U Bosni i Hercegovini na čelu jednog broja lokalnih zajednica nalaze se načelnici/gradonačelnici koji te funkcije obnašaju već dugi niz godina, a neki čak i više od 20 godina. Tako je BiH na prethodnim Lokalnim izborima 2016. godine dobila 54 nova načelnika i gradonačelnika, od ukupno 140 koji su se birali, što znači da je svoje pozicije zadržalo njih čak 86, od čega je 57 u Federaciji BiH te 29 u Republici Srpskoj.
Ovakva situacija proizilazi iz mogućnosti da pojedinac može biti izabran na poziciju načelnika ili gradonačelnika nebrojeno puta, sve dok dok ima podršku birača. Na ovaj problem ukazao je i CCI još 2009. godine u okviru Projekta “Funkcija načelnika općine u sistemu lokalne samouprave u BiH” gdje je kao jedna od preporuka za unapređenje ukupne funkcionalnost rada lokalnih samouprava u BiH istakao i da bi zakonom trebalo “definisati ukupni mogući angažman pojedinca na funkciji načelnika, te to eventualno propisati u trajanju od dva uzastopna mandata”.
Obrazloženje: Trenutno pojedinac može biti izabran na poziciju načelnika nebrojeno puta, sve dotle dok ima podršku birača. Sa stanovišta demokratije tu nema ništa sporno jer građani biraju kandidata za kojeg smatraju da može najbolje odgovoriti na njihove interese. Ipak, sa stanovišta odgovornog upravljanja lokalnim zajednicama, neograničen broj mandata jedne osobe može voditi uspostavljanju kvaziprofesionalnih i ličnih odnosa u upravljanju. Konačno, ovakav pristup sa dva mandata daje dovoljno vremena pojedincu sa energijom i talentom da na poziciji načelnika opština donese promjene i rezultate kojima može unaprijediti stanje opštine, ali i omogućava postojanje dinamike u upravljanju opštinama slobodne od individualizacije vizije i personalizacije lokalnih politika.
CCI, 2009. godina
U martu 2018. godine tadašnji zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, Dennis Gratz uputio je Prijedlog zakona o izboru, prestanku mandata, ograničenju kandidature, opozivu i zamjeni gradonačelnika gradova i načelnika općina u FBiH, a pomenuti prijedlog uključivao je i ograničenje mogućnosti reizbora za načelničke i gradonačelničke pozicije. Gratz je tada istakao “kako očekuje da njegov prijedlog pokrene širu debatu, kako bi promjene sistema izbora bile spremne za lokalne izbore 2020. godine”.
Ovaj prijedlog predviđa ograničenje kandidature na način da se osoba koja je već dva mandata uzastopno izabrana za gradonačelnika ili načelnika ne može kandidovati za treći mandat. To će otvoriti prostor demokratizaciji jedinica lokalne samouprave u kojima su trenutno takve okolnosti da gradonačelnici i načelnici imaju takve resurse gdje teško dolazi do smjene vlasti.
Dennis Gratz, 29. mart 2018.
Godinu dana kasnije, i zastupnik Nezavisnog bloka u Parlamentu Federacije BiH Amer Obradović uputio je u parlamentarnu proceduru Zakon o izboru općinskih načelnika i gradonačelnika u Federaciji BiH.
Zakon o izboru općinskih načelnika i gradonačelnika u Federaciji Bosne i Hercegovine predviđa ograničenje mogućnosti kandidature na maksimalno dva mandata, kako bi se konačno zaustavila samovlada i višegodišnje zloupotrebe javnog budžeta za reizbor ljudi koje su ove pozicije u nekim mjestima zauzeli po dvije decenije i više. Također, predviđeno je uvođenje drugog kruga glasanja između dva kandidata sa najviše glasova, kako bi izabrani kandidat zaista imao apsolutnu podršku u lokalnoj zajednici. Ovim bi se otvorio prostor i da građani iz etnički brojno manjinskih grupa u određenim mjestima budu grupa kojoj se kandidati obraćaju, gdje bi oni bili prevaga u odnosu na sadašnju situaciju gdje su ignorisani i zanemareni. Budući načelnici i gradonačelnici bi morali uzimati u obzir širu sliku što bi ih onemogućilo u obraćanju jednoj skupini ili fokusiranju na određene sredine.
Amer Obradović, 19. maj 2019.
Ipak, do danas nije bilo zakonskih izmjena kada je u pitanju reizbor čelnika bh. općina i gradova nakon dva uzastopna mandata, pa će tako veliki broj načelnika i gradonačelnika širom BiH da se kandiduje još jednom za pozicije koje obnašaju 8, 12, 19, a neki čak i 26 godina.
Ko u BiH ima najduži načelnički/gradonačelnički staž?
Tajib Muminović
Najduži staž na poziciji načelnika u BiH ima načelnik Općine Teočak, Tajib Muminović. Naime, on je na poziciji načelnika već 26 godina – od 1994. godine, a s obzirom da na ovogodišnjim izborima nema protivkandidata Muminović bi mogao dočekati i treću deceniju na čelu jedne od najmanjih bh. općina.
Emir Bubalo
Već 23 godine na čelu Općine Konjic je Emir Bubalo – od 1997. godine, a nakon šest uzastopnih mandata Bubalo nije kandidat za načelnika Općine Konjic na ovogodišnjim izborima.
Sead Muminović
Prema navodima čitaoca Istinomjera i Muminović je načelnik Općine Čelić već 22 godine – od 1998. godine, a kandidat je i na ovogodišnjim izborima. Ipak, zvaničnu biografiju Seada Muminovića nije moguće pronaći. Uvidom u izborne liste Centralne izborne komisije BiH moguće je utvrditi da je Muminović na Lokalnim izborima 2000. godine kao kandidat SDA dobio najviše glasova, kao i izborima 2004. godine, te se na ovoj poziciji zadržao do danas.
Milan Radmilović
Radmilović je već 20 godina na čelu Općine Gacko – od 2000. godine, a kandidat je i na ovogodišnjim izborima gdje će imati jednog protivkandidata za načelničku poziciju.
Vasilije Perić
Perić je načelnik Općine Ugljevik već 19 godina – od marta 2001. godine, a kandidat je i na ovogodišnjim izborima.
Jasmin Imamović
Imamović je na čelu Grada Tuzle već 19 godina – od februara 2001. godine kada je izabran za načelnika Općine Tuzla, a u oktobru 2014. godine, nakon što je Tuzla proglašena Gradom, postaje gradonačelnikom Tuzle. Imamović je i na ovogodišnjim izborima jedan od šest kandidata/kinja za gradonačelnika/icu Tuzle.
Nedeljko Mlađenović
Pored Imamovića i načelnik Općine Bratunac, Nedeljko Mlađenović na vlasti je već 19 godina – od 2001. godine, a za ovu poziciju borit će se protiv dva kandidata i na ovogodišnjim izborima.
Nusret Helić
Već 19 godina na vlasti je i gradonačelnik Grada Gračanice (do 2019. godine načelnik Općine Gračanica) – od 2001. godine, a kandidat je i na ovogodišnjim izborima.
Mato Zovko
Načelnik Općine Žepče, Mato Zovko je na ovoj poziciji od 2002. godine, a kandidat je i na ovogodišnjim izborima.
Od 2004. godine na načelničkim odnosno gradonačelničkim pozicijama su i Ljubo Bešlić kao gradonačelnik Mostara, Nermin Ogrešević kao načelnik Općine Cazin, odnosno gradonačelnik Grada Cazin od 2017. godine kada je Cazin zvanično dobio status grada, Milorad Simić kao načelnik Općine Derventa, Hamdo Ejubović kao načelnik Općine Hadžići, Stjepan Bošković kao načelnik Općine Stolac, Mladen Krekić kao načelnik Općine Modriča, Miro Kraljević kao načelnik odnosno gradonačelnik (od 2014. godine) Grada Širokog Brijega, Hasan Ajkunić kao načelnik Općine Bugojno, Zijad Kunovac kao načelnik Općine Foča u FBiH, te Mladen Mirušić Ramljak kao načelnik Općine Kiseljak. Ogrešević, Simić, Ejubović, Bošković, Kraljević, Mirušić Ramljak i Ajkunić kandidati su za ove pozicije i na ovogodišnjim izborima. Od 2004. do 2020. godine na čelu Općine Jablanica bio je načelnik Salem Dedić, no nakon 16 godina na ovoj poziciji Dedić nije kandidat na ovogodišnjim izborima.
Na čelu Grada Doboja 16 godina bio je Obren Petrović – od 2002. do 2018. godine. Petrović je 2002. godine izabran za načelnika Općine Doboj. Na tu poziciju je biran je i na izborima 2004. te 2008. godine, a kada je Doboj 2012. godine dobio status grada, Petrović postaje prvi gradonačelnik. I na Lokalnim izborima 2016. godine Petrović je po peti put izabran za prvog čovjeka Doboja. Obren Petrović je na Općim izborima u oktobru 2018. izabran za poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH, i prema Izbornom zakonu morao je izabrati koji od ova dva mandata će zadržati, nakon čega je odstupio sa pozicije gradonačelnika Doboja.
Nakon 15 godina i Mićo Mićić, gradonačelnik Grada Bijeljine i dalje ima namjeru da se zadrži na čelu ovog grada. Mićić je na lokalnim izborima 2005. godine izabran za načelnika Općine Bijeljina, a 2014. godine izabran je za prvog gradonačelnika u historiji Bijeljine.
Trinaest godina na vlasti, odnosno od 2007. godine na čelu Općine Novo Sarajevo, Grada Zvornika i Općine Čelinac su Nedžad Koldžo, Zoran Stevanović i Momčilo Zeljković, a Koldžo i Stevanović kandidati su za ove pozicije i na ovogodišnjim izborima.
Od 2008. godine na vlasti su i načelnici općina Bosanska Krupa, Stari Grad Sarajevo, Istočni Stari Grad i Lopare – Armin Halitović, Ibrahim Hadžibajrić, Bojo Gašanović, Rado Savić, te Muhamed Ramović kao gradonačelnik Grada Goražda, Smiljan Vidić kao načelnik odnosno gradonačelnik Grada Čapljine. Na čelu Općine Kalinovik od 2008. do 2020. godine bila je Milena Komlenović.
Namjeru da nakon dva mandata ostanu i dalje na čelu svojih općina imaju i između ostalog Semir Efendić načelnik Općine Novi Grad Sarajevo, Akif Fazlić načelnik Općine Ilijaš, Edin Smajić načelnik Općine Vogošća, Milovan Bjelica načelnik Općine Sokolac, Midhat Husić načelnik Općine Banovići, Edin Hozan načelnik Općine Jajce, Nedžad Zukanović načelnik Općine Ključ, te Đemal Memagić načelnik Općine Olovo.
(Istinomjer.ba)