Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) 2. augusta 2021. godine izmijenila je Ustav kantona, i to usvajanjem amandmana kojima su Srbi postali konstitutivan narod, u Ustav uvršten bosanski jezik, a kao službeno pismo dodana je i ćirilica. Polemika oko diskriminatornih tačaka u ustavima pojedinih kantona vodi se već dugi niz godina, a u HNK su napokon ispunjena obećanja koja su, dominantno predstavnici HDZ-a BiH, iznova kršili.
Ranije ove godine, na inicijativu HDZ-a BiH, predložene su ustavne promjene koje se odnose na konstitutivnost Srba u HNK:
Ta inicijativa upućena je Vladi HNK-a i mi ćemo pokušati u okviru tih pitanja obuhvatiti i ona druga koja se tiču institucija koje odavno nemamo. Tako bismo trenutno stanje i osnovni pravni akt županije uskladili s onim što u praksi imamo.
Tomislav Martinović, potpredsjednik Skupštine HNK, 30.4.2021.
Predsjednik Skupštine HNK Šerif Špago potvrdio je da će inicijativu podržati i Klub Bošnjaka, ali da će sve zavisiti od podrške HDZ-a:
Svi zastupnici u Klubu Bošnjaka će podržati prijedlog kad dođe od Kluba zastupnika HDZ-a, odnosno Hrvata… Ako Klub HDZ-a bude ‘za’ s naše strane nema problema.
Šerif Špago, 30.4.2021.
Kako su i najavili, zastupnici su na jučer održanoj sjednici podržali izmjene u kantonalnom ustavu. Šest sljedećih amandmana usvojeno je sa 26 glasova “za” i jednim glasom “protiv”:
Amandman XIII
U članu 1. iza riječi: „Hrvati“, briše se slovo „i“, te dodaje zarez, a iza riječi „Bošnjaci“, briše se zarez, a dodaju riječi „i Srbi“.
Amandman XIV
U članu 7. stav 2. briše se tačka i dodaju riječi „i većinu glasova srpskih poslanika“.
Amandman XV
U članu 8. stav 1. mijenja se i glasi „Službeni jezici Kantona su bosanski, hrvatski i srpski jezik.“
U stavu 2. istog člana briše se tačka i dodaju se riječi „i ćirilica.“.
Amandman XVI
U članu 85. stav 1. mijenja se i glasi „Amandmane na Ustav može predlagati Vlada Kantona, većina poslanika u Skupštini ili većina hrvatskih ili bošnjačkih ili srpskih poslanika u Skupštini“.
Amandman XVII
U članu 18. stav 2. briše se tačka na kraju stava i dodaju se riječi „i većinu glasova srpskih poslanika.“.
Amandman XVIII
U članu 52. stav 4. briše se tačka na kraju stava i dodaju se riječi „i većinu glasova članova Vlade iz reda srpskog naroda.“.
Amandmani na Ustav HNK, 2.8.2021.
Iako ne bi trebao, s obzirom da se deklarativno zalažu upravo za ravnopravnost konstitutivnih naroda, ovakav razvoj događaja može biti protumačen kao iznenađujući, budući da su predstavnici HDZ-a do sada blokirali slične pokušaje, o čemu svjedoči i slučaj iz oktobra 2017. godine, kada Skupština HNK, “zaslugom” HDZ-a BiH, nije usvojila amandmane na Ustav ovog kantona kako bi se Srbi počeli tretirati kao jedan od konstitutivnih naroda.
Osim toga, kada je u februaru 2018. godine Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) usvojio inicijativu SDP-ovog zastupnika Denisa Bećirović, kojom se vlasti četiri kantona u entitetu Federacija BiH pozivaju da osiguraju ustavnu ravnopravnost Srba, protiv ove inicijative ponovo su glasali poslanici HDZ-a BiH, kao i poslanici SNSD-a.
Inicijativa se, pored HNK, odnosila na Kanton 10, Zapadnohercegovački (ZHK) i Posavski kanton (PK):
Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH poziva nadležne organe Hercegovačko-neretvanskog kantona, Kantona 10, Zapadnohercegovačkog kantona i Posavskog kantona da, najkasnije u roku od 30 dana od dana usvajanja ove inicijative u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, izmijene i dopune ustave navedenih kantona s ciljem osiguranja ustavne ravnopravnosti Srba, kao i da se u ustavima kantona, gdje to do sada nije učinjeno, precizira i osigura ustavna ravnopravnost bosanskog i srpskoj jezika, te latinice i ćirilice.
Inicijativa Denisa Bećirovića, 20.2.2021.
Sve do jučerašnje sjednice kantonalne skupštine, Ustav HNK nije prepoznavao Srbe kao konstitutivni narod niti srpski i bosanski kao jedan od zvaničnih jezika u HNK.
Međutim, ovaj problem nije bio prisutan samo u HNK, budući da, nakon završetka rata 1995. godine, niti u jednom od deset kantona u FBiH Srbi nisu bili priznati kao konstitutivan narod, a ni srpski kao zvanični jezik. Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je 2000. godine odluku kojom se od entiteta tražilo da izmijene svoje ustave kako bi se osigurala puna ravnopravnost tri “konstitutivna naroda” na čitavom području BiH.
Također, ovom problematikom bavila se i presuda Ustavnog suda FBiH U-48/17 iz maja 2018. godine, a o čemu je pisao i naš partnerski portal Raskrinkavanje. Ustavni sud je tada utvrđivao ustavnost članova ustava HNK, PK i Kantona 10 vezanih za konstitutivnost Srba u tim kantonima, te članove Ustava vezane za službene jezike u HNK, PK, Kantonu 10 i ZHK.
U presudi je ustanovljeno da su članovi ustava HNK i PK, vezani za konstitutivnost naroda, neustavni, budući da nisu podrazumijevali Srbe kao konstitutivan narod, kao i da su neustavni članovi ustava Hercegovačko-neretvanskog, Posavskog i Zapadnohercegovačkog kantona, vezani za službene jezike, budući da članovi ustava ovih kantona nisu podrazumijevali srpski i bosanski jezik kao službene jezike niti ćirilicu kao službeno pismo.
Iako je nakon jučerašnjeg dana preostao samo Posavski kanton koji ne priznaje Srbe kao konstitutivni narod, ostale diskriminatorne odredbe spomenute u Odluci Ustavnog suda FBiH još uvijek postoje u kantonima gdje je HDZ BiH na vlasti. I dok iz ove stranke nastavljaju s pritiscima da dođe do promjena Izbornog zakona BiH kako bi se omogućilo “legitimno predstavljanje naroda”, ostaje nam da vidimo da li će HDZ BiH isti princip zagovarati i na nižim nivoima vlasti.
Svakako, ovakav tip diskriminacije nije rezervisan za samo jedan entitet, o čemu najbolje govori dobro poznata činjenica da učenici u školama Republike Srpske ne mogu izučavati bosanski, nego “bošnjački” ili “jezik bošnjačkog naroda”.
Riječ je o problemu kojeg je Istinomjer već adresirao u analizama “Vlasti u RS ne mogu određivati ime jezika kojim govore Bošnjaci” i “Početak ove školske godine ponovo obilježen diskriminacijom”, gdje smo podsjetili da se u školskoj evidenciji maternji jezik djece bošnjačkih povratnika u RS i dalje vodi kao “bošnjački jezik”, uprkos odluci Ustavnog suda iz 2016. godine u kojoj stoji da “Ustav Bosne i Hercegovine nigdje ne propisuje da se imena jezika kojim govore konstitutivni narodi moraju vezati za ime konstitutivnog naroda”.
Iako su ustavni propisi dobro poznati bh. političkim liderima, a mantra da se “presude sudova ne komentarišu nego izvršavaju” učestala u njihovim izjavama, državljani BiH još uvijek čekaju na potpunu ravnopravnost naroda, jezika, pisama…
(Istinomjer.ba)