju proći pored deponije. Mještani moga sela Borojevići izloženi su dimu koji nastaje paljenjem smeća u ovoj deponiji. Kod groba Moše Danona postavljeni su kontejneri… Naslijeđe i spomenici sa mirisom smeća.

Amer Obradović, 21.12.2021.

Odluku o dodjeljivanju statusa grada Stocu potvrdili su i delegati u Domu naroda Parlamenta FBiH 17.2.2022. godine.

Demir Mahmutćehajić za Istinomjer kaže da je odnos nadležnih loš i prema drugim nacionalnim spomenicima koji se nalaze na teritoriji grada Stoca. Naglašava da nijedan nije zaštićen, da se ni o jednom ne vodi briga niti poštuju odluke o zaštiti. Dodaje i da se nijedan od nacionalnih spomenika ne iskorištava na način koji bi donio korist lokalnoj zajednici.

Da samo navedem neke. Daorson, kao nevjerovatni dijamant na ovome području, megalitski grad, nezaštićen je. Nema stražara, nema videonadzora, nema kapije, nema nikakve organizacije. Redovno gore dolaze ljudi koji sa metalnim detektorima traže te vrijedne artefakte i redovno se nalaze rupe od kopanja, od tih pljačkaša. Zaštita Daorsona je prioritet, nadležne apsolutno nije briga. Ako ih se upita nešto oko toga, oni odgovaraju da to nije u ingerenciji lokalne zajednice. (…) Pored Daorsona, imamo sljedeći nacionalni spomenik, to je crkva svetog Petra i Pavla, s početka 16. stoljeća, koja propada. Ona je poslije rata obnovljena i pod zaštitom je države. Pravoslavna zajednica u Stocu nema snage da to uradi, naročito zbog nacionalističkih interesa. Povratnici preko entitetske linije nisu važni, vrijednost preko entitetske linije, osim ako može služiti za ogromno pranje para, nije važna. U tim situacijama, ovakva blaga propadaju, a Općinu nije briga. Redom dalje, svi nacionalni spomenici propadaju. Ne poštuje se Odluka o zaštiti nacionalnog spomenika Stari grad, gdje izgradnjom križeva uz put i uz sami Stari grad narušava se direktno graditeljska cjelina nacionalnog spomenika Stari grad, direktno se krši od strane Općine i Katoličke crkve, jer oni zajedno izvode te radove. Općina javno stoji iza toga.

Demir Mahmutćehajić, 28.2.2022.

Na teritoriji grada Stoca nalazi se veći broj kulturno-historijskih spomenika koji su od izuzetnog značaja za Bosnu i Hercegovini. Odluka o deponovanju smeća u blizini nacionalnog spomenika Arheološko nalazište Badanj jedan je od primjera koji ukazuju na neodgovornost i pasivnost lokalnih vlasti prema nacionalnim spomenicima BiH. Bez obzira na činjenicu što ovaj lokalitet predstavlja jedan od najznačajnijih nacionalnih spomenika, na kojem se nalazi i jedan od najstarijih spomenika umjetnosti u BiH, ovo arheološko nalazište i crtež u pećini Badanj su u potpunosti nezaštićeni. Odgovor od gradonačelnika i Gradske uprave Stoca zbog čega je to tako nismo dobili, iako ova lokalna zajednica ima pravo na sredstva za zaštitu i očuvanje nacionalnih spomenika koje dodjeljuje Zavod za zaštitu spomenika FBiH. Istinomjer se također uvjerio da nije riješeno pitanje deponije koja se nalazi u blizini spomenika, čime je narušen ekosistem rijeke Bregave, ali i status nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine. I u budućnosti ćemo pratiti da li će biti poduzete aktivnosti s ciljem izmještanja spomenute deponije, kao i uređenja i zaštite nacionalnog spomenika Arheološko nalazište pećina Badanj.

(Istinomjer.ba)

Pitajte Istinomjer!