Poznato je da je Dragan Čović više puta proglašavao Hrvatski narod neravnopravnim u Bosni i Hercegovini. Okidač za ovu sagu je bio izbor Željka Komšića na poziciju Hrvatskog člana Predsjedništva BiH u dva navrata.
U posljednjih osam godina, Dragan Čović je konstantno ukazivao na navodnu neravnopravnost Hrvata u BiH, pa je pozivao na promjene Ustava i izbornog zakona u BiH kako bi se Hrvatima osigurala institucionalna ravnopravnost.
„Želimo državu u kojoj ćemo do kraja biti ravnopravni, i s bošnjacima, i sa srbima. Ne želimo da međunarodna zajednica odlučuje o našoj sudbini, stoga nam je potrebna promjena Ustava i izbornog zakona. Mi trebamo pravnu državu u kojoj će svi biti jednaki da bi BiH mogla profunkcionirati kao normalna država. (…) Vjerujem da možemo dobiti i kandidatski status u sljedeće četiri godine, ali jedino ako BiH bude funkcionirala kao normalna država, a to neće biti dok Hrvati ne budu jednakopravni s druga dva konstitutivna naroda.” (Predizborni skup u Rami – 28.09.2014. godine.)
Zanimljivo je, nakon izbora u oktobru prošle godine pogledati rezultate “neravnopravnosti” o kojoj priča Dragan Čović.
U utrci za člana Predsjedništva BiH Dragan Čović je dobio ukupno 128.053 glasa.
U utrci za Predstavnički dom PS BiH sa prostora FBiH lista HNS-a je dobila ukupno 119.468 glasova ili 12,15%, te je dobila 4 mandata u Parlamentarnoj skupštini. HNS-ova lista također ima i četiri delegata u državnom Domu naroda. Dakle, ukoliko pogledamo situaciju u Parlamentarnoj skupštini BiH, vidimo da HNS-ova lista ima 4 od 28 direktno izabranih zastupnika (14,2%) i ima 4 od 15 delegata u Domu naroda (26%), a u Klubu Hrvatskog naroda ima 4 od 5 delegata ili 80%.
Slična situacija je i na Federalnom nivou. Lista HNS-a je dobila 118.375 glasova za Zastupnički dom (11,23%), što je na kraju rezultiralo sa 12 mandata, od ukupno 97, što čini 12,3% ukupnog broja mandata. U Domu naroda FBiH ova lista ima 13 od 54 delegata, ili 24,07% delegata. U klubu hrvatskog naroda HDZ ima 13 od 17 delegata (76%). Budući da se delegati u Dom naroda FBiH biraju iz kantona, zanimljivo je pogledati i ukupan broj glasova koji je HNS osvojio za sve kantonalne skupštine. U devet kantonalnih skupština za koje je imao svoje kandidate, HNS je osvojio ukupno 107.431 glas, dakle, još manje nego što je osvojio u trci za Zastupnički dom Federacije.
Iz navedenih podataka, jasno se vidi da Hrvati u BiH ni u kom slučaju nisu neravnopravni, budući da je HNS sa oko 12% glasova u Federaciji BiH dobio mogućnost da u domovima naroda zaustavlja sve procese koji mu nisu po volji.
Ukoliko se još dodatno pozabavimo raspodjelom vlasti u BiH, vidjećemo da pozicija Hrvata, ili HNS-a kao saveza koji predstavlja interese većine Hrvata u BiH. Od ukupno 13 Vlada u BiH koje će biti formirane kao rezultat općih izbora 2014. godine, HDZ BiH ili HNS ima ili će imati svoje ministre u čak 9 Vlada, što znači da će sa 12% glasova učestvovati u 69% Vlada u BiH. Jedino u Sarajevskom, Tuzlanskom, Unsko-sanskom i Bosansko-podrinjskom kantonu neće biti ministara iz HDZ-a. Poseban kuriozitet je ministarska pozicija za izbjegla i raseljena lica u Vladi RS, koja pripada HDZ-u, iako je u izborima za NSRS u tom entitetu HNS imao tek 1.810 ili 0,27% glasova, više nego dva puta manje od HDZ 1990, koji je imao 3.698 ili 0,56% glasova.
Iz svega navedenog, sasvim je jasno da, u trenutnom političkom sistemu u BiH Hrvati ne samo da nisu neravnopravni, nego su čak i “ravnopravniji” od drugih naroda, te da njihov glas u principu “vrijedi više” od glasova ostalih naroda u BiH.
Dragan Čović za ovu izjavu dobija ocjenu neistinito.
(istinomjer.ba)