Stavljanjem Prijedloga tzv. zakona o “agentima stranog uticaja” u RS na dnevni red Narodne skupštine nastavljene su nedemokratske tendencije u ovom entitetu, koje su u protekloj godini dovele i do ponovne kriminalizacije klevete. Iako entitetske vlasti ovaj potez pokušavaju opravdati činjenicom da zakon o stranim agentima odavno postoji i u SAD-u, kontekst i zakonske odredbe u ovoj zemlji i RS razlikuju se u mnogim segmentima. Prijedlog zakona u RS mnogo je bliži onom koji više od decenije postoji u Rusiji, a od prije nekoliko dana, između ostalih zemalja, i u Gruziji.
Prijedlog zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija Republike Srpske (RS) našao se na dnevnom redu 9. redovne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS), koja je počela 22. maja 2024. godine. Na prijedlog entitetske vlade, ovaj zakon je na dnevnom redu pomjeren s 8. tačke na pretposljednju, 25. tačku, uoči nastavka sjednice 23. maja. Do momenta objave ovog teksta sjednica nije nastavljena.
Nacrt ovog zakona usvojen je na 5. redovnoj sjednici NSRS, u septembru 2023. godine, unatoč brojnim kritikama javnosti. Ovaj nacrt agentima stranog uticaja naziva neprofitne organizacije osnovane u RS koje finansijski ili na drugi način pomažu strani subjekti.
Platforma Javna rasprava analizirala je najvažnije teme u tekstu ovog prijedloga, prilikom čije su izrade, kako su naveli iz Vlade, razmatrane primjedbe i sugestije na Nacrt koje su iznesene na sjednici tokom javne rasprave, kao i primjedbe i sugestije koje su dostavljene u pisanoj formi Ministarstvu pravde RS.
Neke od primjedbi na Nacrt ovog zakona Istinomjer je detaljno analizirao nakon njegovog usvajanja u septembru 2023. godine, ali i u više navrata nakon njegovog iniciranja.
Ko su agenti stranog uticaja i šta je političko djelovanje?
Kako je navedeno u Prijedlogu zakona, “agentom stranog uticaja” smatra se neprofitna organizacija koju finansijski ili na drugi način pomažu strani subjekti, a koja se bavi političkim djelovanjem ili političkim aktivnostima propisanim zakonom. Tu su uključene i druge aktivnosti koje se odnose na političko organizovanje i djelovanje usmjereno, kako je precizirano, “na ugrožavanje demokratije, narušavanje integriteta Republike Srpske, kršenje Ustavom zajamčenih sloboda i prava i raspirivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje i netrpeljivosti”.
Iz predloženog nacrta izbrisan je dio koji je propisivao da se političkom aktivnosti smatra i usvajanje ili izmjena propisa, kako je navedeno, iz razloga da bi se “izbjegla mogućnost tumačenja” da se neprofitnim organizacijama zabranjuje učestvovanje u postupku usvajanja ili izmjena propisa.
S druge strane, političkim djelovanjem u smislu ovog zakona ne smatraju se oblasti nauke, kulture, socijalne i zdravstvene zaštite, sporta, zaštite potrošača, zaštite prava nacionalnih manjina i lica s invaliditetom, zaštite životne sredine, borbe protiv korupcije, filantropije, volonterstva i informisanja. Također, kako je navedeno u zakonu, političkim djelovanjem neće se smatrati ni djelovanje u okviru Ustavom zagarantovanih prava i sloboda.
Neprofitna organizacija, prema ovom zakonu, obavezna je podnijeti prijavu Ministarstvu pravde RS u roku 15 od dana prijema finansijskih sredstava ili druge vrste pomoći od stranog subjekta, dok se u registar neće unositi neprofitne organizacije koje od početka primjene zakona tu pomoć više ne primaju.
U pogledu zaštite privatnosti, Prijedlog zakona nalaže da se podaci iz registra, osim nadležnog inspekcijskog organa, mogu dati i sudu, tužilaštvu, organima unutrašnjih poslova ili nadležnom odboru Narodne skupštine Republike Srpske, a izuzetno, i drugim organima Republike Srpske na obrazložen zahtjev, ako za to postoji opravdan interes.
Prijedlog zakona predviđa i mogućnost obustavljanja rada nevladine organizacije ukoliko se utvrde nepravilnosti u finansijskom poslovanju.
“Sahrana demokratije”
Od najave kreiranja ovog zakonskog rješenja do usvajanja njegovog nacrta i stavljanja prijedloga na dnevni red, entitetskim vlastima u RS upućene su brojne reakcije.
Transparency International BiH (TI BiH) uputio je svim narodnim poslanicima/ama u NSRS, odmah po njegovom usvajanju, komentare na Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija. Kako su tada naveli u saopćenju, ovaj zakon, osim što je diskriminatoran, nije u skladu s Evropskom konvencijom o osnovnim ljudskim pravima i slobodama, Ustavom RS i Ustavom BiH.
Zabrane pojedinih aktivnosti, kao što su zagovaranje za unapređenje zakona i javnih politika, uvođenje dodatne obaveze označavanja materijala, koje su rezultat rada ovih organizacija, te posebnih registara, uz korišćenje sintagmi kao što su „agenti stranog uticaja“, osim što su u svojoj prirodi nedemokratska, pravno su diskutabilna, a suštinski nedovoljno jasna i neprecizno definisana, čime se stvara mogućnost stigmatizacije i zloupotrebe prilikom primjene. Takva rješenja imaju potencijal da stvore dodatni pritisak na slobodu govora, te služe kao uvod u otvorenu cenzuru i povod za zabranu rada nezavisnih organizacija, ali i slobodnih medija.
Transparency International BiH, 19.9.2023.
Pored toga, iz TI-a BiH navode da se zakonom predviđaju postupci i mehanizmi koji su već definisani postojećim zakonima, s obzirom na to da su registri već uspostavljeni, a finansijski izvještaji podnose se Agenciji za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) jednom godišnje i javno su dostupni.
Negativan stav o Nacrtu iznijele su brojne domaće i međunarodne organizacije, institucije i ambasade poput SAD-a, Delegacije EU, Misije OSCE-a u BiH i drugih. I više aktivista/ica, predstavnika/ca nevladinih organizacija i građana/ki na dan početka sjednice NSRS prisustvovalo je performansu “Sahrana demokratije” u organizaciji nevladine organizacije “Restart Srpska”.
Hladnoratovska metoda
Kako piše Međunarodna federacija za ljudska prava (FIDH), uvođenje ovakvih zakonskih rješenja “metoda je koja podsjeća na hladni rat”.
U cijelom svijetu, udruženja, nezavisni mediji i nevladine organizacije – koje često predstavljaju posljednji kritički bedem protiv totalitarnih zloupotreba – suočavaju se s novim zakonima koji imaju za cilj obuzdavanje njihovih aktivnosti oduzimanjem sredstava i diskreditovanjem. U većini slučajeva, ovo potječe od prave paranoje zatvorenih političkih režima i njihovih vođa kada se suoče s organizacijama za koje sumnjaju da služe interesima stranih sila ili političkih protivnika u egzilu.
FIDH, 25.11.2021.
Iz FIDH-a navode da ova praksa nije nova te da je nastala u SAD-u. Od 1938. pa nadalje, američke vlasti postale su opsjednute idejom nacističke, a potom i sovjetske pete kolone koja djeluje na njihovoj teritoriji. Washington je 1938. godine usvojio zakon kojim je nametnuo strogu kontrolu nevladinih organizacija koje rade u zemlji koje su primale strana sredstva i obavljale “političke aktivnosti”.
Prema Zakonu o registraciji stranih agenata (FARA) u SAD-u, definisano je da se stranim agentom u ovoj zemlji smatra svaka osoba koja djeluje “kao agent, predstavnik, zaposlenik ili sluga, ili bilo koja osoba koja djeluje u bilo kojem drugom svojstvu po nalogu, zahtjevu ili pod vodstvom ili kontrolom nekog stranog principala, ili osobe čije aktivnosti direktno ili indirektno nadzire, usmjerava, kontroliše, finansira ili, u cijelosti ili većim dijelom, subvencionira strani principal” i koje se bavi određenim političkim ili kvazipolitičkim aktivnostima.
FARA stranim agentima ne smatra osobe čije su aktivnosti “održavanje bona fide vjerskih, školskih, akademskih ili naučnih aktivnosti ili likovne umjetnosti”, aktivnosti kao što je određeno traženje sredstava za medicinsku pomoć, za “hranu i odjeću za ublažavanje ljudskih patnji”, i izuzima od registracije osobe akreditovane pri međunarodnim organizacijama koje su obavijestile State Department u skladu s odredbama Zakona o imunitetu međunarodnih organizacija.
Zakon o stranim agentima u Rusiji postoji od 2012. godine, a proširen je 2019. i 2022. godine, kada je definicija stranog agenta proširena na svakoga ko je “pod stranim uticajem”, kako je tada pisao RSE. Evropski parlament još je 2019. godine usvojio Rezoluciju o ruskom zakonu o “stranim agentima”.
Najrecentniji primjer usvajanja sličnog zakonskog rješenja jeste Gruzija, u kojoj je zakon o stranim agentima usvojen 14. maja, što je izazvalo proteste građana/ki ove zemlje i brojne reakcije kako gruzijskih opozicionih stranaka, tako i međunarodne zajednice. Četiri dana kasnije, predsjednica Gruzije Saloma Zurabishvili stavila je veto na ovaj zakon, a 24. maja Parlament ove zemlje najavio je da će započeti proces nadjačavanja veta predsjednice.
Kao što je to bio slučaj i u Gruziji, zvaničnici u RS su se još prilikom najave kreiranja ovog zakonskog rješenja pozivali na zakon koji postoji u SAD-u te su tvrdili da će njihovi zakoni biti identični. Međutim, to ni izbliza nije tačno. Istinomjer je u martu 2023. godine pisao o razlikama u shvatanju pojma “strani agent” u SAD-u i najava predsjednika RS Milorada Dodika.
O razlikama između gruzijskog i zakona u SAD-u u proteklom periodu objavljene su brojne analize gruzijskih i međunarodnih organizacija i medija (1, 2, 3, 4, 5) , a time se bavio i Istinomjer.
Prema podacima američkog State Departmenta, odjeljenja američke vlade odgovornog za vanjsku politiku i međunarodne odnose, u SAD-u djeluje oko 1,5 miliona nevladinih organizacija s različitim spektrom aktivnosti kao što su vanjska politika, izbori, okoliš, zdravstvena zaštita, prava žena, ekonomski razvoj i mnoga druga pitanja.
Kao oblasti djelovanja, i izvori finansiranja nevladinih organizacija u SAD-u su različiti i kreću se od privatnih donacija do stranih vlada.
Prema zakonima SAD-a, postoji vrlo malo ograničenja na slobodu izražavanja i udruživanja nevladinih organizacija. Američka vlada ne sprečava nevladine organizacije da se zalažu za politička pitanja ili kritikuju vladu. Tako je i sa stranim nevladinim organizacijama koje djeluju u SAD-u, a koje u potpunosti finansiraju strane vlade.
Američki zakon ne nameće ograničenja ili ograničenja za primanje stranih sredstava od nevladinih organizacija koje djeluju u Sjedinjenim Američkim Državama, a Ustav SAD-a pruža snažnu zaštitu slobode izražavanja i ostavlja otvoren prostor za debatu koja je neophodna u demokratskim društvima, uključujući zaštitu ideja koje vrijeđaju, šokiraju ili uznemiravaju.
Osim u Gruziji, slična zakonska rješenja postoje u Kirgistanu, Mađarskoj, Singapuru, Salvadoru i Zambiji, navodi to u svojoj analizi Abigail Skalka, programski asistent na Međunarodnom forumu za demokratske studije u okviru Nacionalne zadužbine za demokratiju.
I pored brojnih reakcija javnosti u RS, vlasti u ovom entitetu nastavile su s aktivnostima u smjeru usvajanja Prijedloga zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija te će ovo zakonsko rješenje vjerovatno biti i usvojeno u nastavku sjednice NSRS koja je započela 22. maja. Ovaj potez će uz nedavnu kriminalizaciju klevete u RS zasigurno dovesti do pada cijele zemlje na globalnim indeksima građanskih i medijskih sloboda.
Na platformi Javna rasprava možete pročitati detaljniju analizu ovog zakona, glasati “za” ili “protiv” rješenja koja nudi te postaviti pitanja i dati prijedloge zastupnicima i zastupnicama o ovom i drugim zakonima.
(Istinomjer.ba)