Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) usvojio je po hitnom postupku Prijedlog zakona o dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost (PDV) na sjednici 9. marta 2022. godine. Ukoliko Prijedlog zakona dobije podršku i u Domu naroda PSBiH, Bosna i Hercegovina bi dobila diferenciranu stopu PDV-a, pa bi tako, umjesto sadašnje jedinstvene stope od 17% na sve proizvode, PDV na osnovne životne namirnice i proizvode bio smanjen na pet posto, dok bi na luksuzne proizvode iznosio 22%.
Prijedlogom zakona koji je predložio poslanik Mirko Šarović po sniženoj stopi PDV-a od pet posto oporezivala bi se sljedeća dobra i usluge:
- lijekovi i pomoćna ljekovita sredstva i zdravstvena pomagala,
2. brašno,
3. hljeb dobijen od svih vrsta brašna,
4. sve vrste mlijeka koje se stavlja u promet pod istim nazivom u tekućem stanju, svježe, pasterizovani, homogenizovani i kondenzovani, mlijeko u prahu, maslac i ostali mliječni proizvodi, mlijeko za beze i dječija hrana za dojenčad izgrađena od mlijeka,
5. jestiva ulja,
6. jestive masnoće životinjskog i biljnog porijekla,
7. so,
8. šećer,
8. stočna hrana bez koncentrata,
10. sjemena i sadni materijal.
Prijedlog zakona o dopunama Zakona o PDV-u
S druge strane, po stopi PDV-a od 22% oporezivao bi se promet, između ostalog, “visokokvalitenih vina i alkoholnih pića, visokokvalitetnih cigara i cigarilosa, luksuznih parfema, odjeće i obuće od krzna i kože reptila, nakita i srodnih proizvoda, satova i njihovih dijelova” te drugih sličnih proizvoda koje je ovaj prijedlog zakona okarakterisao kao luksuzne.
Zanimljivo, na istoj sjednici Predstavničkog doma PSBiH našao se i SNSD-ov Prijedlog zakona o dopunama Zakona o PDV-u, kojim bi se skoro identična skupina proizvoda također oporezivala po nižoj stopi, ali nešto višoj nego što je Šarović predložio, tačnije 10%, dok bi za pobrojane luksuzne proizvode stopa također iznosila 22%. Za razliku od Prijedloga zakona predsjednika SDS-a, Predstavnički dom PSBiH nije usvojio Prijedlog zakona SNSD-a.
PDV se u Bosni i Hercegovini počeo primjenjivati 1. januara 2006. godine, i to sa jedinstvenom stopom od 17%, u skladu sa Zakonom o PDV-u. Najveći dio zemalja Evropske unije posjeduje diferenciranu stopu PDV-a, pa je tako prijedlog za izmjenama Zakona o PDV-u u ovom smjeru često bio predmet diskusije i političara/ki u BiH.
Kada je 2014. godine SDS predložio uvođenje nulte stope PDV-a za određene kategorije proizvoda (hljeb, mlijeko, mliječne proizvode, hranu za bebe, lijekove, itd.), SNSD se sa njim nije složio. Delegat u Domu naroda PSBiH Lazar Prodanović tada je ovaj prijedlog okarakterisao kao štetan za budžete na svim nivoima vlasti, pogrešno ustvrdivši da BiH ima najnižu stopu PDV-a u Evropi.
Izmjena stope PDV-a, pogotovo uvođenje nulte stope, značilo bi drastično smanjenje prihoda na jedinstvenom računu UIO i samim tim dovođenje u vrlo kritičnu situaciju svih nivoa vlasti – od lokalnih zajednica do entiteta i nivoa BiH.
Lazar Prodanović, 25.3.2014.
Iako je najveći broj inicijativa zagovarao snižavanje stope PDV-a, trenutni član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je sredinom 2017. godine podržavao njegovo povećanje, ustvrdivši da bi budžet institucija Republike Srpske od toga imao znatne koristi.
Moram da napomenem da BiH, odnosno Republika Srpska ima najnižu stopu PDV-a u regionu. Mislim da PDV treba povećati. Samo 1% povećanja PDV-a donosi Republici Srpskoj povećanje prihoda za 100 miliona, a naš tekući deficit je 150 miliona godišnje. To znači da bi sa stopom PDV-a od 20% mi mogli da imamo pokriven tekući deficit i da nam ostane za nove investicije.
Milorad Dodik, 9.7.2017.
Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković jedan je od onih koji su ranije podržavali uvođenje diferencirane stope PDV-a, te je krajem 2019. godine tvrdio da bi se luksuzna dobra trebala oporezivati višom stopom, dok je za osnovne životne namirnice, dječiju opremu, školski pribor i slične artikle, neophodno uvesti sniženu ili čak nultu stopu PDV-a.
PDP je u 2020. godini, usljed efekata pandemije Covid-19 na privredu, podnio inicijativu kojom bi se Vijeće ministara BiH obavezalo da u roku od 30 dana pripremi izmjene i dopune Zakona o PDV-u kojim bi se smanjila stopa za ugostiteljstvo, turizam i putnički saobraćaj sa 17% na 5%, i to na period do 31.12.2022. godine.
Činjenice govore da je tokom ove godine došlo do pada prihoda u privredi od oko 40%, a u ove tri oblasti prihodi su prepolovljeni. Određeni broj poslanika vladajuće koalicije dolazi upravo iz ovih sektora i vjerujem da ćemo i s te strane dobiti podršku, jer dobro znaju kakvo je stanje u ugostiteljstvu, turizmu i putničkom saobraćaju.
Branislav Borenović, 6.12.2020.
Ovaj prijedlog, kao ni onaj SDA o uvođenju PDV-a kladionicama i igrama na sreću, nije dobio podršku u institucijama BiH.
Nakon što je SNSD početkom ove godine uputio u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o PDV-u, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac obrazložio je da je, po njegovom mišljenju, vrijeme da u BiH bude uvedena diferencirana stopa PDV-a, ponajviše zbog poskupljenja gasa i poremećaja u tržišnim cijenama određenih proizvoda.
Konačno, par dana poslije usvajanja SDS-ovog Prijedloga zakona o PDV-u u Predstavničkom domu PSBiH, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je u javnosti predstavio novi prijedlog, i to potpuno ukidanje ovog poreza na osnovne životne namirnice:
Mislim da će Narodna skupština podržati prijedlog da opterećenje za životne namirnice bude nula i da ćemo uspjeti da odemo na Dom naroda (Dom naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine, op.a.) i poboljšamo tu situaciju na najbolji mogući način.
Milorad Dodik, 12.3.2022.
Međutim, stručnjaci u polju poreske politike nisu optimistični da bi smanjenje stope PDV-a na osnovne namirnice, suprotno uvriježenom mišljenju, izazvalo povećanje životnog standarda građana. Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH ističu kako uvođenje diferencirane stope prije provođenja reformi koje imaju za cilj smanjenje budžetskih opterećenja ne predstavlja produktivnu mjeru:
To bi moglo dovesti do smanjenja prihoda na Jedinstvenom računu i do fiskalne nestabilnsoti budžeta svih nivoa vlasti i time se dovodi do nemogućnosti ispunjavanja zakonskih obaveza, čime bi se, istovremeno, smanjile mogućnosti za socijalne programe koji su namijenjeni socijalno ugroženoj kategoriji stanovništva. Mi u UIO smatramo da je najbolje da ostane jedna jedinstvena stopa PDV-a u iznosu od 17 posto, kako je to i sada. Smatramo da se indirektnim porezima ne rješavaju socijalna pitanja, već da se prikupljen novac prilikom raspodjele treba usmjeriti na način da se kvalitetnije riješe socijana pitanja.
Uprava za indirektno oporezivanje BiH, 18.10.2021.
Ekonomski analitičar Adis Muhović iz Centra za politike i upravljanje mišljenja je da “ni ponovno značajnije oporezivanje luksuznih proizvoda višom stopom PDV-a sigurno neće nadomjestiti gubitke nastale uvođenjem niže stope na ‘osnovne prehrambene proizvode’, kojom bi se moglo izgubiti i do jedne petine prihoda od PDV-a”.
Također, čak i kada bi bio promijenjen sistem naplate PDV-a u BiH i uvedena diferencirana stopa, Upravi za indirektno oporezivanje trebalo bi najmanje pola godine, kako je načelnik odjeljenja za komunikacije ove institucije Ratko Kovačević pojasnio, da se prilagodi novoj poreskoj politici koja je definisana kroz dopune Zakona o PDV-u koji je usvojio Predstavnički dom PSBiH.
Osim toga, problem predstavlja i već uobičajeno neusvajanje budžeta institucija BiH, budući da je od 2000. godine, otkako se na stranici Ministarstva finansija i trezora BiH vodi evidencija, godišnji budžet usvojen u zakonski propisanom roku u svega pet navrata, a posljednji put 2020. godine.
U svakom slučaju, posljednju riječ po pitanju usvajanja Prijedloga zakona o dopunama Zakona o PDV-u imat će Dom naroda PSBiH. Sjednica ovog tijela zakazana je za 24. mart, ali je delegat SDP-a BiH Denis Bećirović sakupio potpise delegata ovog doma za zakazivanje hitne sjednice, što znači da bi se sudbina ovog zakonskog prijedloga mogla znati već u narednih nekoliko dana. Nakon godina obećanja i prijedloga da i naša zemlja, po uzoru na većinu evropskih, uvede diferenciranu stopu PDV-a, izabrani zvaničnici u donjem domu PSBiH su prvi put konkretizirali jednu takvu inicijativu.
(Istinomjer.ba)