Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Midhat Čaušević (SDA) komentarisao je za Federalnu televiziju 17. maja 2023. godine posljednje aktivnosti Vijeća ministara BiH, uključujući i korake ka potpisivanju međudržavnog ugovora između BiH i Republike Srbije o izgradnji plinovoda “Nova istočna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Srbije”.
U tom kontekstu, Čaušević je naveo da za eventualno stupanje na snagu ovog sporazuma neće biti potrebno glasanje u Parlamentarnoj skupštini BiH:
Odluke koje se donose na Vijeću ministara idu u dva pravca. Imate određene odluke koje, između ostalog, završe na Vijeću ministara, kao što su imenovanja, procedure ili određeni sporazumi, evo kao što je bilo vezano za izgradnju ovog gasovoda kroz RS, i završe se na razini Vijeća ministara, odnosno ne idu dalje u proceduru u parlamentima.
Midhat Čaušević, 17.5.2023.
Na sjednici Vijeća ministara BiH 11.5.2023. godine utvrđen je Prijedlog prednacrta međudržavnog ugovora između BiH i Republike Srbije o izgradnji plinovoda “Nova istočna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Srbije” na pravcu granica Republika Srbija – Bosna i Hercegovina – Bijeljina – Banja Luka – Prijedor – Novi Grad, zajedno s osnovama za njegovo zaključivanje.
Budući da se radi o međunarodnom ugovoru, procedura njegovog i drugih međunarodnih ugovora koje zaključuje BiH utvrđena je Zakonom o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora.
Prema ovom zakonu, inicijativu za pokretanje postupka za zaključivanje međunarodnih ugovora mogu dati institucije BiH, entiteti, kantoni i druge regionalne i lokalne zajednice, te preduzeća, ustanove, nevladine organizacije i druga pravna lica iz područja svoga djelovanja.
Inicijativa se dostavlja Vijeću ministara BiH preko ministarstva u čiji djelokrug rada spadaju pitanja koja se uređuju međunarodnim ugovorom. Kada nadležno ministarstvo ocijeni da je inicijativa opravdana, dostavlja je Vijeću ministara s nacrtom prijedloga za pokretanje postupka i osnovom za vođenje pregovora radi zaključivanja međunarodnog ugovora.
Nakon završenih pregovora, Predsjedništvo BiH daje punomoć za potpisivanje međunarodnog ugovora jednom od članova delegacije BiH, a delegacija BiH u roku 15 dana od dana potpisivanja dostavlja Ministarstvu vanjskih poslova BiH original teksta potpisanog međunarodnog ugovora.
Ministarstvo vanjskih poslova BiH zatim dostavlja nacrt odluke o ratifikaciji međunarodnog ugovora čiji je dio i tekst ugovora Vijeća ministara, koje utvrđuje prijedlog odluke o ratifikaciji međunarodnog ugovora i dostavlja ga Predsjedništvu BiH.
Konačno, kako nalaže član 15. spomenutog zakona, Predsjedništvo BiH dostavlja Parlamentarnoj skupštini BiH zaključeni međunarodni ugovor radi dobijanja saglasnosti za ratifikaciju. Po dobijenoj saglasnosti Parlamentarne skupštine, Predsjedništvo BiH odlučuje o ratifikaciji međunarodnog ugovora, a odluku o ratifikaciji potpisuje predsjedavajući Predsjedništva.
U zakonodavnoj bazi podataka na web stranici Parlamentarne skupštine BiH obrađuju se međunarodni dokumenti (ugovori, sporazumi, konvencije, protokoli, memorandumi, deklaracije, statuti i ostali) koje Predsjedništvo BiH, radi dobivanja prethodne saglasnosti za ratifikaciju ili otkazivanje, dostavlja Parlamentarnoj skupštini BiH.
Dakle, potpisivanje međunarodnog ugovora, kakav je između BiH i Republike Srbije o izgradnji plinovoda “Nova istočna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Srbije”, zahtijeva i odlučivanje u Parlamentarnoj skupštini BiH radi njegove ratifikacije.
Ovim Istinomjer tvrdnju Midhata Čauševića da se odluka o izgradnji Istočne interkonekcije “završi na razini Vijeća ministara”, odnosno da “ne ide dalje u proceduru u parlamentima”, ocjenjuje neistinitom.
(Istinomjer.ba)