Nakon što je krajem juna ove godine Evropsko vijeće donijelo zaključak da je spremno dati Bosni i Hercegovini kandidatski status za članstvo EU, ali tek nakon što Evropska komisija (EK) napravi izvještaj o implementaciji 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja ove institucije o zahtjevu BiH za članstvom u EU, bilo je jasno da bi nakon okončanih Opštih izbora 2022. godine u BiH naša zemlja mogla dobiti dugo očekivani status kandidata.
Da su taj status, barem najviši politički dužnosnici u Bosni i Hercegovini, dugo očekivali, svjedoče njihova obećanja koja je Istinomjer bilježio unazad 12 godina.
No, čini se da bi, nakon objave Paketa proširenja za 2022. godinu, u kojoj Evropska komisija ocjenjuje reforme na Zapadnom Balkanu i Turskoj i preporučuje kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu, ovo obećanje konačno moglo biti ispunjeno.
S druge strane, sasvim je drugo pitanje koliko su tome ključni politički akteri u Bosni i Hercegovini zaista doprinijeli. Podsjećamo, nakon što je krajem maja 2019. godine objavljeno Mišljenje EK o članstvu Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, u kojem je navedeno 14 prioriteta koje naša zemlja treba ispuniti da bi se stvorili uslovi za početak pristupnih pregovora, u javnosti su se povele i rasprave šta je iz prioriteta potrebno ispuniti da bi se dobio kandidatski status. U vezi s tim, zvaničnici EU naglašavali su da je za kandidatski status potrebno da BiH ostvari suštinski napredak u ispunjavanju prioriteta iz Mišljenja EK-a, prvenstveno kada se radi o usvajanju izmjena i dopuna Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, zakona o sprečavanju sukoba interesa, zakona o javnim nabavkama te izmjena Izbornog zakona BiH.
Međutim, Evropska komisija je 12.10.2022. godine “dala preporuku da Vijeće dodijeli Bosni i Hercegovini status kandidata, uz razumijevanje da je neophodno poduzeti niz koraka na jačanju demokratije, funkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava u zemlji, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, garantovanju slobode medija i upravljanja migracijama u zemlji”, navodi se tako u Paketu proširenja za 2022. godinu te naglašava da će Komisija nastaviti podržavati napore ka reformama i ubrzanju integracija Zapadnog Balkana u cjelini.
O tome šta je do sada urađeno, ali i tome da je preporuka data bez dodatnih uslova, prilikom predaje posljednjeg izvještaja Evropske komisije predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Zoranu Tegeltiji govorio je šef Delegacije EU u BiH Johan Sattler.
Potvrdivši da nije bilo ispunjenja uslova u pogledu političkih i ekonomskih kriterija, Sattler je podsjetio da smo “svjedoci blokada institucija”, ali i da je, po njegovim riječima, bilo pomaka koji su kasno dolazili te da je Parlamentarna skupština usvojila Zakon o javnim nabavkama, čime je zabilježen napredak i u reformi javne uprave.
Ambasdor Sattler je tom prilikom potvrdio da se s preporukom statusa kandidata BiH pristupi bez dodatnih uslova, ali da postoje očekivanja, navodeći razloge ovakve odluke Evropske komisije:
Tri su razloga za davanje ove preporuke, prvi je napredak koji je napravljen u ukupnom periodu od tri godine, postoje stavke i problemi koji su dogovoreni. Drugi vrlo bitan razlog su okolnosti u kojima se nalazimo, ovdje govorim o geopolitičkim okolnostima. Treći razlog je što preporuka predstavlja svojevrsni zadatak za lokalne vlasti, one koji odlaze, ali i one koji dolaze.
Johan Sattler, 12.10.2022.
Kada je riječ o očekivanjima koje je spomenuo Sattler, u preporuci se navodi da Bosna i Hercegovina, ukoliko želi da napreduje na eurointegracijskom putu, mora prioritetno usvojiti izmjene i dopune postojećeg Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, novi zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, usvojiti zakon o sudovima BiH, usvojiti zakon o sprečavanju sukoba interesa te preduzeti odlučne korake za jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Osim toga, potrebno je i odlučno unaprijediti rad na osiguravanju efikasne koordinacije na svim nivoima kada je riječ o upravljanju granicom i kapacitetima upravljanja migracijama, kao i osigurati funkcionisanje sistema azila, osigurati zabranu torture, posebno uspostavljanjem nacionalnog preventivnog mehanizma protiv torture i zlostavljanja.
Na kraju, pred Bosnu i Hercegovinu postavljen je i zadatak da se garantuju slobode izražavanja i medija i zaštita novinara, posebno osiguravanjem odgovarajućeg sudskog postupka u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima, te da se osiguraju rezultati u funkcionisanju na svim nivoima mehanizma koordinacije o pitanjima EU, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine EU.
Povodom preporuke Evropske komisije oglasio se i visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Evropske komisije Josep Borrell, potvrdivši da EK preporučuje Vijeću da dodijeli Bosni i Hercegovini kandidatski status, dodajući da se time unosi nova dinamika u proces u nadi da će region iskoristiti priliku i nastaviti s implementacijom ključnih reformi.
Ne ocjenjujemo samo uspješnost partnera, već i buduće države članice. I jasno je da vjerujemo u evropsku budućnost naših partnera. Brutalna invazija Rusije na Ukrajinu stavila je evropsku politiku proširenja u prvi plan, koji poprima novi geopolitički značaj. To je dugoročno ulaganje u mir, prosperitet i stabilnost za naš kontinent.
Josep Borrell, 12.10.2022.
Tokom predstavljanja ovogodišnjeg paketa komesar za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi rekao je da je preporuka za dodjelu kandidatskog statusa historijski trenutak za bh. građane te pozvao ključne političke aktere u BiH da maksimalno iskoriste ovu historijsku priliku i ubrzano postupe u skladu s koracima navedenim u preporuci.
Time će se ponovno pokrenuti rad na reformama i ispunjenju 14 ključnih prioriteta postavljenih u Mišljenju Komisije koji i dalje ostaju ključni za otvaranje pristupnih pregovora.
Olivér Várhelyi, 13.10.2022.
U kontekstu otvaranja pristupnih pregovora, u Mišljenju EK naglašava se da Evropska komisija smatra da bi se pregovori za pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji trebali otvoriti kada zemlja postigne potreban stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo, a posebno s političkim kriterijima iz Kopenhagena, kojima se zahtijeva stabilnost institucija koje naročito garantuju demokratiju i vladavinu prava, te će u tom pravcu naša zemlja morati temeljito poboljšati svoj zakonodavni i institucionalni okvir, odnosno ispuniti 14 ključnih prioriteta.
Do polovine 2022. godine Bosna i Hercegovina je u potpunosti ispunila samo jedan od ključnih prioriteta. Usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama od Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH 29.8.2022. godine ostvaren je i napredak u ispunjavanju prioriteta pod rednim brojem 7, jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, uključujući i protiv pranja novca i terorizma, i to u dijelu koji se odnosi na usklađivanje zakonodavstva i jačanje kapaciteta za javne nabavke.
U vezi s tim, iz Agencije za javne nabavke poručili su da “usvajanje navedenog zakona znači da je Bosna i Hercegovina ispunila jedan od ključnih prioriteta u ispunjavanju pretpostavki u procesu pristupanja Evropskoj uniji”.
S druge strane, izvršna direktorica Transparency Internationala BiH (TIBiH) Ivana Korajlić je u razgovoru za portal Klix tim povodom izjavila da navedenim zakonom nije ispunjen osnovni cilj, odnosno nisu usvojene antikoruptivne odredbe koje jesu bile osnovni cilj reforme Zakona o javnim nabavkama.
To je trebalo biti unaprjeđenje zakona u smislu jačanja antikorupcionih mehanizama u Zakonu o javnim nabavkama. Međutim, ono što smo mi dobili na kraju izmjenama zakona u poređenju s onim što je trebalo biti su dvije potpuno različite stvari.
Ivana Korajlić, 1.10.2022.
Svoj stav o preporuci Evropske komisije iznijeli su i članovi Predsjedništva BiH, organa izvršne vlasti u BiH zaduženog za vanjsku politiku.
Aktuelni predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović izjavio je da je preporuka da se dodijeli kandidatski status našoj zemlji pozitivan događaj, uz tvrdnju da su “uprkos blokadama i opstrukcijama, u najtežem mandatu, napravljeni pomaci”.
Džaferović je, pored ostalog, istakao da je posebno važno što je u izvještaju prepoznato da se BiH u vezi s Ukrajinom i drugim pitanjima uskladila s vanjskom politikom EU, što je bio važan faktor za dobijanje ove preporuke, te zahvalio Evropskoj komisiji.
Bosna i Hercegovina ima podršku svih država članica EU, kao i Evropske komisije, na svom evropskom putu i ja im se zahvaljujem. A u ovom konkretnom procesu vezano za kandidatski status posebno su se istaknuli predsjednik Borut Pahor i Vlada Slovenije na čelu sa premijerom Dr. Robert Golob, a zatim i vlasti Austrije na čelu s kancelarom Karl Nehammer, ističući skoro na svim samitima i forumima geostrateški i geopolitički značaj EU integracija BiH, kao i važnost kandidatskog statusa za osnaživanje mira u BiH, u čemu su imali moju punu podršku.
Šefik Džaferović, 12.10.2022.
Nešto drugačija bila je reakcija njegovog kolege Željka Komšića.
“Primamo k znanju, ali perspektiva članstva je ugrožena odlukama visokog predstavnika”, izjavio je tim povodom Komšić te se, ističući da je pozitivno što je Evropska unija prepoznala napore Bosne i Hercegovine kada je riječ o usklađenosti vanjske politike BiH sa stavovima Evropske unije, koji su ostvareni uprkos brojnim opstrukcijama, osvrnuo i na izmjene Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik.
Obzirom na novonastale okolnosti pri kojima visoki predstavnik u BiH pri donošenju odluka u potpunosti zanemaruje presude Evropskog suda za ljudska prava i Mišljenje Evropske komisije, i ugrožava EU put BiH, izražavamo zabrinutost i utemeljeni pesimizam u pogledu efekata dodjele kandidatskog statusa u odnosu na ukupnu perspektivu članstva.
Željko Komšić, 12.10.2022.
Za Milorada Dodika, trećeg člana Predsjedništva, dodjela kandidatskog statusa predstavlja “kraj međunarodnog intervencionizma u BiH”.
Vjerujem da je ovo kraj međunarodnog intervencionizma u BiH i smatram da je kandidatski status povezan i sa ukidanjem funkcije visokog predstavnika.
Milorad Dodik, 12.10.2022.
Podsjećamo, u kontekstu odnosa puta Bosne i Hercegovina ka EU i postojanja Ureda visokog predstavnika u našoj zemlji Istinomjer je neistinitom ocijenio tvrdnju predsjednika Naroda i pravde Elmedina Konakovića da se “gašenje OHR-a nalazi među 14 prioriteta Evropske komisije”.
Nakon preporuke Evropske komisije, izvjesno je da će Evropsko vijeće do kraja tekuće godine Bosni i Hercegovini dodijeliti kandidatski status. No, ono što je manje izvjesno jeste da li će nova vlast na državnom nivou učiniti što je potrebno da se eurointegracije naše zemlje ubrzaju, odnosno da li će u tom smislu ispuniti navedena očekivanja Evropske komisije, ali i građana i građanki Bosne i Hercegovine.
(Istinomjer.ba)