Ko je protiv abortusa, istospolnih brakova, ali i za kanal na hrvatskom jeziku

Kandidati DF-a, SDP-a BiH, SDA, SBB-a, A-SDA, Naše stranke i Nezavisnog bloka, pored tema koje su trenutno aktuelne poput migrantske krize, evroatlantskih integracija i Izbornog zakona BiH, iznijeli su svoje stavove i o istospolnim brakovima, pitanju abortusa, kanala na hrvatskom jeziku, mogućoj postizbornoj koaliciji sa SDA, ali i o tome treba li se ili ne treba plašiti rata.

Zlatan Begić (DF), Alma Čolo (SDA), Faruk Ćupina (SBB), Anto Domazet (SDP BiH), Faruk Hadžić (Nezavisni blok), Predrag Kojović (Naša stranka) i Sejfudin Tokić (A-SDA) u svojstvu kandidata za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH učestvovali su u još jednoj u nizu debatnih emisija u kojoj su gledaoci imali priliku da čuju njihove, i stavove partija u vezi tema kojima bi, između ostalog, najviši nivo zakonodavne vlasti trebao da se bavi u narednom mandatnom periodu.

U svojoj uvodnoj riječi Begić je naglasio da će se jedan pravac djelovanja DF-a ticati održanja države i njenih institucija, jačanja državotvornih elemenata, vraćanja u politički diskurs ideje i koncepta jednakosti svih građana i svih naroda na cjelokupnom području BiH, a drugi, kako je rekao, “su DF-ove politike, kratkoročne i dugoročne”.

Čolo je u uvodnom izlaganju predstavila sebe i stranku iz koje dolazi, dok je Ćupina, kandidat SBB-a, naglasio da se njegova stranka, pored osnaživanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, zalaže i za vladavinu prava, nezavisno pravosuđe i euroantlantske integracije.

“SDP je za ove izbore pripremio “Plan 10”, istakao je Domazet, a Hadžić izjavio da se treba “okrenuti temama koje opterećuju svakodnevni život građana”. “Naši stavovi o ekonomiji mislim da su dosta poznati, a pogotovo naši stavovi i zalaganja za individualne slobode i ustavne reforme”, rekao je između ostalog Kojović, dok je Tokić naglasio da “treba iskazati veliku brigu za BiH posle izbora”.  

Na temu ustavnih promjena i Izbornog zakona BiH, Čolo konstatuje da je postojao zamah sa aprilskim paketom, ali da poslije toga u “nedostaku političke volje”, dogovor nije bio moguć. SDA, kaže Čolo, jeste za to da se promjene određenja pitanja izbora članova Predsjednišva BiH i Doma naroda u skladu sa presudom Sejdić-Finci, ali kao razlog zašto to do sada nije urađeno navodi “opstrukcije od strane Hrvata koji žele da se usput sa Sejdić-Finci riješi i pitanje izbora samo njihovog predstavnika u Predsjedništvo BiH, da on ima rezervirano mjesto u Predsjedništvu BiH”. Podsjećamo, Istinomjer se u više navrata osvrtao na nedosljednosti u stavovima čelnih ljudi HDZ-a BiH kada je presuda Sejdić-Finci u pitanju.

Za Ćupinu je politička nestabilnost i nesigurnost glavni razlog zašto nisu izvršene promjene Ustava BiH nakon presuda Međunarodnog suda za ljudska prava u Strazburu. Domazet je, podsjećajući na inicijativu o racionalizaciji Federacije BiH i uloge kantona i njihove pozicije, potvrdio da SDP BiH još uvijek stoji na tim pozicijama, a Hadžić konstatovao da “u ovom trenutku ne postoji konsenzus po tom pitanju”, te ponovio da treba govoriti o temema koje čine svakodnevni život građana.

Za Kojovića je presuda Sejdić-Finci “kritična tačka Dejtonskog sporazuma”, dok je za Begića proces evropskih integracija ujedno i proces ustavnih reformi.

Kandidat SDP-a BiH bi podržao podizanje izbornog praga iznad 3% za političke partije, dok je Kojović na pitanje “jeste li za uvođenje posebnog kanala na hrvatskom jeziku odgovorio- ”da”. Na kraju ove teme Čolo se nije složila da treba uvoditi novčanu kaznu za neizlazak na izbore, Ćupina izjavio da nam “još uvijek trebaju stranci”, a Anto Domazet iz SDP-a BiH, “prema iskustvima iz prošlosti”, ne bi više u koaliciju sa SDA.

Kao ni tokom prethodne, ni na temu ekonomske situacije i prijedloga rješenja nagomilanih problema nismo čuli ništa novo, te kao i u nekim ranijim debatama kandidati su često govorili o stvarima koje nisu vezane za državni nivo.  

Ćupina je između ostalog naveo da je SBB-ov cilj povećati BDP, razvijati ekonomsku diplomatiju, promovisati turističke potencijale i koristiti IPA fondove, dok je Domazet skrenuo pažnju da će SDP BiH tražiti oslobađanje od PDV-a za, kako je rekao, “one firme koje investiraju u razvoj, premu i tehnologiju”, i da je ključni cilj njegove stranke “povećati plate u BiH, povećati zaposlenost i poboljšati položaj poduzetništva”. Također, njegovo je mišljenje da su zastupnici u Parlamentarnoj skupštini BiH preplaćeni, te da bi njihova plata trebala biti 3 do 4 prosječne plate u BiH.

Kandidati su se složili i da su evroatlantske integracije prioritet BiH i da nemaju alternativu, te je za Begića proces evropskih integracija “u pravnom smislu gledajući sljedeća faza implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma”.

Čolo je ukontekstu ove teme izjavila da stranka kojoj pripada “sigurno radi puno na tom pitanju”, rekapitulirajući šta je po pitanju evropskih integracija urađeno od dana imenovanja Vijeća ministara BiH u mandatu 2014.-2018. godine, dodajući da će na dodatna pitanja “veoma brzo biti odgovoreno”.

Ovdje treba podsjetiti da je odgovore na Dodatna pitanja Evropska komisija od Vijeća ministara BiH očekivala da dobije, kako se i navodi u dokumentu, “u naredna tri mjeseca” od dana prispjeća, a u svrhu pripreme Mišljenja o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji. Kada će i da li biti, kako Čolo kaže “veoma brzo odgovoreno” ostaje da se vidi, ali je obzirom da su Dodatna pitanja stigla u BiH drugom polovinom juna mjeseca ove godine, rok već probijen. Inače, o sadržaju ovog dokumenta Istinomjer je pisao u analizi pod naslovom Dodatna pitanja Evropske komisije u kontekstu predizborne kampanje u BiH.

Posljednju temu, sigurnosni i bezbjedonosni izazovi, otvorio je kandidat Naše stranke konstatujući da “nedostaje na držvnom nivou vrlo jasan i precizan odgovor na pitanje šta da radimno sa migrantima”, dok je Hadžić ustvrdio “da su migranti otkrili slabost sistema BiH”.

Begić, opet, vidi problem u “disperziranom sistemu sigurnosti od kantona prema državi”, dok je za Čolo “sigurnosna situacija prilično stabilna iako postoje izazovi”. Ćupina glavni problem vidi opet u “nedostatku koordinacije nadležnih tijela u različitim nivoima vlasti, te činjenici da BiH nema finansijskih sredstava da riješi problem”, a Domazet je stava da je, između ostalog potrebno uvećati budžetska izdvajanja kada su sigurnosni i bezbjedonosni izazovi u pitanju.

Na kraju, na direktno pitanje da li podržao uvođenje obaveznog vojnog roka u BiH, Tokić je odgovorio da bi ili “za one koji to žele”, te da ne bi podržao legalizaciju marihuane u medininske svrhe jer bi se, kako kaže, to moglo zloupotrijebiti.

Kojović je rad pravosuđa ocijenio lošim, pristao bi da se sjednice Parlamenta BiH održavaju u Banja Luci i Mostaru, te bi kako kaže, “izašao na ulicu i podržao paradu ponosa”, a Ćupina bi podržao inicijativu da novinari dobiju status službenih lica. Uz tvrdnju da SDA nikada nije izdala povjerenje građana, Čolo je na pitanje da li bi podržala zakon o istospolnim brakovima odgovorila negativno, Hadžić bi, sa druge strane, zabranio abortus, dok je Domezet, na kraju, uputio poruku da se “ne treba plašiti novih ratova”.

Zaključujući debatu završnim riječima, učesnici su pozvali građane da izađu na izbore i podrže kandidate njihovih političkih opcija, i programe koje promovišu.

Koliko su sami kandidati u ovakvim i sličnim nastupima na koje smo se osvrtali uspjeli da uvjere građane da im ukažu svoje povjerenje, pokazati će rezultati predstojećih Opštih izbora. Nakon serije debata koje smo imali priliku da vidimo, utisak je da ništa novo nismo čuli, te da smo nerijetko svjedočili nedostatku političke, ali i one osnovne kulture kada je vođenje dijaloga u javnom prostoru u pitanju.

Osim toga, nerijetko, kandidati za najviše zakonodavno tijelo u našoj zemlji na postavljena pitanja i zadane teme nisu nudili konkretne odgovore, nisu nudili rješenja, te su čestu govorili o stvarima koje nisu iz nadležnosti nivoa za koje se kandiduju, ali i optuživali jedni druge pokušavajući da na taj način prebace odgovornost za eventualne propuste na druge političke opcije.

U svakom slučaju, kampanja ulazi u posljednju, četvrtu sedmicu, te će građani imati još prilike da čuju i vide šta političke partije i njihovi kandidati nude na političkom tržištu u Bosni i Hercegovini.

 

(istinomjer.ba)

 

Dvije godine mandata Gradske uprave Trebinja

Drugu godinu mandata Gradske uprave Trebinja obilježila je ostavka gradonačelnika Luke Petrovića, obzirom da je preuzeo...

Hoće li aktivacija MAP-a biti korištena za produbljivanje krize u BiH?

U narednom periodu treba očekivati da tema integracije naše zemlje u NATO bude konstantno prisutna u javnosti, ali ne treba biti iznenađen ukoliko se odluka o aktivaciji MAP-a pokuša iskoristi za...



Bijeljina još čeka na novu autobusku stanicu

Premještanje autobuske stanice iz centra Bijeljine na mjesto nekadašnje Željezničke stanice se najavljuje već dugi niz godina. To obećanje našlo se u dva posljednja predizborna programa...