Analize

“Izborni pobjednici” i “legitimnost” u kontekstu imenovanja izvršne vlasti

Od održavanja Općih izbora 2018. godine prošlo je više od godinu dana. Međutim, još uvijek se ne nazire rasplet situacije kada je upitanju formiranje novog Vijeća ministara BiH i novog saziva Vlade FBiH.

Osim što svakodnevno slušaju iznošenje već poznatih stavova, građani svjedoče i raspravama oko toga ko je “izborni pobjednik u sva tri konstitiutivna naroda” te ko bi, u skladu s takvom formulacijom, imao “legitimnost” da bude dijelom nekon novog saziva Vijeća ministara BiH. Tako se portparol SNSD-a, Radovan Kovačević početkom avgusta ove godine osvrnuo na izjavu predsjednika SDS, Mirka Šarovića da SDS ima legitimitet za sastav novog Savjeta ministara BiH jer sa Adilom Osmanovićem iz SDA imaju pet poslanika, izjavivši “da to nažalost, prema zakonima BiH, može biti dovoljno, ali da ni na koji način ne može biti legitiman izraz građana Republike Srpske, jer od 14 poslanika koji se biraju u Republici Srpskoj, SNSD sa svojim koalicionim partnerima kontrolišu njih devet, a SDS i PDP sa SDA pet”.

U tom kontekstu predsjednik SDS-a, Mirko Šarović je nedavno još jednom ponovio da “Savjet ministara ne formira onaj ko ima pravo na to ili onaj ko misli da mu to pripada” dodavši:

Svi smo mi legitimni za to. Vijeće ministara će formirati onaj ko formira koaliciju od 22 poslanika. I to je legitimno, sve ostalo je prazna priča. Taj legitimitet imaju i SDS i PDP. Mi nećemo biti po strani.

Mirko Šarović, 16.10.2019.

Stavove SDS o ovom pitanju nedavno je ponovila Aleksandra Pandurević (SDS), osvrčući se na izjave člana Predsjedništva BiH i lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Milorada Dodika o tome kako jedino SNSD “ima legitimitet”. Tako je Pandurević izjavila da Dodik nema pravo nikome da govori o legitimitetu ako se uzme u obzir broj osvojenih glasova na Općim izborima 2018. godine, podsjećajući da je i on svojevremeno bio u “tehničkom mandatu”, te sa svega dva zastupnika formirao Vladu Republike Srpske.

Ja ne znam zaista odakle gospodinu Dodiku obraza da on nekome priča o njegovoj legitimnosti i nelegitimnosti. Prije svega, SDS i PDP su zajedno osvojili na ovim izborima za Parlamentarnu skupštinu 250.000, SNSD 260.000 glasova. (…) Gospodin Dodik se treba prisjetiti vremena kada je formirao Vladu RS sa dva ili tri poslanika SNSD-a, kada je SDS sama imala blizu 50 posto.

Aleksandra Pandurević, 17.10.2019.

Na Općim izborima 2018. godine, za Parlamentarnu skupštinu BiH, SNSD je dobio 260.930 glasova, SDS 162.414 te PDP 83.832 glasa. Dakle, SDS i PDP zajedno su ostvarili 246.246 glasova.

Pored toga, podsjećamo da je treći saziv Narodne skupštine Republike Srpske, koji je konstitusan na osnovu izbora održanih 14.9.1997. godine izgledao ovako:

“Srpska demokratska stranka 24 poslanika

Koalicija za Bosnu i Hercegovinu 16 poslanika

Srpski narodni savez 15 poslanika

Srpska radikalna stranka Republike Srpske 15 poslanika

Socijalistička partija Republike Srpske 9 poslanika

Stranka nezavisnih socijaldemokrata 2 poslanika

Socijaldemokratska partija Bosnu i Hercegovinu 2 poslanika”.

NSRS, hronologija manadata

Iz navedenog se vidi da je SNSD tada zaista imao samo dva zastupnika u NSRS, ali to nije spriječilo Dodika da u januaru 1998. godine u svojstvu premijera formira Vladu RS.

Više o ostvarenim rezultatima SNSD i SDS na Općim izborima u proteklim godinama možete pročitati u jednoj od ranijih Istinomjerovih analiza.

Procedure i zakoni koji regulišu imenovanje Vijeća ministara BiH su vrlo jasni.

Tako u članu 9. Zakona o Vijeću ministara BiH stoji da “predsjedavajućeg Vijeća ministara imenuje Predsjedništvo Bosne i Hercegovine kod svakog novog mandata Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, vodeći pri tom računa o principu zastupljenosti iz člana IX.3. Ustava Bosne i Hercegovine.”

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH u roku od 8 dana obavezan je potvrditi ovu odluku Predsjedništva BiH. Ako Predstavnički dom ne potvrdi odluku predsjedavajućeg Vijeća ministara o imenovanju ministra ili zamjenika ministra, predsjedavajući Vijeća ministara dužan je “u roku ne dužem od osam (8) dana imenovati drugu osobu na to mjesto i takvu odluku dostaviti na potvrdu Predstavničkom domu, ili podnijeti ostavku”.

Član 10.

Prema članu V.4. Ustava Bosne i Hercegovine, predsjedavajući Vijeća ministara imenuje ministre i zamjenike ministara odmah nakon stupanja na dužnost i odmah traži od Predstavničkog doma potvrdu imenovanja. Ministri i zamjenici ministara stupaju na dužnost odmah nakon potvrde od strane Predstavničkog doma. Potvrda imenovanja zamjenika predsjedavajućeg, ministara i zamjenika ministara mora biti završena u roku od trideset (30) dana od dana kada predsjedavajući Vijeća ministara preuzme dužnost.

Zakon o Vijeću ministara BiH

Način donošenja odluka u Predstavničkom domu Parlamenta BiH opisan je u članu 85. (Donošenje odluka), te člann 86. (Postupak odlučivanja kada većina ne sadrži jednu trećinu glasova s teritorije svakog entiteta) Poslovnika ovog zakonodavnog tijela.

Na kraju, važno je istaći da termini poput “legitimne volje izbornih pobjednika u sva tri konstitutivna naroda” i “sastavljanja vlasti od legitimnih predstavnika tri konstitutivna naroda” ne postoje kako u Ustavu BiH, tako ni u važećim zakonima, uključujući i Izborni zakon BiH, ali ni u poslovnicima u skladu sa kojim se vrši i imenovanje zakonodavnih tijela.

Pregovori o formiranju nove većine na državnom nivou traju od potvrđivanja rezultata Općih izbora 2018. godine, a tzv. “izborni pobjednici” ni više od godinu dana nakon izbora ne uspijevaju imenovati novi saziv Vijeća ministara BiH, u isto vrijeme negirajući pravo ostalim političkim partijama da to urade.

 

(Istinomjer.ba)

 

Pitajte Istinomjer!