Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i potpredsjednik SDP-a BiH Zukan Helez govorio je, između ostalog, o izmjenama Izbornog zakona BiH tokom gostovanja u programu BHT1 11. januara 2022. godine.
U kontekstu SDP-ovog stava po pitanju reforme Izbornog zakona BiH, Helez je konstatovao da je prioritet uvesti elektronsko skeniranje glasačkih listića, objasnivši pritom navodno široku svjetsku primjenu ove tehnologije:
Stav SDP-a je da prvo moramo imati poštene izbore. Da bi pričali o bilo čemu drugom, moramo imati… Mi dosad poslije rata nismo imali poštene izbore. Vidjeli ste, bilo gdje u svijetu, kad se održavaju izbori, za 10 minuta se znaju rezultati u po procenta. Znači, mi tražimo ono što ima svugdje u svijetu, što ima većina afričkih država, da je skenirani listić, kad se ubaci, da se odmah zna kome ide glas, da ne možete tamo dodati ili oduzeti na brojanju. Tražimo nadzorne kamere da se vidi da nema nekih nelegalnih radnji na biračkom mjestu, i to je naše pravo, bez toga nećemo dalje.
Zukan Helez, 11.1.2022.
Informacije o primjeni tehnologije na glasačkim mjestima širom svijeta objedinio je Međunarodni institut za demokratiju i izbornu pomoć (IDEA), međunarodna organizacija koja u svom sastavu broji 34 države članice. Kao ključna polja ekspertize, IDEA navodi izborne procese, izgradnju ustava, procjenu demokratije i političko učešće i predstavljanje.
U svojoj bazi podataka, IDEA navodi da je elektronsko glasanje, u raznim oblicima, prisutno u 49 od 178 ispitanih država, odnosno u manje od jedne trećine, suprotno tvrdnji Zukana Heleza da je ovo praksa “svugdje u svijetu”. Na evropskom kontinentu, 11 država primjenjuje ovakve mehanizme.
Među afričkim zemljama, za koje je Helez ustvrdio da većina upražnjava elektronsko skeniranje glasačkih listića, istina je da samo dvije zemlje koriste ovu tehnologiju, Demokratska Republika Kongo i Namibija.
Tehnologije koje državne izborne komisije koriste za vrijeme izbora su različite. Opcija koja se naječešće koristi, i to u 17 ispitanih zemalja, jesu aparati za direktno snimanje elektronskih glasova (DRE). Kako pojašnjavaju iz Nacionalnog demokratskog instituta (NDI), ovi sistemi koriste tastaturu, ekran osjetljiv na dodir, miš, olovku ili drugi elektronski uređaj kako bi omogućili glasačima da elektronski zabilježe svoj glas. DRE sistem bilježi izbore birača i pohranjuje elektronski zapis njihovog glasanja u mašini. Podaci koje je pohranila svaka pojedinačna DRE jedinica zatim se prenose ili elektronskim putem (internetom, mobilnom mrežom ili memorijskom karticom), ili ručno (štampanjem rezultata sa svake mašine i njihovim tabelarnim prikazom) kako bi se zabilježio ukupan broj datih glasova za ponuđene stranke ili kandidate.
Glasanje putem interneta omogućeno je u 13 zemalja, dok je optičko prepoznavanje znakova (OMR) prisutno u njih osam. OMR mašine za brojanje kombinuju aspekte glasanja na papiru sa elektronskim prebrojavanjem. Birači olovkom označavaju svoje izbore na posebnom, elektronski čitljivom papirnom listiću. Glasački listić zatim čita OMR mašina koja sabira glasove koristeći znakove koje su upisali birači.
Konačno, elektronski štampači glasačkih listića (EBP) koriste se u četiri države. EBP je sličan DRE aparatima, s tim što EBP ne pohranjuje podatke o glasanju. Umjesto toga, ispisuje papirnu potvrdu ili proizvodi token koji sadrži izbor(e) glasanja. Birači zatim ovu potvrdu ili token stavljaju u glasačku kutiju, koja može biti elektronska i automatski brojati glasove.
Osim neistinite konstatacije o rasprostranjenosti korištenja tehnologije pri glasanju, Helez je tokom gostovanja ustvrdio i da je Opći okvirni sporazum za mir u BiH, poznatiji kao Dejtonski mirovni sporazum, potpisan u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD):
Ključni politički, tako da kažem, igrač, svjetska velesila su Sjedinjene Američke Države, na njihovom tlu je potpisan Dejtonski mirovni sporazum…
Zukan Helez, 11.1.2022.
Dejtonski mirovni sporazum postignut je novembru 1995. godine u vojnoj zračnoj luci Right-Paterson kod Daytona, u američkoj državi Ohio, nakon intenzivnih pregovora pod pokroviteljstvom SAD-a, ali je ovaj dokument zvanično potpisan tek 14. decembra 1995. godine, međutim, ne u Daytonu, nego u glavnom gradu Francuske Parizu.
Shodno navedenom, tvrdnje Zukana Heleza da se “svugdje u svijetu” i u “većini afričkih država” koristi elektronsko brojanje glasova, te da je Dejtonski mirovni sporazum potpisan “na tlu” SAD-a, Istinomjer ocjenjuje neistinitim.
(Istinomjer.ba)