Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama ne može se u potpunosti primjenjivati zbog kašnjenja u donošenju podzakonskih akata, posebno onih koji se odnose na rad i finansiranje sigurnih kuća. Zakonom predviđeni rok od šest mjeseci davno je istekao, a ključni pravilnici još uvijek nisu doneseni.
Zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Alma Kratina (DF) gostovala je u emisiji Polis na Televiziji Sarajevo 28. maja 2026. godine povodom obilježavanja Međunarodnog dana zdravlja žena. Tom prilikom ukazala je na nefunkcionalost sistema kada je u pitanju zaštita žena, posebno u kontekstu porodičnog nasilja.
Rekla je da je Zakon o zaštiti od nasilja u porodici dobar, ali problem je s kašnjenjem u donošenju podzakonskih akata koji se odnose na rad sigurnih kuća.
Evo sad novi zakon je predvidio drugačiju cijelu stvar, kad su u pitanju sigurne kuće. Ali ja ću vas podsjetiti da je davno istekao rok Vladi Federacije, odnosno restornom ministarstvu rade i socijalne politike i pravde da se donesu podzakonskI akti na ove zakone. Dok mi imamo zakon koji je dobar, on nije provodiv, nema podzakonske. Evo konkretno za sigurne kuće nisu doneseni podzakonski akti.
Alma Kratina, 28.5.2026.
Sigurne kuće su specijalizirani oblici smještaja i podrške namijenjeni žrtvama nasilja u porodici i nasilja prema ženama, u kojima im se osiguravaju zaštita, zbrinjavanje i stručna pomoć. Trenutni Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji Bosne i Hercegovine usvojen je 12. marta 2025. godine. On, između ostalog, definiše i rad sigurnih kuća.
Ipak zakon se još uvijek ne pimjenjuje. Za njegovu provedbu u kontekstu sigurnih kuća najvažniji je pravilnik o minimalnim standardima i ocjeni njihove ispunjenosti, zatim propis o Centralnom registru sigurnih kuća te metodologija utvrđivanja cijene usluga, odnosno obračuna troškova.
Za njihovo donošenje zaduženo je ministarstvo rada i socijalne politike, uz pribavljanje mišljenja nadležnih kantonalnih ministarstava za socijalnu i dječju zaštitu.
Ministar rade i socijalne politike Adnan Delić najavio je u junu 2025. godine donošenje pravilnika o minimalnim standardima za rad sigurnih kuća, za koji je rekao da ga je ministarstvo pripremilo u saradnji sa svih pet sigurnih kuća. Međutim, ovaj pravilnik do danas nije dostupan.
Predviđeno je da sigurne kuće koje budu ispunile propisane minimalne standarde budu upisane u Centralni registar sigurnih kuća koji će voditi Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.
Finansiranje sigurnih kuća u 2025. godini vršilo se preko programa utroška sredstava. U martu 2025. godine za njihov rad izdvojeno je 1,5 miliona KM. Pet sigurnih kuća podijelilo milion KM u junu 2025, dok je 500.000 KM usmjereno u Centar za socijalni rad Ljubuški za opremanje sigurne kuće na području Zapadnohercegovačkog kantona. Do danas metodologija finansiranja sigurnih kuća nije usvojena.
Sve podzakonske akte trebalo je donijeti šest mjeseci nakon stupanja na snagu zakona. Taj rok istekao je 22. oktobra 2025. godine, a nijedan koji se odnosi na sistemsko rješenje rada sigurnih kuća još uvijek nije donesen.
Zbog sega navedenog Istinomjer tvrdnju Alme Kratine da je Vladi Federacije i Ministarstvu rada i socijalne politike istekao rok za donošenje akata za rad sigurnih kuća ocjenjuje istinitom.
(Istinomjer.ba)