Na sjednici Trećeg komiteta Ujedinjenih nacija, održanoj 16.11.2022. godine, ovo tijelo usvojilo je Nacrt rezolucije pod nazivom “Stanje ljudskih prava u Islamskoj Republici Iran”. Ovom rezolucijom izražena je zabrinutost zbog alarmantno visoke učestalosti izricanja smrtne kazne u Iranu, te je ova zemlja pozvana da prestane s upotrebom prekomjerne sile protiv mirnih demonstranata i demonstrantkinja, uključujući žene i djecu.
Za Nacrt ove rezolucije glasalo je 80 predstavnika država, 28 je glasalo protiv, dok je 68 bilo suzdržano, među kojima i Sven Alkalaj, predstavnik Bosne i Hercegovine u UN-u, jedine prisutne države s tla Evrope koja nije glasala “za”. Između ostalih, predstavnici Srbije, Turske i Gruzije nisu se pojavili na glasanju, Sirija, Rusija, Pakistan, Indija, Kina i Bjelorusija neke su od zemalja koje su glasale protiv, dok su suzdržani bili predstavnici Alžira, Brazila, Egipta, Katara, Singapura, Južne Afrike i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Masovni protesti u Iranu počeli su nakon što je objavljena vijest da je 22-godišnja Mahsa Amini umrla u policijskom pritvoru 16.9.2022. godine. Uhapšena je jer je “nepropisno” nosila hidžab, smještena je u pritvor gdje je pretučena i gdje je podlegla tri dana kasnije. Protesti koji su počeli ispred bolnice u kojoj je preminula proširili su se Iranom u roku od sedmicu. Žene su palile svoje marame i šišale kosu, predvodeći proteste u kojima su hiljade Iranaca i Iranki tražile kraj vladavine Ajatolaha Homeinija i uzvikivale ime preminule Mahse Amini. Od tada, kako je pisao CNN, Vlada Irana onemogućila je pristup zemlji neakreditovanim stranim novinarima/kama, u zemlji se redovno počeo gasiti internet te hapsiti demonstranti/kinje. Posljednjih sedmica, navodi BBC, pojavili su se videosnimci na društvenim mrežama koji navodno prikazuju iranske snage sigurnosti kako seksualno napadaju demonstrante/kinje na ulicama, a počeli su se pojavljivati izvještaji o seksualnom nasilju nad aktivistima/kinjama u zatvorima, kao i dokazi o oružanim napadima policije.
Na suzdržanost predstavnika BiH pri glasanju za Nacrt rezolucije koja se tiče stanja ljudskih prava u Iranu reagovale su diplomatske misije, političari/ke, novinari/ke i aktivisti/kinje.
Iz Ureda Evropske unije u BiH izrazili su žaljenje i istakli kako očekuju da BiH, kao država koja teži članstvu u EU, uskladi svoju vanjsku politiku s vanjskom politikom EU:
Ured EU u BiH izražava žaljenje što je Bosna i Hercegovina ostala suzdržana pri glasanju o ovoj rezoluciji. EU očekuje da se zemlje koji teže članstvu u EU u potpunosti usklade sa vanjskom i sigurnosnom politikom EU. (…) Očekujemo od BiH da nastavi ići putem potpunog usklađivanja sa stavovima EU.
Ured EU u BiH, 23.11.2022.
Slično je reagovala i Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH, ističući da od naše zemlje očekuje veću podršku za osnovna ljudska prava iranskog naroda.
SAD žali što se BiH suzdržala od glasanja o rezoluciji Trećeg komiteta Generalne skupštine UN-a o stanju ljudskih prava u Iranu 16. novembra u kojoj se poziva Iran da prekine upotrebu prekomjerne sile protiv mirnih demonstranata, uključujući žene i djecu. Od BiH očekujemo veću podršku za osnovna ljudska prava iranskog naroda, kao i nastavak usklađivanja sa stavovima Evropske unije na putu BiH ka euroatlantskim integracijama.
Ambasada SAD-a u BiH, 23.11.2022.
Osim Ureda EU u BiH i Ambasade SAD-a, suzdržanost predstavnika BiH u UN-u kritikovali/e su i bivši predsjedavajući Vijeća ministara BiH i bivši ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija, novinar i advokat Senad Pećanin i Jadranka Miličević iz Fondacije CURE.
Smatram da je veoma tragično, zbog činjenice da kada smo god mi bili u pitanju, čekali smo reakciju od drugih. Ako se nije desila reakcija od 1990. znamo do dana današnjeg, imamo očekivanja da drugi reaguju na inicijative koje mi pokrećemo, ako nismo dobili podršku. Jako smo tužne i razočarane što je BiH ostala suzdržana.
Jadranka Miličević, 23.11.2022.
Članica Naše stranke (NS) Darja Softić Kadenić također je putem Facebook profila ove političke stranke 23. novembra osudila suzdržanost predstavnika BiH pri glasanju u UN-u:
Biti država potpisnica Istanbulske konvencije i biti suzdržana na glasanju za UN rezoluciju kojom se osuđuje Iran ne ide! Ili jesi ili nisi! Ne možemo kao država vazda pokušavati sjediti na dvije (minimalno) stolice! Pogotovo ne kad je u pitanju zaštita ljudskih prava i osnovnih civilizacijskih vrijednosti.
Darja Softić Kadenić, 23.11.2022.
Jedna od rijetkih osoba s političke scene u Bosni i Hercegovini koja je javno izrazila svoju podršku borbi žena u Iranu jeste Irma Baralija, potpredsjednica Naše stranke i vijećnica u Gradskom vijeću Mostara. Kao znak podrške demonstracijama u Iranu, koje su počele nakon smrti Mahse Amini, Baralija je 8.10.2022. godine ispred ambasade ove države u Sarajevu odsjekla pramen kose.
Pramen i pismo sam preporučenom poštom poslala na adresu ambasade jer nisam našla način da ih lično uručim.
Irma Baralija, 8.10.2022.
Od nevladinih organizacija to je javno uradila Fondacija CURE, koja se putem svoje web stranice oglasila saopštenjem u kojem iskazuje solidarnost sa ženama Irana.
Fondacija CURE iskazuje svoje poštovanje, punu podršku i solidarnost sa hrabrim ženama Irana koje danima organizuju i učestvuju u protestima protiv sistema koji nasilno provodi svoje patrijarhalne politike.
Vijeće UN-a za ljudska prava održalo je 24. novembra i specijalnu sjednicu koja se bavila “pogoršanjem stanja ljudskih prava u Islamskoj Republici Iran” i na kojoj se, na zahtjev Njemačke i Islanda, glasalo za uspostavljanje nezavisnog mehanizma za dokumentovanje ozbiljnih kršenja ljudskih prava u Iranu. Kako je Vijeće objavilo na svom Twitter nalogu, s 25 glasova “za”, šest “protiv” i 16 suzdržanih odlučeno je da se ovaj mehanizam i uspostavi.
Nakon kritika koje su uputili iz Ureda EU i Ambasade SAD-a u BiH povodom suzdržanosti predstavnika naše zemlje u UN-u niko se iz nadležnih institucija, naročito ne iz Vijeća ministara BiH i/ili Predsjedništva BiH, nije oglasio. Također, ni u bh. javnosti nema pretjeranog interesa, pritiska, podrške ili solidarnosti sa ženama Irana u borbi za slobodu.
(Istinomjer.ba)