Od ukupno 27 članica Europske unije (EU), njih deset uplaćuje u europski budžet više novca nego što iz njega povlači sredstava. Međutim, to ne znači da su ove države u gubitku, jer su prednosti članstva u EU veće od njihovih izdvajanja za budžet.
Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić gostovao je u programu FACE TV-a 18. aprila 2025. godine te je, govoreći o odnosima Hrvatske i HDZ-a prema Miloradu Dodiku i sankcijama koje su mu uvele Austrija i Njemačka, izjavio kako je Hrvatska jedna od onih članica Europske unije koja povlači sredstva iz budžeta EU, a Njemačka jedna od onih članica koja uplaćuje ta sredstva.
Naravno, Hrvatska je članica EU, ali tamo imaju neke članice koje su malo moćnije u svim procesima, u svim odlukama, uplaćuju više budžeta itd. Hrvatska je jedna od onih članica EU koja povlači sredstva iz budžeta EU, a Njemačka je jedna od onih koja uplaćuje ta sredstva.
Denis Zvizdić, 18.4.2025.
Europska unija donosi dugoročni budžet i godišnji budžet. Trenutni dugoročni budžet obuhvaća period od 2021. do 2027. godine, a na temelju toga, EU izrađuje godišnji budžet koji raspodjeljuje sredstva za specifične projekte, programe i potrebe u skladu s dugoročnim budžetom.
Budžet Europske unije financira se izdvajanjima članica EU na temelju njihovog BDP-a, carinama na uvoz izvan EU, manjim dijelom prikupljenog PDV-a u EU i iz drugih izvora. Trenutni dugoročni budžet iznosi oko dva triliona eura, a krajnja odgovornost za provođenje budžeta leži na Europskoj komisiji. Sve članice Europske unije uplaćuju novac u europski budžet i povlače sredstva iz tog budžeta, direktno u vlastite budžete ili putem projekata koji se provode u njihovim državama. Neke članice izdvajaju za europski budžet više nego što iz njega povlače sredstava.
Prema analizi portala Euronews utemeljenoj na podacima Europske komisije za 2023. godinu, od 27 članica Europske unije, njih deset uplaćuje u budžet EU više nego što povlači sredstava iz ovog budžeta: Finska, Švedska, Danska, Njemačka, Nizozemska, Irska, Francuska, Španjolska, Italija i Austrija.
Najviše sredstava u 2023. godini uplatile su Njemačka (33,8 milijardi eura), Francuska (25,8 milijardi eura), Italija (18,8 milijardi eura), Španjolska (13,6 milijardi eura) i Nizozemska (9,1 milijardu eura). Međutim, Francuska (16,4 milijarde eura), Njemačka (14 milijardi eura), Italija (14,8 milijardi eura) i Španjolska (12,1 milijardu eura) su, zajedno s Poljskom (14,1 milijardu eura), istovremeno i povukle najviše sredstava.
Ako se budžet Europske unije promatra po uplaćenim i povučenim sredstvima, najveći disbalans u 2023. godine ostvarile su Njemačka (19,7 milijardi eura), Francuska (9,3 milijarde eura), Nizozemska (6,2 milijarde eura) i Italija (5,9 milijardi eura), a najveći dobitnici su Poljska (sedam milijardi eura), Rumunjska (5,8 milijardi eura), Belgija (4,7 milijardi eura) i Mađarska (4,4 milijarde eura).
Hrvatska je u istom periodu u budžet EU uplatila 0,6 milijardi eura, a povukla tri milijarde eura sredstava kao jedna od 17 članica koja je povukla više sredstava nego što je uplatila.
Iako deset članica Europske unije u europski budžet uplaćuje više sredstava nego što ih iz ovoga budžeta dobiva, Europska komisija navodi kako se budžet ne može promatrati isključivo knjigovodstveno u smislu koja članica povlači više sredstava nego što ih dobiva. Europski budžet omogućava provođenje velikih i međudržavnih projekata koje države članice same ne bi mogle provesti. Uz to, prema Europskoj komisiji, sve članice Europske unije ostvaruju daleko veću korist od članstva u Europskoj uniji i zajedničkog tržišta nego što izdvajaju za europski budžet.
(Istinomjer.ba)