U Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) već duži period aktuelna su pitanja koja se odnose na reformu radnog zakonodavstva. U prethodnom periodu donesen je novi Zakon o radu, za koji su tokom ove godine predložene izmjene i dopune, dok je novi Zakon o zaštiti na radu, nakon 30 godina, donesen 1. oktobra ove godine.
Nakon što je 2016. godine donesen novi Zakon o radu, a 2018. njegove izmjene i dopune, usvajanje novog Zakona o zaštiti na radu predstavlja nastavak reforme radnog zakonodavstva. Radi se o jako složenom i bitnom zakonu koji će unaprijediti ovu oblast i uskladiti je s međunarodnim standardima. Očekujemo i da će se, možda već i na narednoj sjednici Doma naroda, naći i Zakon o mirnom rješavanju radnih sporova, a čime će biti zaokružen značajan segment reforme radnog zakonodavstva.
Vesko Drljača, federalni ministar rada i socijalne politike, 1. 10. 2020.
Zakonom je predviđeno osnivanje vijeća za zaštitu na radu, koje će pratiti provedbu ovog propisa, te eventualno inicirati njegove izmjene, a sačinjavat će ga predstavnici Vlade, sindikata, poslodavaca i stručnjaka iz ove oblasti. Poslodavci su dužni u roku od 12 mjeseci, od stupanja Zakona na snagu, donijeti podzakonske akte, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.
Podsjećamo, u aprilu ove godine u parlamentarnu proceduru upućene su izmjene i dopune važećeg Zakona o radu FBiH. Nakon što je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu FBiH prestao biti “tajna”, ostalo je nerazjašnjeno ko su njegovi autori. Tako je povodom, kako se navodi, “javnih prozivki i odbijanja Skupštine Kantona Sarajevo (KS) da prihvati tekst budućeg Zakona o radu”, federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača izjavio sljedeće:
Obavještavam javnost da ja nisam autor tog teksta. Njega su uradili savjetnik premijera Novalića, gospodin Zlatko Hurtić, i šef kabineta premijera Hasan Ganibegović.
Vesko Drljača, 21. 4. 2020.
Ubrzo nakon toga, stigao je i odgovor od ekonomiste Zlatka Hurtića:
Autor izmjena Zakona o radu je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike koje ga je i uputilo u javnu raspravu. Tačno je da sam kao ekspert učestvovao u njegovoj pripremi. Ali ministru Drljači je poznato da sam predlagao više izmjena koje nisu uvažene.
Zlatko Hurtić, ekonomista, 22. 4. 2020.
Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH (PD PFBiH), na sjednici održanoj 28. jula ove godine, usvojio je zaključak kojim se Nacrt izmjena i dopuna Zakona o radu FBiH uputio u javnu raspravu, odnosno umjesto hitne, u redovnu proceduru, zbog brojnih primjedbi, kritika opozicije, te protesta sindikalaca.
U analizi Istinomjera pod naslovom “Šta radnici mogu očekivati od izmjena i dopuna Zakona o radu FBiH?” možete pročitati više o tome zašto sindikati nisu prihvatili predložene izmjene.
Podsjećamo, nakon rasprave o Nacrtu zakona o radu u Predstavničkom domu FBiH, Drljača je rekao da će Vlada FBiH podržati sve što se dogovore poslodavci i sindikati jer, kako je kazao, činjenica je da nema kvalitetne i uspješne reforme ukoliko ne postoji konsenzus između sindikalaca, poslodavaca i Vlade.
Drljača je naglasio da zakon neće biti ponovo upućen u parlamentarnu proceduru dok se ne postigne dogovor svih socijalnih partnera, pogotovo kada je riječ o visini minimalne plate.
Stav Vlade FBiH je da se ide sa redovnom procedurom i saglasni smo sa zahtjevima koji su izneseni od strane socijalnih partnera i da se u isto vrijeme riješi i pitanje minimalne plaće. Da nađemo jedno realno rješenje.
Vesko Drljača, 28. 7. 2020.
Inače, Savez samostalnih sindikata BiH tražio je, između ostalog, i povećanje plata, o čemu Ministarstvo finansija FBiH i ministrica Jelka Miličević treba da daju mišljenje i način na koji to treba da se realizuje, ukoliko je to moguće. Shodno zaključku PD-a PFBiH, Vladi Federacije BiH je naloženo da u roku od 60 dana organizuje javnu raspravu kako bi se izradio prijedlog izmjena i dopuna ovog zakona.
Svoj generalni stav o ovom i sličnim pitanjima, ministrica Miličević je više puta ponovila u javnosti, koji je uvijek išao u smjeru da je Ministarstvo finansija “spremno prihvatiti sve održive prijedloge, ali ne nauštrb ugrožavanja proračuna i fondova”.
Treba podsjetiti i na činjenicu da je u parlamentarnoj proceduri još uvijek nerazjašnjeno i pitanje reprezentativnosti sindikata u FBiH, odnosno ko ima legitimnost da bude socijalni partner Vlade FBiH kada je riječ o sindikatima. Podsjećamo, u sjedištu Parlamenta FBiH je 17. 6. 2020. godine održana javna rasprava o Nacrtu zakona o reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca, koju je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike organizovalo u skladu sa zaključcima oba doma Parlamenta FBiH. Javnoj raspravi prisustvovali su predstavnici Federalnog ministarstva, socijalni partneri i druge zainteresovane strane.
Iako je novi Zakon o radu uspostavio zakonodavni okvir za utvrđivanje reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca, kao uslov za vođenje bipartitnog i tripartitnog socijalnog dijaloga, bilo je neophodno da posebnim propisom budu sistematičnije uređeni uslovi i postupak za utvrđivanje reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca, dokazivanje ispunjenosti uslova za utvrđivanje reprezentativnosti, preispitivanje utvrđene reprezentativnosti, kao i druga pitanja od značaja za utvrđivanje reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca.
Vesko Drljača, 17. 6. 2020.
Tada je pojašnjeno da je ovim zakonom predviđeno da će sindikati i udruženja poslodavaca, kojima je do dana stupanja na snagu ovog zakona ona utvrđena, zadržavati svoju reprezentativnost.
Savez samostalnih sindikata BiH (SSSBiH) sredinom septembra ove godine dostavio je svoj Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o radu federalnom Parlamentu, Vladi i Udruženju poslodavaca FBiH, koji se odnosi na prava radnika i funkcionisanja poslodavaca usljed pandemije izazvane infekcijom COVID-19.
Kako bi se bar djelimično regulisala određena pitanja iz radnog odnosa, koja se pojavljuju kao problemi kroz primjenu važećeg Zakona o radu, te pitanja položaja radnika za vrijeme proglašenog stanja prirodne ili druge nesreće, kao i za vrijeme vanrednog stanja proglašenog od strane nadležnih institucija Federacije, Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine predlaže izmjene i dopune Zakona o radu koje će imati pozitivan efekat kako za radnike, tako i za poslodavce, a koje vam dostavljamo u prilogu.
SSSBiH, 16. 9. 2020.
Izmjene i dopune Zakona o radu FBiH, koje je predložio SSSBiH, a koje se odnose na prava radnika i funkcionisanja poslodavaca usljed pandemije COVID-19, možete pročitati OVDJE.
Inače, kako je saopćeno iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, ova institucija je zadužena da i prilikom izrade nacrta ovog zakona razmotri sve primjedbe, prijedloge i sugestije iznesene u toku javne rasprave, kako bi bio izrađen konačan tekst zakona. Resorni ministar Vesko Drljača krajem jula ove godine rekao je da u dalju parlamentarnu proceduru neće ići sa Nacrtom izmjena i dopuna Zakona o radu dok se ne postigne dogovor socijalnih partnera o visini plata, općem kolektivnom ugovoru i dr.
Od kako je Nacrt izmjena i dopuna o Zakonu o radu FBiH vraćen u redovnu proceduru 28. jula ove godine, održano je 25 sjednica Vlade FBiH, od kojih je većina bila hitnog karaktera i u vezi sa pandemijom COVID-19. O reformama radnog zakonodavstva Vlada FBiH se nije izjašnjavala proteklih mjeseci, niti su resorno ministarstvo i ministrica finansija Jelka Miličević dali mišljenje o tome da li i u kojoj mjeri se mogu uvažiti zahtjevi socijalnih partnera.
Sindikati, poslodavci, radnici i javnost u FBiH od nadležnih institucija očekuju hitna rješenja kojima bi se ublažili negativni ekonomski efekti pandemije COVID-19, ali i odgovorilo na ranije zahtjeve i pitanja radnika i poslodavaca, te u tom smislu ostaje da se vidi koliko će se još čekati na usaglašavanje i na koji način će Vlada FBiH doraditi izmjene i dopuna Zakona o radu.
(Istinomjer.ba)