Ovom prilikom još jednom skrećemo pažnju na stav Ustavnog suda BiH u predmetu U-1/11 od 13. jula 2012. godine po apelaciji Sulejmana Tihića u kojem se govori o “kontinuitetu funkcioniranja države”.
U iščekivanju rješenja na osnovu kojeg će se implementirati posredni rezultati Opštih izbora 2018. godine, politički zvaničnici u Bosni i Hercegovini iznose svoja mišljenja i stavove po tom pitanju.
Jedno od takvih je i ocjena delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, Maria Karamatića da “ukoliko se ne iznađe rješenje za popunu domova naroda, aktuelni delegati neće moći nastaviti obnašati funkcije delegata sve dok se ne izaberu novi”, nakon koje je Karamatić dodao da “u Izbornom zakonu BiH jasno piše da mandat izabranih i imenovanih dužnosnika traje četiri godine i da nakon toga ide tačka.”
Osvrćući se na ove Karamatićeve tvrdnje, podsjetićemo na Istinomjerovu analizu iz maja 2018. godine pod nazivom Koliko je “mostarizacija” BiH zaista moguća? u kojoj smo se između ostalog bavili sličnim tvrdnjama poput ove potonje Karamatićeve.
Tako, kada je u pitanju trajanje mandata delegata domova naroda, tačno je da u članu 1.3a Izbornog zakona BiH stoji da “mandat članova predstavničkih organa izabranih na redovnim izborima traje četiri godine i teče od dana objavljivanja rezultata izbora u Službenom glasniku BiH”.
Međutim, ovom prilikom još jednom skrećemo pažnju na stav Ustavnog suda BiH u predmetu U-1/11 od 13. jula 2012. godine, kada je Ustavni sud BiH rješavajući zahtjev Sulejmana Tihića koji je u vrijeme podnošenja zahtjeva obnašao dužnost zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, između ostalog iznio stav u kojem se govori o “kontinuitetu funkcioniranja države”.
Podsjećamo, tokom rješavanja predmeta, od strane Narodne skupštine Republike Srpske pokušana je biti osporena “formalna aktivna legitimacija podnositelja Zahtjeva (Sulejmana Tihića) s obzirom na to da su u Bosni i Hercegovini prije podnošenja Zahtjeva održani parlamentarni izbori, čime je prestao mandat na funkciji podnositelju Zahtjeva”.
Dakle, u momentu kada je Tihić podnio Zahtjev, on je bio delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i njegov potpredsjednik i sa ostalim delegatima iz Doma čekao implementaciju izbornih rezultata u dijelu u kojem se oni odnose na imenovanje novih delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Ustavni sud BiH tom prilikom “utvrdio je kako je Tihićev mandat, koji je počeo 14. marta 2007, tekao do 14. marta 2011. godine, ali pod uvjetom da je novi saziv Doma naroda konstituiran do tog datuma”. Ustavni sud navodi dalje da “ovakva odredba ima za cilj da osigura kontinuitet vlasti i stalnost Parlamenta u državi, jer nemogućnost konstituiranja tijela nakon izbora ne smije utjecati na mogućnost izvršavanja vlasti, a time i na funkcionalnost države…Ukoliko bi se ovim subjektima uskratio legitimitet, naveo je Ustavni sud, da to čine u vremenskom periodu od novih izbora do konstituiranja relevantnog tijela, očigledno je da bi postojala praznina u zaštiti ustavnosti, što zasigurno nije bila namjera ustavotvorca…”.
Jasan stav koji je, u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima, Ustavni sud BiH u pomenutoj odluci iznio po pitanju trajanja mandata izabranih dužnosnika pobija tvrdnje iz navedene izjave Maria Karamatića, te njegovoj izjavi o trajanja mandata izabranih i imenovanih dužnosnika Istinomjer daje ocjenu neistinito.
(Istinomjer.ba)