Može li projekat pokrenut u relativno liberalnoj prijestolnici preživjeti sumnje i stigmu?
Obraćajući se građanima i građankama Kantona Sarajevo na Međunarodni dan žena 2022. godine, premijer ovog kantona Edin Forto istakao je da će uobičajena retorika čestitanja ustupiti mjesto konkretnim mjerama te najavio odluku da se od septembra 2022. godine omoguće besplatni higijenski ulošci učenicama svih srednjih škola u kantonu u cilju borbe protiv menstrualnog siromaštva i menstrualnog sramoćenja.
Na društvenim mrežama ubrzo je uslijedila lavina negativnih i omalovažavajućih komentara – od upoređivanja besplatnih higijenskih uložaka i javnog spominjanja menstruacije sa spolnim odnosom, preko tvrdnji da je to beznačajna tema o kojoj se ne bi trebalo javno raspravljati, te da “ne može biti prioritet bilo kojeg društva”, do tvrdnje da se ni u jednom drugom mjestu na svijetu ne dijele besplatni higijenski proizvodi ženama. Forto je u jednom komentaru kritikovan i zbog navodnog “razmišljanja o menstrualnim problemima srednjoškolki”, u kojem je autor/ica komentara naveo/la da se nema pravo baviti tim problemom “jer je menstruacija privatna i intimna stvar”.
Kanton Sarajevo, koji broji oko 415.000 stanovnika/ca, jedan je od deset kantona u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine u kojem je velik dio procesa donošenja odluka u oblasti obrazovanja prenesen na kantonalne vlade. Većina stanovništva ovog kantona živi na području općina koje čine grad Sarajevo.
Odluka kantonalne Vlade u Sarajevu da u školama dijeli besplatne menstrualne potrepštine kako bi se suzbilo menstrualno siromaštvo prva je takva mjera donesena u Bosni i Hercegovini. Prema dostupnim informacijama, u Hrvatskoj je bar pet gradova pokrenulo slične projekte, kao i Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu u Srbiji, ali u ovom slučaju to je uradila nevladina organizacija.
Dok je nekoliko dužnosnika/ca pohvalilo ovu najavu, uglavnom Fortine kolege/ice iz liberalne Naše stranke, stavovi nekih drugih političkih aktera nisu bili blagonakloni ovoj inicijativi. Narednog dana, tokom rasprave u Parlamentu Federacije BiH o potpuno drugoj temi, jedan federalni zastupnik okomio se na članicu Naše stranke Sabinu Ćudić zbog kritike koju je ona uputila na račun premijera ovog entiteta, podrugljivim tonom primijetivši da se “predsjednik njene stranke [Forto] bavi problemima menstrualnog siromaštva”.
Normalizovanje stigme
Forto je za Transitions online rekao da su mnoge zemlje prepoznale menstrualno siromaštvo kao ozbiljan izazov, a neke su poduzele konkretne korake da ga i eliminišu. Kazao je i da je to inspirisalo kantonalnu Vladu da započne vlastiti projekt u cilju smanjenja menstrualnog siromaštva.
“Nadamo se da ćemo poslužiti kao pozitivan primjer drugim kantonima i šire te da će i oni poduzeti konkretne mjere kako bi smanjili menstrualno siromaštvo i vratili dostojanstvo ženama koje se suočavaju s ovim problemom”, rekao je Forto, naglašavajući da se “mnogo više može i treba uraditi” te se nada da će se inicijativa u budućnosti proširiti i na osnovne škole i fakultete u kantonu.
Do sada, međutim, nijedna škola u drugim dijelovima BiH nije najavila slične planove.
Kantonalni/e dužnosnici/e su u saradnji s Populacijskim fondom Ujedinjenih nacija tokom ljeta razvili/e promotivnu kampanju pod nazivom “Za naše dane u mjesecu” s ciljem edukacije srednjoškolaca/ki o menstruaciji i podizanja svijesti o menstruaciji, menstrualnom siromaštvu i menstrualnom sramoćenju.
Kada je projekt ozvaničen na početku školske godine u septembru, iz Vlade Kantona Sarajevo najavljeno je da će 36 javnih srednjih škola imati pristup besplatnim higijenskim ulošcima i tačnim informacijama o menstrualnom zdravlju tokom cijele školske godine s namjerom da se ovaj projekt nastavi i narednih godina.
Kanton Sarajevo je za školsku 2022/2023. godinu izdvojio 84.000 konvertibilnih maraka (42.900 eura) za nabavku proizvoda za oko 7.000 učenica. Na taj je način postignut glavni cilj projekta, iako se, kako je naglasio premijer Forto, “ širenjem kruga djevojaka i žena koje sudjeluju u ovom projektu može učiniti mnogo više da se ide još dalje”. Krajnji cilj, dodao je, bio je eliminisati stigmu oko menstruacije i menstrualnog siromaštva kako bi projekti poput ovog u Kantonu Sarajevo “postali konstanta društva u kojem živimo, a ne ad hoc akcija”.
Šta o svemu misle učenici/e i nastavno osoblje?
“Kada se prvi put govorilo o ovom projektu, mislim da je svima bilo pomalo neugodno, upravo zato što se o ovoj temi u našem društvu jako malo priča”, rekla je Zara, srednjoškolka iz Sarajeva. (Puna imena učenica i nazivi škola koje pohađaju nisu objavljeni na njihov zahtjev.)
Nekoliko učenica primijetilo je da, uprkos različitim mišljenjima koja su se javila u početku, većina njihovih vršnjaka smatra da se projekat pokazao isplativim i općenito su zadovoljni načinom na koji se implementira. Osim smanjenja finansijskih troškova za srednjoškolke pogođene menstrualnim siromaštvom, očekuju da će ovaj projekt pomoći u uklanjanju stigme oko menstruacije u društvu, posebno među mladima.
“U našoj školi ne pričamo puno o tome”, rekla je Farah, druga učenica.
“Djevojčice mogu dobiti higijenske uloške od osoblja u školi. Mnogi su govorili da je to nepotrebno, međutim, s druge strane, većina djevojaka smatra da je ovo itekako dobrodošlo kako bi se proširila svijest da je to prirodan proces, a ne nešto sramotno. Također, može pomoći mnogim ljudima, jer su higijenski ulošci besplatni”, istakla je.
Iako uglavnom dijeli mišljenje, Zara ipak smatra da postoji određena doza srama među djevojkama, zbog čega mnoge neće iskoristiti prilike koje ova inicijativa nudi.
O projektu je pristalo govoriti i nekoliko profesora/ica. Drugi/e su odbili/e, pozivajući se na “politiku škole”.
Za Dženanu Uzunović, profesoricu talijanskog jezika u Prvoj gimnaziji u Sarajevu, projekat je bio neophodan “kako bi ova tema prerasla tabu okvir u kojem se nalazi već predugo.”
Vedran Zubić, profesor iz Gimnazije Dobrinja, rekao je da inicijativa ukazuje na finansijski teret s kojim se suočavaju mnoge djevojke kojima su potrebne menstrualne potrepštine te je posebno važna i s aspekta uklanjanja stigme s teme menstrualnog sramoćenja, o čemu se, kako je rekao, nikada nije raspravljalo tokom njegovih srednjoškolskih dana.
Maja Ljubović, profesorica engleskog jezika s više od 20 godina radnog iskustva, trenutno predaje u sarajevskoj Drugoj gimnaziji. Ona vjeruje da menstrualno siromaštvo može ugroziti budućnost djevojke.
“U našem društvu postoje djevojke i žene koje žive u domaćinstvima bez dovoljno sredstava za kupnju higijenskih uložaka ili s nekim ko ne obraća pažnju na njihove potrebe”, rekla je, dodajući kako zbog toga neke djevojke svoj problem pokušavaju riješiti nedolaskom u školu.
“To, u konačnici, rezultira izostajanjem s nastave i slabijim uspjehom u obrazovanju”, ističe Ljubović.
Svih 36 javnih srednjih škola u ovom kantonu sudjeluje u akciji smanjenja menstrualnog siromaštva, prema riječima kantonalne ministrice za obrazovanje Naide Hota-Muminović.
Učenice su dale nekoliko prijedloga kako poboljšati ovu inicijativu.
Svaka škola odredila je osobu zaduženu za podjelu higijenskih uložaka učenicama, što znači da učenice nemaju direktan pristup proizvodima, ali ih mogu zatražiti od djelatnika/ce škole ako je potrebno.
“Moja ideja je da higijenski ulošci budu u kabinama u ženskom toaletu, u kutijama na zidu poput onih za toaletni papir”, rekla je učenica Lejla.
“Bilo bi super kada bi se ulošci držali u toaletu umjesto da učenica pita osoblje, s obzirom na to da bi se mnoge učenice sramile pitati”, rekla je Adna, koja pohađa drugu školu.
I učenici/e i profesori/ce se slažu da, iako bi se određeni aspekti projekta smanjenja menstrualnog siromaštva mogli poboljšati, ova inicijativa, kao jedina ove vrste u Bosni i Hercegovini za sada, ipak postavlja temelje za budućnost. Ostaje da se vidi hoće li Kanton Sarajevo nastaviti finansirati projekt i, ono što je najvažnije, proširiti ga na druge škole.
Ljudski faktor
Jedan element koji nije spomenut u projektnim materijalima jeste onaj o edukovanju školskog osoblja. Prema riječima profesorice Ljubović, samo ulaganje u materijal nije dovoljno ako nije popraćeno ulaganjem u ljudske resurse.
Tokom svih godina koje je radila u školama, osoblje, kako ističe, nikada nije dobilo značajnu obuku o tome kako razgovarati o temama kao što je menstruacija.
“Nastavnici/e su potpuno prepušteni/e sami/e sebi i moraju improvizovati. Nose se s tim situacijama najbolje što mogu, ali njihovi stavovi mogu, ali i ne moraju, biti utemeljeni na naučnim saznanjima”, dodaje ona.
Da bi projekt bio uspješan, istakla je Ljubović, mora biti uključena cijela škola.
“Domar/ka mora znati da u svakom toaletu treba postojati kuka za odjeću, čistači/ce moraju znati da kanta za smeće treba biti u toaletu, a ne u hodniku, školski/a blagajnik/ca mora znati da su toaletni papir i sapun prioritet, čak i u poređenju s kredom, i tako dalje”, smatra.
“I što je najvažnije”, zaključuje Ljubović, “nastavnici/e moraju znati kako razgovarati o ovim temama s učenicima/ama. Kupovanje stvari bez popratnog kultivisanja ljudskih resursa je, nažalost, osuđeno na propast”.
Napomena: Tekst je prvobitno objavljen za Transitions online, organizaciju za razvoj medija i online časopis koji pokriva vijesti i događaje u 31 postkomunističkoj zemlji istočne, centralne i jugoistočne Evrope, Rusije, Baltika, Kavkaza i centralne Azije. Tekst je objavljen na engleskom jeziku pod naslovom “In Bosnian First, Sarajevo Targets Period Poverty in Schools”.