U intervjuu za portal Vijesti.ba objavljenom 7. oktobra 2024. godine, Bakir Izetbegović iznio je nekoliko tvrdnji o ovlastima načelnika i gradonačelnika u BiH, podršci strankama okupljenim oko SDA na Općim izborima 2022. godine, ekonomskim pokazateljima za vrijeme federalne Vlade Fadila Novalića, ali i sankcijama koje su uvodile Sjedinjene Američke Države.
Govoreći o ovlastima lokalne samouprave, Bakir Izetbegović izjavio je kako načelnici/gradonačelnici mogu sami sebi usvojiti budžet.
Mada je efektivno najbitnije koliko ćete imati načelnika, jer oni su, ustvari, faktički vlast. Načelnik može maltene sam budžet sebi usvojiti i sl.
Bakir Izetbegović, 7.10.2024.
Prema Zakonu o principima lokalne samouprave Federacije BiH i Zakonu o lokalnoj samoupravi Republike Srpske, koji reguliraju ovlasti načelnika i gradonačelnika, propisano je da je organ odlučivanja općinsko vijeće/skupština, odnosno gradsko vijeće/skupština. Oba zakona propisuju kako budžete lokalnih samouprava donose vijeća/skupštine, dok je uloga načelnika/gradonačelnika predlaganje budžeta, a ne njegovo usvajanje, koje je isključivo u nadležnosti vijeća/skupština.
Samo u slučaju da vijeće ne usvoji budžet u roku od 90 dana od početka godine, u Federaciji BiH načelnik/gradonačelnik može samostalno proglasiti budžet, dok u Republici Srpskoj budžet, umjesto skupštine općine/grada, može donijeti i privremeni organ kojeg imenuje vlada ovog entiteta u slučaju da skupština nije konstituirana.
U dijelu lokalnih zajednica u BiH poput Banovića, Velike Kladuše ili Bosanskog Petrovca, uslijed neslaganja političkih opcija u vijećima/skupštinama tokom mandata 2020–2024, dolazilo je do poteškoća prilikom isplata iz budžeta.
Za koga su glasali/e Bošnjaci/kinje?
Govoreći o rezultatima Općih izbora 2022. godine za Parlament FBiH i imenovanje Vlade, Izetbegović je ustvrdio kako je 2/3 Bošnjaka/inja glasalo za grupaciju stranaka okupljenih oko SDA.
I Dayton je napravio stvari tako da vi ne možete i ne biste smjeli da izbjegnete dominantne predstavnike naroda konstitutivnih naroda. Bošnjaci čine u Federaciji 80%. Dvije trećine ih je glasalo za, evo, ovu grupaciju SDA, DF, SBiH, NES. Dvije trećine.
Bakir Izetbegović, 7.10.2024.
U Federaciji Bosne i Hercegovine se, prema podacima iz posljednjeg popisa stanovništva 2013. godine, 1.562.372, od ukupno 2.219.220 stanovnika/ca, izjasnilo kao Bošnjaci/kinje, što čini 70,04% populacije. Na Općim izborima 2022. godine izlaznost birača/ica za Parlament FBiH iznosila je 50,06% i nije se bitno razlikovala od kantona do kantona.
Prema podacima Centralne izborne komisije, SDA je osvojila 24,40%, DF 11,04%, SBiH 3,74%, a NES 4,34%, što ukupno čini 43,52% glasova. Budući da, prema Izbornom zakonu BiH, građani/ke ne moraju glasati za kandidate/kinje iste nacionalnosti kojoj pripadaju niti se vode evidencije o nacionalnosti glasača/ica, nije moguće utvrditi tko je dobio koliko glasova prema nacionalnoj pripadnosti glasača/ica.
Inzistiranje Bakira Izetbegovića na konstitutivnosti naroda nedosljedno je u odnosu na njegove ranije izjave, naprimjer, iz 2021. godine, kada je konstitutivnost naroda nazvao “floskulom”.
Rast BDP-a
Izetbegović je tokom gostovanja izjavio kako je BDP za vrijeme mandata Fadila Novalića rastao preko 6%. Kako je Istinomjer već pisao, za vrijeme Vlade Fadila Novalića, od 2015. do 2023. godine, rast BDP-a Federacije BiH veći od 6% zabilježen je samo u 2021. godini, što je bio rezultat postpandemijskog oporavka ekonomije, a nakon pada BDP-a od 3,6% u prethodnoj godini. U pretpandemijskom i postpandemijskom periodu vlasti Fadila Novalića, stope rasta BDP-a kretale su se oko 3%, što je slično procjenama Federalnog zavoda za statistiku za prvi kvartal 2024. godine.
Sankcije
Govoreći o razlozima izostanka sankcija Europske unije (EU) prema Miloradu Dodiku, Izetbegović je rekao kako EU treba konsenzus država članica za donošenje sankcija, dok Sjedinjene Američke Države uvode sankcije da ih baš i ne obrazlože.
Kako je Istinomjer već pisao, za uvođenje sankcija Europske unije zaista je potreban konsenzus članica u Vijeću EU. Međutim, sankcije koje uvode SAD putem Ureda za ekonomske sankcije i implementaciju uvijek su obrazložene. Na web stranicama američke vlade mogu se pronaći liste sankcija, obrazloženja kome su te sankcije uvedene te razlozi za njihovo uvođenje.
Tako je, naprimjer, za regiju Zapadni Balkan navedeno kako je Osman Mehmedagić Osmica sankcioniran zbog špijunaže u korist SDA putem državnog telekoma, Edin Gačanin zbog trgovine narkoticima, a Milorad Dodik zbog korištenja službenog položaja za bogaćenje.
I u ovom je intervjuu Bakir Izetbegović ponovo kritikovao trenutnu federalnu vlast, koju čini “Trojka”, dovodeći u pitanje njen legitimitet, a njen rad uspoređivao je s prethodnom vladom. Pri tome je ponovio nekoliko neistina, o kojima je Istinomjer već pisao, te je iznio i kritike na račun međunarodne zajednice.
(Istinomjer.ba)